utorak, 05 decembar 2017 12:34

VIDEO: Skupština nazadovala u kontroli rada policije Featured

Rate this item
(0 votes)

Podgorica, PR pres servis – Skupština Crne Gore je, u odnosu na prethodnu godinu, nazadovala u kontroli rada policije, a zabrinjava činjenica da poslanici vladajuće većine nisu postavili nijedno pitanje koje se ticalo efikasnosti rada te institucije, ocijenjeno je na pres konferenciji Instituta alternativa (IA).

Ta organizacija predstavnila je danas istraživanje „Procjena integriteta policije u Crnoj Gori“, koje je dio projekta „Puls integriteta i povjerenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULS“, a koji je podržala Evropska unija.

Istraživačica u IA, Aleksandra Vavić, kazala je da je, kontrola rada policije od strane Skupštine nazadovala u odnosu na prethodnu godinu.

„Od ukupno 70 pitanja, koji su poslanici/e postavili predstavnicima izvršne vlasti, nijedno pitanje se nije ticalo rada i efikasnosti policije. Da je ova situacija i posljedica bojkota Skupštine od strane opozicionih partija govori i podatak da su u istom periodu prethodne godine predstavnicima vlade postavljena četiri pitanja“, pojasnila je Vavić.

Ona smatra da bi trebalo da zabrine činjenica da poslanici iz vladajuće većine nisu tokom šest mjeseci, uz veliki broj kontrolnih mehanizama „našli za shodno da pitaju i da kontrolišu rad izvršne vlasti u domenu rada policije“.

„Pogotovo ukoliko imamo u vidu da smo u proteklom periodu imali niz problematičnih situacija, kao što su oglašavanje za nove kandidate u Policijskoj akademiji, sprovođenje strategije razvoja Uprave policije koja ima jako lošu stopu realizacije. Takođe smo svjedočili slučajevima upotrebe specijalne antiterorističke jedinice bez obrazloženja u jeku turističke sezone, a desio se i niz sukoba kriminalnih struktura u Crnoj Gori“, objasnila je Vavić.

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, kako je kazala, u prvoj polovini godine u radu imao 27 predmeta, od kojih je u istom periodu 19 riješio.

„Samo je u četiri sučaja zaključeno da je Uprava policije postupila neprofesionalno ili da je prekoračila svoja ovlašćenja. U ostalim slučajevima ili su pritužbe povučene ili su predmeti završeni tako što se informacija proslijedila onima koji su pritužbu podnijeli“, navela je Vavić.

Kada je riječ o instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kako je rekla, od ukupno 440 predmeta u ovoj godini, samo su se dva odnosila na rad Uprave policije.

„Zaštitnik bi trebalo da radi proaktivnije, da samoinicijativno pokreće predmete koji su vezani za policiju“, rekla je Vavić.

Istraživačica u IA, Ana Đurnić, kazala je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), za prvih devet mjeseci ove godine primilo 408 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a kako je rekla, na 14 odsto rješenja po tim zahtjevima je izjavljena žalba Agenciji za slobodan pristup informacijama.

„Međutim, Agencija nije ažurna u postupanju po podnijetim žalbama i redovno krši zakonski rok od 15 dana. Naime, u prošloj godini, Agencija nije riješila 60 odsto žalbi koje su podnijete protiv rješenja MUP-a, po slobodnom pristupu informacijama. Ovaj trend je porastao na 80 odsto neriješenih žalbi od strane Agencije, za prvih devet mjeseci ove godine“, navela je Đurnić.

Prema njenim riječima, Agencija za sprječavanje korupcije nije posebno posvećena kontroli imovinskih kartona javnih funkcionera u policiji i policijskih služenika, uprkos, kako je rekla, percepciji javnosti da je stepen korupcije u policiji vrlo visok.

