Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori 90 odsto građana nije upoznato sa sadržajem kompleta prve pomoći, a njih dvije trećine smatra da je obuka za ukazivanje prve pomoći veoma važna, jer doprinosi smanjenju broja stradalih u saobraćaju.

To je saopšteno na pres konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati ankete koju je ALFA Centar sproveo u okviru kampanje “Prva je prva pomoć”, na uzorku od 200 vozača u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Herceg Novom.

Izvršni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedović, kazao je da je 82 odsto ispitanih reklo da u vozilu ima komplet prve pomoći, a da je 89 odsto građana, kako je naveo, upoznato da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja propisano da u automobilu mora biti jedan komplet prve pomoći.

„Na pitanje da li su upoznati sa sadržajem kompleta prve pomoći odmah smo dobijali potvrdan odgovor, ali na pitanje da nam nabroje pet stavki iz sadržaja, 90 odsto njih je stalo kod četvrte ili pete stavke“, rekao je Dedović u PR Centru.

On je kazao da je 21 odsto građana bilo u prilici da upotrijebi nešto od sadržaja prve pomoći, dok njih 79 odsto nije.

„Od 79 odsto onih koji nisu bili u prilici da upotrijebe nešto od sadržaja prve pomoći, 94 odsto nam je odgovorilo da ne umije da pruži prvu pomoć, odnosno da se plaši da neće pružiti adekvatnu stručnu pomoć“, rekao je Dedović.

Dvije trećine ispitanih, prema njegovim riječima, smatra da da je obuka za ukazivanje prve pomoći u auto školama veoma važna.

„Građani su svjesni da je edukacija u oblasti prve pomoći veoma važna, ali ta edukacija i obuka je ostavljena uglavnom u nadležnosti sistema, srednjoškolskog, visokoškolskog obrazovanja i auto škola“ kazao je Dedović.

On je objasnio da je sprovedena i online anketa, u kojoj su, kako je kazao, ispitanici uglavnom saglasni da je obuka prve pomoći u auto školama veoma važna. 

Dedović je rekao da je neophodno da se prva pomoć vrati u obrazovanje i edukaciju srednjoškolaca, napominjući da pravovremena i efikasna stručna prva pomoć utiče na smanjenje broja stradalih u saobraćaju.

„U praksi se uglavnom ne poštuju zakoni i pravilnici koje je država usvojila, i mi kao društvo u svim segmentima moramo da damo doprinos i ako ova kampanja učini da se spasi makar jedan život naša misija je ispunjena“, poručio je Dedović.

Prema njegovim riječima, saobraćajna policija prošle i ove godine nije izrekla nijednu mandatnu kaznu za neposjedovanje kompleta prve pomoći.

„To nam može ukazati na činjenicu da se na crnogorskim drumovima ne kontroliše ispravnost i kompletnost kompleta prve pomoći. Smatramo da bilo koja nepravilnost i nepoštovanje Zakona moraju biti strogo sankcionisani i tu ne bi trebalo da bude opraštanja“, istakao je Dedović.

Savjetnica u Ministarstvu zdravlja, Senka Klikovac, podsjetila je de je krajem 2015. godine taj resor donio Pravilnik o sadržaju prve pomoći po ugledu na Njemačku.

„Vodili smo računa o tome da ne budemo preopširni, i da pratimo zemlje Evropske unije, a ne države sa bivših jugoslovenskih prostora.

 Ona je podsjetila da u svim crnogorskim opštinama, preko Crvenog krsta Crne Gore, postoji razvijen sistem obuke prve pomoći.

„Jedino je Crveni krst Crne Gore nadležan za obuku pružanja prve pomoći, što znači da jedino on može, da u skladu sa Zakonom, izdaje validne sertifikate o završenoj obuci prve pomoći“, ukazala je Klikovac.

Ona je istakla da needukovanost za pružanje prve pomoći ima odraza i na troškove zdravstvenog sistema Crne Gore.

„Prije svega, na prvom mjestu je liječenje, ali poslije se gledaju i drugi aspekti, odnosno da li je moralo doći do tolikih troškova, jer nismo edukovani da na licu mjesta pružimo odgovarajuću prvu pomoć“, kazala je Klikovac.

