Podgorica, PR pres servis – Nasilje prema LGBT populaciji spada u nešto što se može definisati kao šovinizam i fašizam, ocijenio je reditelj, Danilo Marunović, navodeći da borba sa takvim fenomenom mora biti mnogo odlučnija.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, kazao da je tokom svog profesionalnog angažmana uradio spot koji promoviše LGBT prava, nakon kojeg je, kako je naveo, osjetio šta znači biti žrtva nasilja tim povodom.

„To je nešto što traje evo peta godina, s čim čovjek nauči da živi. Kroz profesionalne projekte i lično sam objavio rat društvenom svijetonazoru i taj rat se intenzivno vodi kroz sprovođenje lične ideologije. Jako je teško ući u klinč sa onim što znači diktat malograđanštine, jedna brutalna, intenzivna, malograđanska, divljačka svijest koja pokušava da se obračunava sa svim onim što je drugačije“, rekao je Marunović.

Taj društveni sloj, kako smatra, ne bi se mogao definisati kao konzervativan, "jer je konzervativizam stara, respektabilna, evropska, svjetska i politička ideja"

„Nasilje ove vrste spada u nešto što se formuliše kao šovinizam, kao fašizam, i borba sa takvim fenomenima mora biti mnogo odlučnija, konkretnija“, poručio je Marunović.

On je rekao da bi šetnja u okviru prajda, trebalo da ima za cilj animaciju opšte javnosti, kao i „poziv u pomoć da se borba za LGBT prava osvijesti kroz mnoge druge manifestacije“.

„Za mene to nije samo borba za prava LGBT zajednice. Za mene je to borba za nove vrijednosti, estetike, slobodu uopšte, nove umjetničke forme, za društvo koje poštuje i razumije različitosti“, istakao je Marunović.

Pjevačica, Nina Žižić, smatra da je tolerancija ono što svima nama nedostaje.

„Nasilje nikad nije bilo niti će biti rješenje. S toga, poštujmo razlike i budimo tolerantniji jedni prema drugima“, poručila je Žižić.

Hana, koja je transrodna osoba, kazala je da je višegodišnja fizičkog, psihičkog i emocionalnog nasilja.

„O nasilju imam da kažem je da je, makar u mom slučaju, sve nakon prvog udarca i prve uvrede bilo kao repriza. Ne sjećam se da me ikad sam čin povrijedio koliko ono što ostaje nakon nasilja“, navela je Hana.

Ona je rekla da je, u trenutku kad se nasilje dešava, u stanju šoka i da nema osjećaj koliko zapravo traje.

„Ono što ostaje nakon nasilju jesu žrtva, povrijeđeno dostojanstvo, manjak samopoštovanja, traume koje će vas promijeniti, a nerijetko i nevoljenje sebe“, kazala je Hana.

Ona je rekla da nasilje nikad nije prijavila iz straha da njeni roditelji i porodica ne budu uznemireni, povrijeđeni, zbog osjećaja sažaljena, „a i da ne bih morala da se autujem i saopštim roditeljima da sam trans“.

„Nakon niza godina nasilja koje sam trpjela, potpuno nesvjesno, počela sam nasilje usmjeravati ka sebi – psihički i emocionalno se ranjavati. Sve ove godine osjećala sam da zaslužujem sve što mi se dešava, jer šta je to na meni, u meni i ko sam to ja pa ne mogu da prođem hodnikom, ulicom ili parkom a da neko ne osjeti potrebu da vrši agresiju, ugrožava moj duševni mir, ili privatni prostor“, navela je Hana.

Kako je istakla, sada zna da žrtva nasilja nikad nije kriva zbog nasilja i da su, kako je navela, nasilnici ti koji bi trebalo da se zapitaju šta i zašto to rade.

„Željela bih da poručim svim onima koji trpe nasilje ili su ga pretrpjeli da potraže adekvatnu pomoć, da rade na sebi i osnažuju se, jer jednog dana, možda slučajno, osobe koja je vršila nasilje nad vama, neće biti, a ostaćete vi sami, sa traumama i svim onim što je ostalo od onoga što ste mogli biti da je bilo drugačije“, kazala je Hana.