„Izvještaj javnih funkcionera i državnih službenika Uprave policije čini oko sedam odsto ukupnog broja izvještaja koje Agencija ima u svome radu. To je tačno 446 policijskih službenika i pet javnih funkcionera Uprave policije, koji su obavezni da Agenciji podnose izvještaj o prihodima i imovini“, istakla je Đurnić.

Da Agencija ne obraća previše pažnju na kontrolu policijskih službenika i funkcionera, i da ne vodi posebnu evidenciju o tim kontrolama, kako je rekla, pokazao je njihov odgovor na zahtjev za slobodan pristup informacijama.

„Nema posebne evidencije koje policijske službenike Agencija kontroliše, niti koliko ih je kontrolisala i šta je kontrola pokazala. A sa druge strane, nisu nam dostavili ni podatke o prekršajnim postupcima koji se vode protiv policijskih službenika i funkcionera po osnovu imovinskih kartona, pravdajući se zaštitom ličnih podataka“, objasnila je Đurnić.

Istraživačica u IA, Ivana Bogojević, ocijenila je da MUP stagnira u rješevanju problematičnih pitanja kada je oblast upravljanja finansijama u pitanju, napominjući da, kada je u pitanju, Odjeljenje za unutrašnju reviziju nema pomaka u ispunjavanju zakonskih kapaciteta.

„I dalje su dva unutrašnja revizora aktivna u ovom odjeljenju, umjesto onoga zakonskog minimuma od tri“, navela je Bogojević.

Prema njenim riječima, MUP je u prošloj godini prekoračio svoj budžet za 14 miliona eura, a jedinice koje najviše troše su administracija i Uprava policije.

„Kada je u pitanju tekuća godina za Upravu policije je opredijeljeno čak 70 odsto budžeta MUP-a u iznosu od skoro 60 miliona i u poređenju sa prošlom godinom taj budžet se uvećao za nešto preko milion“, navela je Bogojević.

Prekomjerni izdatak i trošak koji se, kako je rekla, ponavlja iz godine u godinu jesu rashodi za gorivo.

„Naša preporuka je da se ovi troškovi realnije planiraju. Primjera radi, 2014. godine iz budžetske rezerve je izdvojeno 180 hiljada eura za gorivo, a ove godine je izdvojeno 500 hiljada eura, od čega je 150 izdvojeno na rashode za gorivo“, pojasnila je Bogojević.

Posebno problematična oblast je, kako je kazala, sprovođenje javnih nabavki MUP-a, koji u prošloj godini nije realizovao dvije trećine svojih planiranih sredstava za javne nabavke.

„MUP apsolutno ne realizuje onako kako planira svoje javne nabavke. Posebno nas zabrinjavaju i novi zakonski propisi koji predstavljaju korak nazad u kontroli manje transparentnih postupaka javnih nabavki“, objasnila je

Istraživačica u IA, Dina Bajramspahić, kazala je da najveće nezadovoljstvo treba iskazati prema radu Unutrašnje kontrole MUP-a, čiji je nivo aktivnosti iz godine u godinu sve manji.

„Naime, njihov rad karakteriše kontinuirani pad. Sa jedne strane, broj pritužbi koje su građani uputili Unutrašnjoj kontroli ove godine za prvih devet mjeseci bio je 20. To je u pola manje, nego za prvih devet mjeseci prošle godine, a čak četiti puta manje nego 2014. godine“, navela je Bajramspahić.

Od ukupnog broja pritužbi, kako je rekla, Unutrašnja kontrola, je konstatovala nepravilnosti u četiri slučaja.

„Posebno zabrinjava da je od ovih 20 pritužbi, svega u jednom slučaju od strane građana bilo ukazano na korupciju i zapravo se radilo o građanima Bosne i Hercegovine. Veoma je zabrinjavajuće što građani u većoj mjeri ne prepozanju Unutrašnju kontrolu kao adresu koja treba da istraži eventualnu korupciju policijskih službenika“, smatra Bajramspahić.