Ljekar u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Edvin Hodžić, rekao je da je prva pomoć bitna jer može zatrebati bilo kome, bilo kada i bilo gdje.

„Posebno ona dolazi do izražaja kada je moramo ukazati nekome ko je nam je drag i u tom momentu moramo biti pribrani, svjesni date situacije i primijeniti onaj princip da je vrijeme život“, kazao je Hodžić.

On je rekao da je osnovno da, osoba prije svega, razmotri da li može pružiti adekvatnu prvu pomoć do dolaska ekipe Hitne pomoći.

„Ako ne znamo pružiti adekvatnu prvu pomoć, bolje je i ne pružiti i sačekati stručno lice, posebno kada se radi o kompleksnim traumama koje su opasne po život povrijeđenoga“, pojasnio je Hodžić.

On je objasnio da su, kada se pruža prva pomoć u prioritetu lica koja su vitalno ugrožena.

„Treba da obratimo pažnju da li su svjesni, da li dišu, ima li velikoga krvarenja i onda pristupamo ukazivanju prve pomoći kod tih lica. Osnovno je da budemo koncizni, precizni i jasni“, kazao je Hodžić.

 

Podgorica, PR pres servisCrna Gora bi trebalo da kreira bazu podataka o ženama i djeci sa invaliditetom, kao i da formuliše posebne mjere afirmativne akcije prema tim grupama, ocijenjeno je na pres konferenciji Neformalne Koalicije organizacija osoba s invaliditetom (OSI).

Oni su danas predstavili Alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije UN o pravima OSI.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Nataša Borović, ocijenila je da je potrebno kreiranje evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom, uključujući i evidencije o broju žena sa invaliditetom koje su žrtve nasilja.

“Predlažemo da država razvije evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom,  uključujući i evidencije o ženama sa invaliditetom koje su žrtve nasilja I ekspolatacije kao i programe osnaživanja žena sa invaliditetom da se bore protiv ovih pojava”, istakla je Borović u PR Centru.

Ona je pozvala i na formulisanje posebnih mjera afirmativne akcije prema ženama sa invaliditetom kao i sprovođenje edukacije i razvoj psihosocijalne podrške.

Borović je istakla da su zdravstvene usluge često nepristupačne ženama sa invaliditetom.

“Mnoga svjedočanstva govore o povredi prava žena sa invaliditetom kada su ulozi pacijenata, a posebno se odnose na oblast zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja”, pojasnila je  Borović.

Borović je navela da, nema podataka o stopi nezaposlenosti žena sa invaliditetom kao i da je prisutna česta diskriminacija ove ranjive kategorije.

Izvršni direktor Saveza udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju "Naša inicijativa", Milisav Korać, kazao je da država ne vodi posebnu evidenciju o djeci sa invaliditetom.

„Država jedino posjeduje podatke u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja i to o djeci sa invaliditetom koja su prošla proces usmjeravanja u obrazovni program i o djeci sa invaliditetom koja borave u dnevnim centrima i drugim ustanovama obrazovanja, socijalne i dječije zaštite“, rekao je Korać.

Odnos prema djeci sa invaliditetom kako u politikama tako i u praksi, kako je kazao, nije zasnovan na modelu ljudskih prava.

„Većina roditelja djece sa invaliditetom nisu zadovoljni kako fukncioniše na primjer  Razvojno savjetovališe za roditelje pri Kliničko bolničkom centru Crne Gore (KBC), u kojem se zbog nedovoljnog kapaciteta i stručnog kadra pružaju veoma skromne ili nikakve usluge savjetovanja roditeljima“,ocijenio je Korać.

On je kazao da djeca sa invaliditetom ne mogu kao i sva druga djeca ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, zbog, kako je naglasio, nepristupačnosti velikog broja zdravstvenih ustanova, nedostatka adekvatne opreme i needukovanosti zdravstvenih radnika.

Prema njegovim riječima, potpuno izostaju javno objavljeni mjerljivi efekti inkluzivnog obrazovanja.