Nasilnicima bi, kako je dodala, poručila da je na ulici jedna osoba više „koja im neće dozvoliti da svojim nečovjčnim ponašanjem ugrožavaju bilo koga na bilo koji način“.

 

Podgorica, pres servisPredsjednici opština Kotor, Budva i Herceg Novi pozvali su poslanike Bošnjačke stranke (BS), Hrvatske građanske inicijative (HGI) i albanskih partija da ne prisustvuju sjednici crnogorskog parlamenta, koja je zakazana za utorak, i tako spriječe usvajanje Zakona o planiranju i izgradnji.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, ocijenio je danas na pres konferenciji da će svi poslanici, koji daju glas za usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, dati glas za to da se sve opštine Crne Gore presele u Podgoricu.

“Daće glas da uprava svih opština bude Vlada i daće glas za privatne interese pojedinaca”, poručio je Jokić u PR Centru.

On je naglasio da su opštine Budva, Kotor i Herceg Novi dale primjedbe na Nacrt Zakona o planiranju i izgradnji i da su, kako je dodao, jasno ukazali na neustavnost tog akta.

“Međutim, iako je u gradovima iz kojih dolazimo sprovedena javna rasprava sa značajnim učešćem, kako stručne, tako i laičke javnosti, nijedna od suštinskih primjedbi nije usvojena”, istakao je Jokić.

Zakonom i njegovim rješenjima se, kako je kazao, ukidaju lokalna planska dokumenta i ostaju, kako je pojasnio, samo dokumenta i planovi koje će donositi Vlada ili Skupština.

“Na taj način se iz procesa odlučivanja o sudbini jednoga prostora direktno isključuju svi oni koji su stanovnici toga prostora i koji bi morali da daju svoj sud o načinu na koji će se taj prostor razvijati”, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine Budva, Dragan Krapović, kazao je da se upravljanje prostorom pokušava centralizovati i staviti, kako je istakao, pod kontrolu jednog centra i jedne partije.

“Ovaj predlog koji je sada u proceduri može da rezultira ogromnim posljedicama po ukupno crnogorsko društvo, prije svega po primorje, i može da rezultira finalnom poharom resursa države Crne Gore”, ocijenio je Krapović.

Prema njegovim riječima, Zakon je koncipiran da odgovara unaprijed poznatim investitorima, koji, kako je dodao, planiraju da zauzmu nekoliko ključnih lokacija na primorju.

“Kada je riječ o Budvi u pitanju su Buljarica, Miločerski park, Kraljičina plaža, plaža Jaz itd. Nakon što te lokacije budu privatizovane, potpuno je svejedno ko će biti na vlasti. Znači to će biti u privatnim rukama i time više neće upravljati građani Crne Gore”, objasnio je Krapović.

On smatra da je Zakon u suprotnosti sa Ustavom, kao i sa evropskim Poveljama i Konvencijama o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, ocijenio je da se predlaganjem Zakona o planiranju i izgradnji, crnogorske opštine vraćaju u 1948. godinu.

“Predlaganjem ovakvog Zakona opštine jednostavno postaju mjesne zajednice. Ovo je presedan da država sebi može da da za pravo da protivno evropskoj Povelji o lokalnoj samoupravi i potrebi što šire decentralizacije, ovakvu jednu stvar centralizuje. Ovakav primjer ne postoji u Evropi ni u okruženju”, istakao je Katić.

On je dodao da se usvajanjem Zakona, lokalnim samoupravama i dalje vezuju ruke da mogu da donose planove razvoja.

“Imamo situacije opstrukcija od strane državne vlasti, odnosno od strane resornih ministarstava. Konkretno u Herceg Novom, imamo nekoliko slučajeva gdje od države moramo da dobijemo saglasnot za pojedine razvojne projekte, kada je u pitanju lokalna infrastruktura, a mi te saglasnosti čekamo četiri, pet, šest mjeseci”, rekao je Katić.