S obzirom da Unutrašnju kontrolu čine policijski službenici koji imaju policijska ovlašćenja, kako je rekla, zabrinjava što oni u svom radu, tokom ove godine, a, kako je kazala, ni prethodnih, nisu otkrili nijedno krivično djelo proaktivno policijskih službenika i podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu.

„Umjesto toga u nekoliko slučajeva bilo je primjera da podnesu spise predmeta u kojima su postojale ozbiljne sumnje za nezakonitost policijskih službenika državnom tužilaštvu. Ali ni u jednom od ovih slučajeva oni sami nisu prikupili dokaze, već su smatrali da su te pritužbe neosnovane, ali su zbog ozbiljnosti sumnji, dostavili predmete Tužilaštvu“, navela je Bajramspahić.

Ove godine, kako je rekla, uočena su dva problematična predmeta koja se tiču situacije izbjegavanja utvrđivanja disciplinske odgovornosti odlaskom na bolovanje.

„Mi smo pronašli dva primjera, što ne znači da ih nije bilo više. Ovo je veoma zabrinjavajuća praksa izbjegavanja odgovornosti, jer se postavlja pitanje legitimiteta discipliske komisije da ijednog policijskog službenika sankcioniše ukoliko se drugima ostavlja mogućnost da izbjegavaju postupak putem bolovanja. U jednom od dva slučaja, ipak je došlo do suspenzije konkretnog policijskog službenika“, kazala je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, predmet koji je okuprao pažnju javnosti ove godine je predmet Mija Martinovića u kojem je došlo do prekomjerne upotrebe sile i za koji je Ustavni sud, kako je rekla, ustanovio da se radi o nedjelotvornoj istrazi u utvrđivanju odgovornosti policijskih službenika.

„Jedna ovakva negativna scena ostavlja mnogo teži utisak na građane i izaziva mnogo veće nepovjerenje nego svi prethodni slučajevi utvrđivanja odgovornosti. Ovaj primjer, kao i primjeri Limenke i Zlatice govore o neutvrđivanju odgovornosti policijskih službenika usljed političke zaštite i ilustruje ukupno stanje integriteta“, kazala je Bajramspahić.

Istraživačica u IA, Milena Milošević, ocijenila je da je oglas koji je u septembru raspisan za osposobljavanje za rad u policiji za 60 polaznika sa srednjom školom u suprotnosti sa strateškim smjernicama MUP-a.

„A s obzirom da je poziv raspisan uoči lokalnih izbora, smatramo da ovo predstavlja i potencijalnu politizaciju kako policijske obuke, tako i zapošljavanja. Osim politizacije ovaj problem je problematičan i zbog toga što je suprotan potrebama za racionalizacijom policijskog kadra, a dodatno je diskriminatoran u odnosu na redovne polaznike Policijske akademije“, smatra Milošević.

Prema njenim riječima, to što ministar unutrašnjih poslova ima krajnju i odlučujuću riječ prilikom zapošljavanja i ocjenjivanja policijskih službenika, predstavlja, kako je rekla, neprimjeren politički uticaj nad policijskom službom.

„Ono što je djelimično pozitivno, je da bi novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima trebalo ove odluke o zapošljavanju i ocjenjivanju da delegira na rukovodioce organizacionih jedinica. Time će, formalno politička riječ prilikom zapošljavanja i ocjenjivanja biti izuzeta. Ali sa druge strane, nameće se dodatna potreba profesionalizacije rukovodnog kadra“, rekla je Milošević.

Potrebno je, kako je rekla, dodatno skrenuti pažnju na „stihijske i česte“ reorganizacije MUP-a, koje, kako je ocijenila, ostavljaju negativne posljedice na integritet policijske službe.

„Naime, prema podacima IA, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji MUP-a, u posljednjih dvije i po godine mijenjan je čak devet puta“, navela je Milošević.

 

Read 174 times Last modified on utorak, 05 decembar 2017 13:25
Login to post comments