„Ne postoje podaci o procentu djece sa invaliditetom koja nisu uključena u proces predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, niti o broju odraslih sa invaliditetom koji nisu nastavili visoko obrazovanje“, pojasnio je Korać.

On je ocijenio da je 70 odsto fakulteta nepristupačno djeci sa invaliditetom.

„U proces visokog obrazovanja uključen je znatno manji broj studenata sa invaliditetom, samo 95, po podacima Organizacija lica sa invaliditetom, dok država ne posjeduje svoju bazu podataka“, rekao je Korać.

On je zaključio da država ne prati rast troškova OSI i potrošačku korpu, u odnosu na druge građane.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom, Marina Vujačić, ocijenila je da država ne razumije neke od članova Konvencije kao i da ne postoji nezavisno tijelo koje prati primjenu Konvencije.

“Država posebno ne razumije neke od članova Konvencije, odnosno, obaveze propisane tim članovima Konvencije. To su konkretno pravo na život,  jednako priznavanje lica pred zakonom , pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu, ličnu pokretljivost i habilitaciju i rehabilitaciju ”, pojasnila je Vujačić.

Ona je kazala da država nije preuzela definiciju osoba sa invaliditetom iz Konvencije, već su zastupljeni medicinski termini, što, kako je istakla, posebno utiče na oblast prava koji se tiče materijalnih davanja.

“Tako na primjer, osoba koja ima gubitak oba oka može ostvariti pravo na ličnu invalidninu, ali osoba koja ima potpuno oštećenje vida, nastalo na osnovu drugih oštećenja ne može ostvariti ovo pravo”, objasnila je Vujačić.

Ona je istakla da institucije ne sprovode i ne naručuju istraživanja među OSI kako bi se, na osnovu njihovih rezultata planirale i usvajale politike i mjere.

“Država nije nikada, na osnovu unaprijed sprovedene analize usklađenosti nekog propisa sa Konvencijom, namjerno i ciljano izmijenila neki zakon ili politiku a brojne diskriminatorne norme ukazuju na to da se država ne uzdržava od preduzimanja bilo kog akta ili prakse koja nije  u skladu sa Konvencijom”, tvrdi Vujačić.

Ona je navela da država nikada nije sprovela posebne edukacije namijenjene OSI o pravima koje garantuje Konvencija.

Vujačić je ukazala na podatak da OSI nemaju pravo na životno osiguranje dok se, kako je navela,  nad osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, često odobravaju  određeni medicinski tretman i liječenje, “a često i zatvaranje u institucije bez njihove saglasnosti”.

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Finansijska istraga u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, a moguće je unaprijediti saradnjom na nacionalnom i regionalnom nivou, ocijenjeno je na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta organizacija je danas predstavila projekat “Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, koji sprovodi u saradnji sa nevladinim organizacijama Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Transparentnost Srbija.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je finansijska istraga veoma složen institut, koji traži velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, ali, kako je istakao, zahtijeva pravnu saradnju i sa drugim zemljama.

“Smatramo da je regionalna dimenzija veoma važna. Ovo je prvi regionalni projekat čiji je nosilac CeMI. Tokom samog projekta, naš cilj će biti, ne samo da jačamo kapacitete tužilaštva, već da ih upoznamo sa pozitivnim primjerima”, rekao je Vujović u PR Centru.

On je objasnio da će akcenat biti stavljen na upoznavanje sa radom institucija iz Holandije, zbog toga što ta država, kako je kazao, ima veoma dobre rezultate, kada je riječ o sprovođenju finansijskih istraga.

“Kada je riječ o zemljama na Balkanu , vjerujem da će to iskustvo biti dragocjeno”, ocijenio je Vujović.

Prema njegovim riječima, kao proizvod rada na projektu, biće izrađene tri nacionale studije u kojima će biti analizirani pravni i institucionalni okviri, ali i, kako je rekao, pojedinačne prakse o sprovođenju finanisijskih istraga.

“U studijama će biti navedene konkretne preporuke, koje će donosiocima odluka, pomoći da se unaprijede efekti finansijske istrage u našim zemljama”, pojasnio je Vujović.