 

 

sreda, 20 septembar 2017 08:11

VIDEO: Udruženim snagama suzbiti nasilje

Podgorica, PR pres servis -  Većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara može vrlo lako da se ruši kada se ljudi udruže zajedno i pokažu moralnu snagu, poručio je brat biseksualne djevojke, Luka.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, ocijenio da živimo u vremenu gdje je većina ljudi svjesna da je nasilje loše.

„Ali osjećam da većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara i može da stvori se vrlo lako ruši kada se ljudi sastave zajedno. Mislim da je vrlo važno da se ljudi spoje i da pokažu pravednu i moralnu snagu“, istakao je Luka.

Dvadesetogodišnja biseksualna djevojka kazala je da je nedavno pretrpjela nasilje jer je njena drugarica trans djevojka.

„Prije nekoliko noći vraćala sam se iz grada i srela sam pored doma za učenike i studente na klupi dvije drugarice sa kojima je sjela, od kojih je jedna trans djevojka. Sjedili smo i pričali i nakon pola sata neki momci su nas zvali sa terase iz tog doma“, navela je ona.

Jedan od tih momaka, kako je dodala, pitao je da pozove drugaricu koja je sjedala pored nje, a koja je trans, da se okrene.

„Pitao je da li je ona muško ili žensko, šta je ona, gdje mu je ona odgovorila da nema potrebe da odgovara na ta pitanja. Oni su nastavili da psuju, da nas vrijeđaju. Nakon pet minuta izašlo je njih više, na balokonima je bilo ljudi i iz drugih domova. Prijetili su nam da će da nas pretuku i siluju. Zvali su nas da uriniraju na nas, a usred toga je jedna metalna kanta pala pored nas sa prozora“, navela je ona.

Ona je, kako je ispričala, predložila drugaricama da odu u policiju i prijave ih jer se nalazila u blizini.

„Na raskrnici smo odlučile da one odemo u policiju, jer smo se plašili da bi naši roditelji morali da dolaze“, kazala je dvadesetogodišnjakinja.

Drugarica, koja je trans, joj je nakon toga rekla da je ona navikla na nasilje.

„Niko ne može da navikne na nasilje i ne bi trebao da navikne na nasilje“, poručila je dvadestogodišnja djevojka.  

Dvadesetojednogodišnja lezbejka iz Podgorice, ocijenila je da ljudi ne treba da doživljavaju nasilje niti da budu nasilni.

„Ljudi ne treba da budu nasilni zato što niko ne treba da živi u strahu od bilo čega – ne samo od toga da će dobiti batine nego i da će povrijediti nekog drugoga“, istakla je ona.

Ona je kazala da joj se desilo da bude istučena zato što izgleda kao dječak.

„Ne mogu da shvatim zašto. Nije bitno da li sam djevojčica ili dječak, zašto me biješ? Postavila sam to pitanje toj osobi. Dobila sam čudan odgovor. Da on zna zašto to radi i da je njemu bitno da te osobe ne budu više takve. Mislim da niko ne treba to da doživi“, istakla je ova dvadesetjednogodišnja djevojka. 

 

 

 

utorak, 19 septembar 2017 14:49

VIDEO: Čojstvom suzbiti nasilje

Podgorica, PR pres servis – Čovjek bi trebalo da podstakne čojstvo u sebi kad osjeti da nasilje progovara iz njega kako bi sačuvao druge od svega što bi ih moglo povrijediti, smatra dvadesetogodišnja biseksualna djevojka Marija.

Ona je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, ocijenila da je nasilje u Crnoj Gori veoma prisutno i da se, kako je dodala, može primijetiti od najranijeg djetinjstva, kroz vaspitne mjere, školu i društvo.

“To se primjećuje kroz način na koji govorimo, način na koji se određene grupe ljudi percipiraju i kroz neprihvatanje svega što je drugačije”, kazala je Marija.

Ona je objasnila da svi treba da rade na sebi i da se na različite situacije ne smije reagovati fizičkim ili psihičkim nasiljem.

“Moramo da mijenjamo način na koji pričamo sa drugim ljudima, način na koje se odnosimo prema njima. Kada čujemo da nasilje progovara iz nas moramo da se uhvatimo za ono čojstvo u nama kako bismo sačuvali druge od svojih osuda i bilo čega što povređuje ostale”, istakla je Marija.