Saradnik na projektu iz nevladine organizacije Transparentnost Srbija, Rade Đurić, kazao je da u zemljama, koje učestvuju u projektu, postoje pojedinačni pokušaji procesuiranja, ali, da nema osuda.

“Zakon kod nas donosi formalno velike promjene, koje bi trebalo suštinski da se realizuju. Mi u Srbiji imamo određena pravila i propise koji predviđaju mehanizme istražnih radnji, koji bi trebalo da omoguće procesuiranje, međutim iz nekog razloga to je neuspješno”, istakao je Đurić.

On je kazao da je vrijeme da države prihvate da korupcija zaista postoji i da se protiv nje treba boriti.

“Nadam se da će to prepoznati kolege iz državnih institucija, koje kroz ovaj projekat namjeravamo da obučimo i da im pomognemo”, rekao je Đurić.

Za Srbiju je specifično da, kako je kazao, političari po ko zna koji put najavljuju donošenje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, ali to, kako je rekao, ostaje u agendama i ekspozeima.

“Nije zgodno i dobro pominjati nešto što se na određeni način ne realizuje, a opet imamo određena pravila koja se iz nekog razloga ne primjenjuju. Smatram da će ovaj projekat pomoći da formu pretočimo u suštinu, jer smo shvatili da zakon, tehnike i ljudi nisu dovoljni, već da je neophodno da postoji volja” pojasnio je Đurić.

Projekt koordinatorka ADI, Dajana Čelebić, ocijenila je da, u BiH nije bilo značajnih pomaka u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom.

 „Imali smo strategiju koja je trebalo da traje od 2014. do 2016. godine, međutim, ta strategija nije donijela željene rezulatate i pomake zbog kojih je i bila napravljena, iz razloga što ustanove u BiH nisu dovoljno sarađivale između sebe“, istakla je Čelebić.

Ona smatra da će saradnja na regionalnom projektu doprinijeti boljem procesuiranju organizovanog kriminala u BiH.

„Mislimo da će saradnja na ovom projektu između Crne Gore, BiH i Srbije, kroz mnogo pozitivnih primjera, prakse i razmjenu iskustava sigurno doprinijeti daljem poboljšanju procesuiranja slučajeva organizovanog kriminala u BiH“, kazala je Čelebić.

 

Projekat “Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije” je podržala Ambasada Kraljevine Holandije. 

Podgorica, PR pres servis - Dokumentarni film „Mirsada“ biće premijerno prikazan u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) 18. jula, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčice koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama Glavnog grada, kazao je reditelj, Danilo Marunović.

On je danas, na pres konferenciji, pojasnio da je projekat čiji je nosilac nevladina organizacija "Koala production", sniman na apsolutnoj periferiji crnogorskog društva, na krajnjim socijalnim i kulturnim marginama, u ambijentu koji je, kako je rekao, skrivan od objektiva kamera medija.

„Riječ je o uzbudljivoj, hiperrealističnoj priči koja dolazi sa Vrela Ribničkih. Mirsada je tužna oda obojena koloritom romske nacionalnosti, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčiće, koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama Glavnog grada“, rekao je Marunović u PR Centru.

On je naglasio da u filmu postoji galerija likova i autentičnih prostora, a priča, kako je rekao, prati „tranzicijske luzere koji su zapravo heroji modernog vremena“.

„Paradoks je da su upravo oni sačuvali vrijednosti koje mi danas negdje smještamo u prostor utopijskog, a to su odanost, prijateljstvo, ljubav bez interesa, život koji ne podrazumijeva materijalno, koji je mimo socijalnih mreža, televizijskih emisija, nedjelja mode“, istakao je Marunović.

On je kazao da je riječ o vrlo specifičnim ljudima, i o ambijentu u kome, kako je rekao, vlada drugačiji kulturni i socijalni sistem.

„Tamo vladaju potpuno drugačiji aršini, vaspitni i kulturni kodeksi. Tamo, roditi se sa talentom, znači biti predodređen za zanat prošenja, koji zahtjeva jednu vrstu lične autentičnosti da bi bio zanimljiv za one koji ti daju novac“, objasnio je Marunović.

Prema njegovim riječima, Mirsada je multitalentovana, izuzetno hrabra djevojčica.

„Mirsada je dijete ekstremne inteligencije, sklona umjetnosti i kao takva, u tim okolnostima, ona je određena da prosi. To je surov zanat koji ima vrlo konkretnu specifičnost, a to je da uz sredstva sopstvenih iskustava i inteligencije, za desetak sekundi zaključiš ko stoji ispred tebe i od koga ćeš i na koji način uzeti novac“, ocijenio je Marunović.

Kada bi se Mirsada našla na razgovoru za posao ili na nekoj audiciji, to bi, kako je kazao, bio „spektakl karijere“.

„Nažalost, sudbina je odredila da živi tamo gdje živi. I ova dokumentarna priča je iznikla iz Mirsadine porodične i lične drame“, rekao je Marunović.

U filmu je, kako je rekao, praćena Mirsadina ambicija da ode i započne novi život.

„Mirsada će ipak ostati ovdje i njena ljubav prema porodici, i obaveza da izdržava familiju će biti jača od želje da ode“, otkrio je Marunović.

Prema njegovim riječima, dokumentarni zanat zahtjeva vještu socijalnu komunikaciju sa ljudima sa kojima radiš.

„Kamerom treba da uđeš u domove koji su vrlo siromašni, surovi, prepuni opasnih komšija, puni kriminala. To je bio najveći izazov i najteži dio posla“, ocijenio je Marunović.

Dokumentarni lik Lara, koja je seksualna radnica, kazala je da joj je bilo zadovoljstvo da bude dio projekta, napominjući da joj ne smeta što je poistovjećuju sa zanatom kojim se bavi.

„Nije mi problem i ne stidim se da pričam o tome. To je današnji sistem, ja tako živim, od toga preživljavam. Nažalost, došlo je vrijeme da ne možemo da imamo ni stalni radni odnos, ni normalan posao“, zaključila je Lara.

Dokumentarni projekat „Mirsada“ finansira ambasada Sjedinjenih Američkih Država, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore i Fondacije Petrović Njegoš, a ulaz na premijeru, koja će biti održana u CNP-u 18. jula sa početkom u 21 sat, je slobodan.

Podgorica PR pres servis – Skoro dvije trećine građana smatra da je korupcija izražen problem u Crnoj Gori, a u velikom porastu je broj onih koji su rekli da su imali ličnog iskustva sa tom pojavom, pokazalo istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Istraživanje “Obrasci korupcije - Crna Gora 2017“, sprovedeno je u saradnji sa Rokfeler fondacijom na uzorku od 1.027 ispitanika.

Glavni metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, kazao je da 64 odsto građana smatra da je korupcija u Crnoj Gori izražen problem.

„Da je korupcija veoma izražen problem smatra 28,1 odsto građana, a 36 odsto njih kaže da je izražen problem. To je jako visok procenat, ali je niži u odnosu na 2013. godinu kada je taj procenat kumulativno iznosio 71,7 odsto“, saopštio je Bešić u PR Centru.

On je istakao da 66,9 odsto građana na osnovu ličnih iskustava formira stav o korupciji.

 „Lična iskustva su postala ključni izvor na osnovu koga građani procjenjuju da li u društvu ima korupcije. Ako pogledamo trend vidimo da su lična iskustva sa 40 odsto 2013. porasla na 66, 9 odsto ove godine. To je jedna veoma dramatična razlika“, istakao je Bešić.

Prema njegovim riječima, u protekle četiri godine, došlo je do velikog porasta broja onih koji su rekli da su imali ličnih iskustava sa korupcijom, na 28,6 odsto, u odnosu na 2013. godinu kada je  taj procenat iznosio 11,1 odsto.

„Od onih koji su imali kontakt sa određenim službama, prilikom posjete ljekaru, 40,1 odsto ispitanika kaže da su koristili veze i poznanstva, plus četvrtina onih koji su davali novac ili poklone što kumulativno predstavlja jako visok procenat od 65 odsto“, istakao je Bešić.

On je, kao moguće razloge povećanja broja ličnih iskustava, naveo „oslobađanje građana“ da govore o korupciji jer je došlo do javnih priznanja o učestvovanju u korupciji.