Biseksualna djevojka Katja, kazala je da niko ne zaslužuje da trpi fizičko ili verbalno nasilje.

“Pošto smo jedina bića na svijetu koja posjeduju stanje svijesti, smatram da tu svijest treba i da upotrijebimo, a ne da reagujemo neljudski i nečovječno”, poručila je Katja.

Dvadesetčetvorogodišnja studentkinja iz Podgorice kazala je da je bila žrtva fizičkog i psihičkog nasilja od strane partnera.

“Misliš da nema šanse da se tebi to može desiti, ali se dogodi i to od osobe koju prilično dobro poznaješ, kada najmanje očekuješ. I poslije svega kriviš sebe, iako znaš da nisi kriv”, rekla je studentkinja.

Ona je kazala da je povjerovala u nasilnikovu priču da ga je „sama isprovocirala i da je on u svemu žrtva“.

“On je fizički nasrnuo na mene, pokušao da me prisili na seksulani odnos i kasnije me je psihički maltretirao, tjerajući me da povjerujem da sam ja nasilnik u tom odnosu, iako sam bila žrtva fizičkog i psihičkog nasilja”, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, nasilje nije prijavila, jer je, kako je kazala, zbog svega, bilo sramota.

“Željela sam da to ostane između nas, zbog toga što sam bila jako postiđena zbog svega toga. Jer ja sam osoba koja dolazi iz okruženja u kojem se ženska prava jako poštuju i podržavaju i u kojem takve stvari ne prolaze. A onda se to meni desilo i ja sam mislila da sam ja negdje omanula” objasnila je studentkinja.

Ukoliko se nasilje ponavlja i ukoliko osoba nema nikoga da je zaštiti, kako je kazala, treba prijaviti nasilnika.

“Ali ovdje i dalje postoji stigma i rijetko koja djevojka i žena će se odlučiti da ode u policiju i ispriča sve ovo, i druge mnogo gore stvari koje im se dešavaju”, rekla je Podgoričanka.

Ona je istakla da niko ne može znati kada i od koga može doživjeti nasilje.

“Jedino što možete da uradite je da budete jako pametni kada je u pitanju izbor partnera. I kada vam unutrašnji osjećaj kaže da nešto nije u redu treba da ga poslušate”, poručila je ona.

 

 

Podgorica, PR pres servisOtvorenim reagovanjem moguće je suzbiti nasilje koje je u velikoj mjeri prisutno u crnogorskom društvu, smatra glumica Dubravka Drakić, navodeći da bi ljudi trebalo da žive u skladu sa slobodom koja ne ugrožava druge.

Ona je, u okviru kampanje za Montenegro prajd koji će biti održan 23. septembra, ocijenila da je nasilje previše prisutno, a da se način njegovog manifestovanja promijenio.

„U ovom tenutku postoji druga vrsta nasilja, gdje sad, kao majka primjećujem da je nasilje dosta prisutno, u vršnjačkim grupama, na internetu i uopšte nekim suptilnijim formama, ali je nažalost i dalje latentno prisutna jedna velika netrepeljivost“, pojasnila je Drakić.

Prema njenim riječima, ta latentna netrepeljivost nije uzrokovana životnim standardom već, kako je navela, političkim i tranzicijskim uticajima.

„To je ono što pogađa sve grupe stanovništva, žene i djecu, a posebno one za koje neke grupe misle da su drugačiji“, kazala je Drakić.

Ona smatra da se nasilje može suzbiti otvorenim reagovanjem, navodeći da ga ne treba opravdavati izgovorom „pa dobro, to je to tako kod nas“.

„Nije to tako kod nas, to je jednostavno neki proizvod straha od drugačijeg, strah koji se ne imenuje, pa se onda suoči sa njim pa se onda ne rješava, nego se na dosta grub način pokušava uniziti neko za kog smatramo da je drugačiji od nas, ili za kog smatramo da zauzima neki prostor na koji možda neko misli da polaže pravo“, smatra Drakić.

Ona je podsjetila na Aristotelovu misao da „sve što je ljudsko, ne treba da nam bude strano“.