„Smatram da je do porasta prijavljivanja ličnih iskustava u koruptivnim radnjama, došlo zbog nekoliko velikih slučajeva korupcije koji su se rasvjetlili, i gdje je došlo do priznanja visoko rangiranih pojedinaca u društvu, o učestvovanju u korupciji. Takva situacija proizvodi reakciju kod građana gdje lakše identifikuju  i lakše govore o korupciji“, objasnio je Bešić.

Bešić je kazao da veliki broj građana smatra je u javnim službama prisutna praksa davanja i primanja mita i da bi javni službenici uzimali novac ili poklone.

„Da skoro niti jedan javni službenik ne uzima novac ili poklone smatra samo 4,5 odsto građana. Da to rade neki javni službenici vjeruje 30,1, odsto, da to radi veliki broj njih smatra 30 odsto, a da to rade gotovo svi javni službenici vjeruje 14,1 odsto ispitanih“, saopštio je Bešić.

Prema njegovim riječima preko 56 odsto građana smatra da se ljekarima i zdravstvenim radnicima mora ponuditi novac ili usluga da bi oni radili ono što treba da rade.

„Da se policajcima mora ponuditi novac ili usluga da bi radili ono što treba da rade vjeruje 50,4 odsto građana, onda slijede carinici 49,5 odsto, pa inspektori i sudije“, pojasnio je Bešić.

On je kazao da, 55,8 odsto građana kaže da se korupcija dešava zbog ustaljene navike i da je korišćenje veza i poznanstava posebno problematično.

„Crna Gora je prirodno, kulturološko i tradicionalno tlo koje omogućava razvoj korupcije i izgrađene socijalne mreže omogućavaju da se koruptivni mehanizam aktivira po potrebi“, ocijenio je Bešić.

Prema njegovim riječima, spremnost da se prijavi korupcija je opala u poslednje četiri godine za deset odsto, pa bi danas, kako je istakao, svega 30 odsto građana bilo spremno da prijavi ovu negativnu pojavu.

Bešić je objasnio da su razlozi neprijavljivanja korupcije, uglavnom, strah od posljedica i stav da je ona teško dokaziva.

„Svaki peti građanin se boji da prijavi korupciju, svaki četvrti ne vjeruje da bi došlo do istrage, i više nego svaki četvrti smatra da je teško da se korupcija dokaže“, pojasnio je Bešić.

On je rekao da trećina građana smatra da će ulaskom u Evropsku uniju, nivo korupcije u Crnoj Gori ostati na približno istom nivou i da je dobro što građani prepoznaju da sami čin ulaska u EU ne donosi rješenje problema.

Prema njegovim riječima, građani Crne Gore nisu zainteresovani za politiku kao što se smatra.

„Interesovanje za politiku je relativno na niskom nivou. Veoma zainteresovanih građana je 8,3 odsto uz donekle zainteresovane sa 34,8 odsto, a svaki četvrti se apsolutno ne bavi politikom, dok svaki treći građanin uglavnom nije zainteresovan“, rekao je Bešić.

Kada je o izvoru političkih informacija riječ, kako je kazao, televizija je i dalje broj jedan, a prati je interenet.

„Štampa i radio su sve manje prisutni kao izvor informisanja. Internet je preuzeo poziciju od štampe. Ako pogledamo 2013. godinu vidjećemo da su ljudi tada politička dešavanja više pratili u štampi nego na interentu“, objasnio je Bešić.

On je kazao da je od 2013. do 2017. povećan stepen povjerenja u sve medije.

„Ljudi u manjoj mjeri prate politiku, ali oni koji prate politiku medijima vjeruju u većoj mjeri nego što je to bio sličaj prije četiri godine“, rekao je Bešić.

On je napomenuo da su građani danas u nešto većoj mjeri spremniji na radikalne političke akcije nego što je to bio slučaj prije četiri godine.