„Treba da se suočavamo sa onim što jeste ljudska priroda i da se trudimo da oplemenimo naš život pokušavajući da protumačimo i da razumijemo i one koji su na prvi pogled drugačiji od nas“, smatra Drakić.

Ona smatra da svaki pojedinac u društvu ima obavezu da svakodnevno podstiče na toleranciju.

„Vjerujem da Prajd jeste način da se okupe ljudi koji se bore za svoja prava ali mislim da smo mi kao društvo u obavezi, da svakoga dana podstičemo na nešto što se zove vaspitanje koje podrazumijeva "nemoj nikad da radiš drugome ono što ne bi volio da neko radi tebi“, kazala je Drakić.

Ona je navela da bi ljudi trebalo da se žive u skladu sa definicijom prava na slobodu izražavanja i mišljenja, pojašnjavajući da ta sloboda ne dozvoljava ugrožavanje drugoga.

„Moja poruka je da svakoga dana živiš kao da je borba za tvoja prava jer čini mi se da se samo tako mogu dugoročno postići rezultati“, zaključila je Drakić.

Aktivista za prava LGBTIQ zajednice, Jovan Ulićević, smatra da je čudno što se u 2017. godini postavlja pitanje borbe protiv nasilja.

„Pogledajmo malo oko sebe i shvatićemo da je nasilje na svakom koraku - od načina na koji roditelji vaspitavaju djecu, preko vrtića, škola, nasilja na ulici do nasilja koje trpimo ako smo drugačiji po bilo kom osnovu“, naveo je Ulićević.

On je ocijenio da, iako je nasilje sveprisutno, društvo je naučilo da ga ignoriše.

„Žalosno je što smo se vremenom privikli na nasilje i naučili smo da zatvaramo oči i okrećemo glavu od ovog problema“, rekao je Ulićević.

Prema njegovim riječima, na pomen nasilja, pojedinci smatraju da se ta pojava nikog ne tiče.

„Mi se, kao ljudi, uvijek ponosimo time što se odvajamo od drugih životinja po razumu, po svijesti i mogućnosti,odlučivanja i to ne nosi sa sobom samo privilegije da živimo kao ljudi nego i odgovornost prema sebi, ljudima oko sebe i sredini u kojoj živimo“, ocijenio je Ulićević.

Otuda, kako je naveo, proizlaze vrijednosti čojstva i junaštva.

„Kada gledamo kulturološki i istorijski, bit Crne Gore i bit crnogorskog čovjeka je upravo to čojstvo i junaštvo. Mislim da je došlo vrijeme da ne iznevjerimo te plemenite osobine kojima se ponosimo i koje nas krase nego da ih, u punom svom sjaju pokažemo i da stanemo iza toga što govorimo“, smatra Ulićević.

Pripadnica LGBT populacije, Vanja, smatra da je nasilje u crnogorskom društvu najizraženije u manjim sredinama, ocjenjujući da društvo treba više da radi na suzbijanju tog problema.

 „Kao društvo bi trebalo malo više da se aktiviramo po pitanju tog problema kako bi ljudi imali jednako pravo na  život“, kazala je Vanja.

 

 

  

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori postoji nasilje i ono se ne može zaustaviti samo vladinim i nevladinim kampanjama, već je potrebno i građanski reagovati, ocijenila je direktorica Kulturno-informativnog centra ,,Budo Tomović”, Snežana Burzan.

Ona je, u okviru kampanje povodom petog Montenegro prajda koji će biti održan 23. septembra, kazala da je potrebno zaustaviti nasilje koje, prema njenim riječima, u Crnoj Gori postoji prema ženama, djeci, osobama sa smetnjama u razvoju, nezaštićenima, kao i prema LGBT populaciji.

“Nasilja ima i moramo mu se suprotstaviti. Nije dovoljno da mu se suprotstavimo samo institucionalno, vladinim i nevladinim kampanjama. Moramo građanski reagovati. Moramo svi raditi u porodici, u školama, institucijama, razgovarati sa najmlađima. Moramo postajati bolji ljudi”, poručila je Burzan.

Ona smatra da se jedino sazrijevanjem ljudskosti u svima, može smanjiti nasilje u društvu.

“Ne razumijem nasilnike. Mislim da njihovi postupci govore da su nezreli, ili nezadovoljni ili zbunjeni. I mislim da treba da potraže pomoć”, kazala je Burzan.

Crnogorski narod je, kako je primijetila, ipak empatičan i to je, kako je dodala, dokazao potezima u dugogodišnjoj istoriji.

“Vjerujem da je crnogorski narod dobar, a ne nasilan”, poručila je Burzan.

Ona je pozvala sve građane da 23. septembra budu dio jubilarnog Montenegro prajda.

“Pozivam sve građane i građanke dobre volje da se pridruže mladim i onim starijim pripadnicima LGBT populacije. Hajde da zajedno prošetamo, otpjevamo, zaigramo, ponesemo vesele, šarene dugine boje i dokažemo da su to naše komšije, naši prijatelji i familija. Budimo zajedno”, pozvala je Burzan.

Majka pripadnice LGBT populacije, Đorđina Gvozdenović, kazala je da ljudi mogu naučiti ljubav, prihvatanje i toleranciju, baš kao što nauče mržnju, predrasude i netoleranciju.

“Mržnja, netolerancija i predrasude vode nasilju, a nasilje nikada ne smije da bude put i ne smije da bude rješenje. S druge strane, ljubav, prihvatanje i tolerancija vode zdravijem i srećnijem okruženju”, smatra Gvozdenović.

Ona je istakla da ljudi ne moraju da vole svakoga, ali da, kako je kazala, moraju da nauče da budu tolerantni i da prihvate one koji su drugačiji od njih.

Pripadnica LGBT populacije, Lara, kazala je da nasilje, u različitim oblicima, postoji u svim sferama društva.

“Nasilje postoji na internetu, preko društvenih mreža, na ulicama, u tržnim centrima, bankama, a najviše ima psihičkog nasilja. Društvo treba da se bori protiv svih vidova nasilja. Ja sam drugačija od drugih, ali treba da imam ista prava kao svi ostali”, poručila je Lara.

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servisČojstvom protiv nasilja ovogodišnji je slogan petog Montenegro prajda koji će biti održan 23. septembra u Podgorici, a organizatori, kako su saopštili, očekuju dodatno unapređenje maršute kojom će se Povorka kretati, a koja će biti utvđena iduće sedmice.

 Iz LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro, koja je organizator događaja, saopštili su da ove godine neće upućivati posebne pozive za učešće političkim partijama i predstavnicima institucija, navodeći da žele da vide kolika je iskrena podrška donosioca odluka.

Član Organizacionog odbora Montenegro prajda, Jovan Ulićević, kazao je da taj događaj organizuju u znaku zajedničkog zalaganja više društvenih grupa koje su, kako je naveo, suočene sa nasiljem.

„Osjećamo se dužnim da dignemo glas i zajedno se glasno suprostavimo nasilju koje je, nažalost, postalo podrazumijevani dio naših života“, rekao je Ulićević.

On je poručio da će na petom Montenegro prajdu šetati za sve žene koje muževi ili momci tuku, kao i za mlade i djecu koji trpe nasilje u svojim porodicama.

„Za svaku lezbejku, gej, biseksualnu, trans, inter i kvir osobu koja je završila razbijene glave samo zato što je htjela da živi slobodno. Za svaku osobu koja na prajdu neće smjeti da bude sa nama a koja svakodnevno u porodici, školi, poslu, na ulici, sluša glasno izgovorene poruke da nas treba prebijati, maltretirati, ili se sa nama posprdavati“, istakao je Ulićević.

Kako je rekao, na prajdu će šetati za svaku osobu sa invaliditetom koja ne može da se adekvatno da ostvari svoja prava, kao i za pripadnike i pripadnice romske zajednice koji se suočavaju sa istim problemom.

„Šetaćemo za svaku mladu osobu koja svakodnevno trpi vršnjačko nasilje zbog toga što je na neki način drugačija od ostalih“, istakao je Ulićević.

On je poručio da će ponosno šetati za sve one koji ćute i trpe jer, kako je naveo, misle da ne mogu ili da nisu dovoljno jaki da se suprotstave.

„Time ćemo pokazati da čojstvo, kojim se kao narod znamo ponositi i ponosno ga isticati kao dio naše tradicije, ipak ima ko da odbrani i održi“, naveo je Ulićević.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, Danijel Kalezić, kazao je da su ove godine odlučili da ne upućuju posebne pozive za učešće političkim partijama i predstavnicima institucija.

„Samim dešavanjem prajda, svi građani i građanke naše zemlje, pa samim tim i političari iz svih političkih partija i zaposleni u institucijama, koji žele da daju doprinos ljudskim pravima i borbi protiv nasilja su pozvani da to učine“, poručio je Kalezić.

Kako je istakao, žele da vide kolika je iskrena podrška svih onih koji na različite načine donose odluke o životima svih građana Crne Gore.

Prema njegovim riječima, zahtjevi Organizacionog odbora Montenegro prajda ove godine usmjereni su na institucije sistema, ali i na sve građane i građanke Crne Gore.

„Mi zahtijevamo od svih da razmisle o svom odnosu prema svima koji su slabiji i kojima treba podrška. Zahtijevamo od svih da se zauzmu za ljude koji ih okružuju i da ustanu protiv nasilja“, rekao je Kalezić.

Od Vlade i institucija sistema, kako je kazao, zahtijevaju punu implementaciju svih zakonskih rješenja kojima se štite prava LGBTIQ osoba, kao i usvajanje novih akata koja će osigurati i zaokružiti njihovu pravnu jednakost.

„Posebno pozivamo Tužilaštvo da prestane da bježi od kvalifikovanja slučajeva napada, prebijanja, ucjenjivanja i ostalih krivičnih djela počinjenih nad nama, kao djela počinjenih iz mržnje prema nama“, istakao je Kalezić.

On smatra da je vrijeme da Tužilaštvo shvati da ih ljudi tuku iz mržnje i da slučaj nasilja nad njima, kako je naveo, ne smije biti kvalifikovan jednako „kao slučaj kafanske tuče koja se dogodila zbog previše popijenog alkohola. To nije i ne može biti isto“.

Kalezić je rekao da Organizacioni odbor Montenegro prajda blisko sarađuje sa Upravom policije na odabiru maršrute ovogodišnje Povorke koja će, kako je najavio, finalno biti utvrđena početkom iduće sedmice.

„Očekujemo dodatno unapređenje maršrute kojom će se Povorka kretati i osvajanje slobode za sve LGBTIQ osobe novim ulicama Glavnog grada“, istakao je Kalezić.

On je najavio da će, i ove godine, u susret Montenegro prajdu biti organizovana Neđelja ponosa koju će obilježiti više različitih sadržaja a koja će biti otvorena u ponedeljak panel diskusijom “Zajedno protiv nasilja”.

„Tradicionalno, Neđelja Ponosa sadrži veliki broj kulturnih, edukativnih i zabavnih događaja, koji ove godine imaju za cilj da skrenu pažnju na problem nasilja u našem društvu, ali i da omoguće što bolje povezivanje LGBT zajednice i opšte populacije“, naveo je Kalezić.

 Okupljanje učesnika Montenero prajda zakazano je u 23. septembra u centru grada u 12 sati. 

Podgorica, PR pres servis - Dvije trećine crnogorskih građana ima povjerenje u policiju dok, sa druge strane, njih 62 odsto ne bi prijavilo slučaj korupcije u toj instituciji ukoliko bi im bilo traženo da ostave lične podatke, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA).

Istraživanje „Šta građani misle o policiji – u službi građana ili nekog drugog?“, koje je rađeno u partnerstvu sa regionalnom mrežom organizacija civilnog društva POINTPULSE, sproveo je IPSOS Strategic Marketing u junu ove godine na uzorku od hiljadu građana Crne Gore.

Istraživačica javnih politika u IA, Milena Milošević, kazala je danas na pres konferenciji da je stepen povjerenja u policiju i dalje visok i da iznosi 66 odsto.

“Ovaj procenat ovu instituciju stavlja na drugo mjesto, među onima koje uživaju najveće povjerenje građanja, odmah iza obrazovnog sistema. U odnosu na 2015. primjetan je blagi trend porasta povjerenja u policiju s obzirom da je tada 58 odsto građana izrazilo povjerenje u ovu instituciju ”, pojasnila je Milošević.

Ona je rekla da se smanjio broj građana koji smatraju da policija najmanje služi njima.

“Ovaj procenat se sa 62 odsto koliko je iznosio 2015. godine smanjio na 40 odsto koliko iznosi u ovoj godini”, objasnila je Milošević.

Ona je dodala da više od 45 odsto građana smatra da policija najviše služi njihovim interesima, što, kako je kazala, predstavlja rast od šest odsto u odnosu na prošlu godinu.

“Istovremeno, 40 odsto ispitanika i dalje smatra da policija najmanje služi interesima građana i da umjesto toga radi u interesu Vlade, političkih partija i visokih rukovodilaca”, naglasila je Milošević.

Prema njenim riječima, Srbi su nacionalna grupa koja najmanje vjeruje policiji.

“Natpolovičan procenat od 53 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi ili uopšte nema povjerenja u policiju ili je ono uglavnom na niskom nivou”, pojasnila je Milošević.

Visok stepen povjerenja koji građani izražavaju je, kako je kazala u suprotnosti sa raširenim percepcijama o politizaciji i prisutnosti korupcije u policiji.

“Politizacija i nepotizam su u očima građana glavni put do zaposlenja u policiji. Najveći prcenat građana, 51 odsto smatra da se posao u policiji dobija preko prijatelja i rođaka, a 44 odsto smatra da se do posla dolazi putem političkih veza, dok čak 11 odsto građana smatra da je i podmićivanje put do policijskog posla”, kazala je Miloševć.

Najzabrinjavajući rezultat je, kako je ocijenila, to što građani smatraju da je korupcija u policiji rasprostranjena.

“Tačnije, 57 odsto građana smatra da je korupcija rasprostranjena donekle ili u najvećoj mjeri”, rekla je Milošević.

Građani, kako je navela, smatraju da su saobraćajna i granična policija najkorumpiranije.

“Ovi rezultati se takođe podudaraju sa rezultatima drugih istraživanja koje su pokazala da je čak 11 odsto ispitanika izjavilo da je ponudilo mito saobraćajnoj policiji”, kazala je Milošević.

Ona smatra da je zabrinjavajućen to što crnogorski građani nisu spremni da prijave slučaj korupcije u policiji, potvrđujući time, kako je kazala, svoje mjesto među državama čiji su građani najmanje voljni da prijave korupciju.

“Čak 62 odsto stanovnika je izjavilo da ne bi prijavilo slučaj korupcije u policiji ukoliko bi im bilo traženo da pri tome ostave svoje lične podatke. Garantovanje anonimnosti ne bi previše unaprijedilo spremnost građana da prijave korupciju, s obzirom da samo 19 odsto njih koji ne bi prijavili korupciju uz otkrivanje ličnih podataka bi bili spremni da urade to anonimno”, objasnila je Milošević.

Ona je podsjetila da je 2015. godine 48 odsto građana izjavilo da ne bi prijavilo slučaj korupcije u policiji ukoliko bi morali da ostave lične podatke.

Milošević je poručila da Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za sprečavanje korupcije treba da organizuju obimnu kampanju tokom koje će, kako je kazala, promovisati prijavljivanje slučajeva korupcije u policiji.

Istraživačica javnih politika u IA , Dina Bajramspahić, istakla je da je policija prva karika u lancu pravosudnih institucija koja mora da obezbijedi dokaze kojima se potvrđuje odgovornost učinilaca krivičnih djela.

“Ali možda važnije od toga, policija je upravo ta koja prima poziv građana za pomoć i ukoliko Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova ne budu radili na izgradnji povjerenja ni sami neće postići punu efikasnost u svome radu”, pojasnila je Bajramspahić

Istraživanje je objavljen u okviru projekta “Puls integriteta i povjerenja u policiju nja Zapadnom Balkanu”, koji podržava Evropska Unija.

 

Strana 1 od 21