***Prezentaciju “Obrasci korupcije - Crna Gora 2017”, možete preuzeti iz attachment-a. 

Podgorica, PR pres servis - Korisnici kredita u „švajcarcima“ podnijeće višim sudskim instancama žalbu na presudu podgoričkog Osnovnog suda, kojom se obavezuju da plate 1,8 miliona eura troškova postupka, saopšteno je na pres konferenciji Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

Predstavnik klijenata, Dragan Senić, kazao je da presuda budi sumnju da je donešena pod pritiskom i da sudija Osnovnog suda Milena Matović opstruira primjenu Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure.

“Odluka sutkinje Milene Matović je apsurdna zato što je Zakon nama dao za pravo tako da je naša tužba morala biti prihvaćena. Zamislite taj apsurd da strana, u čiju je korist usvojen Zakon, mora da plaća troškove sudskog postupka u iznosu od 1,8 miliona eura”, poručio je Senić u PR Centru.

On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje, napominjući da je sutkinja Matović zanemarila stotine pruženih dokaza tokom četiri godine, koliko traje sudski postupak.

“Dokazi su stavljeni pod tepih, a na zadnjem ročištu koje je održano 9. juna ove godine je bila donešena odluka da se uradi vještačenje da bi se odredila visina potraživanja. Međutim, sutkinja naprasno donosi odluku da od vještačenja nema ništa, a visina duga nije utvrđena”, objasnio je Senić.

On je istakao da je, imajući u vidu da se Adiko banka (Hipo Alpe-Adrija banka) i HETA nisu ponašali u skladu sa Zakonom, neprihvatljiv stav sutkinje Matović, da je sam Zakon o konverziji dovoljan osnov da građani ostvare svoja prava.

“Sudovi su ti koji u postupcima utvrđuju da li je došlo do povrede zakona ili nije, a ne da se u obrazloženju kaže da postoji Zakon i da je on dovoljan u ostvarenju prava. Pa zašto onda postoji sud”, upitao je Senić.

Advokat, Dragomir Ćalasan, kazao je da će korisnici kredita u švajcarcima podnijeti žalbu na presudu, čije je obrazloženje, kako je rekao, puno kontradiktornosti.

“Ova presuda je toliko kontradiktorna u izreci, obrazloženju, i u obračunu troškova da svaki laik, svaka sudska kontrola može da utvrdi da ona ne može opstati. Zbog toga se nadamo da će više instance imati u vidu ovo što budemo napisali i da će donijeti odluku u skladu sa važećim propisima”, rekao je Ćalasan.

Prema njegovim riječima, crnogorsko pravosuđe je na ispitu.

“Mi nećemo stati samo kod Višeg suda, Vrhovnog suda ili Ustavnog suda. Mi ćemo o ovome upoznati i međunarodnu javnost, jer je od 2013. godine ovaj predmet pod budnom pažnjom Međunarodne zajednice”, poručio je Ćalasan.

On je istako da se  Zakon o konverziji koji je donešen 2015. godine poštuje u najmanjoj mogućoj mjeri i pored činjenice da je, kako je rekao, Centralna banka Crne Gore bila zadužena da prati sprovođenje toga Zakona.

“Kada su zaključeni aneksi ugovora mi smo povukli tužbe za lica koja su ostvarila pravo -ukinuta devizna klauzula, nema promjenjive kamatne stope, nego je fiksna 8, 2 i smanjen njihov dug za značajan iznos. Međutim, sud i njima dosuđuje troškove postupka, iako smo uspjeli u sporu”, pojasnio je Ćalasan.

On je istakao da Sud ne uvažava činjenicu da je tuženi izazvao proces i da je teret troškova na njemu.

“Tuženi je izazvao proces, a ne mi, pa je onda teret troškova na njemu posebno zbog toga što smo mi uspjeli u sporu, jer smo eliminisali promjenjivu kamatnu stopu, deviznu klauzulu i smanjili dugove klijentima za trećinu, polovinu, a nekima i za dvije trećine” obajsnio je Ćalasan.

Poslanik, Nebojša Medojević, smatra da je donešena presuda rezultat ličnih interesa sutkinje i da, kako je ocijenio, takve presude mogu doprinijeti tragičnim posljedicama.

“Mogu da kažem, u svoje ime, da elementi ukazuju da je presuda donešena na bazi ličnog interesa sudije. Kada pritisnete ljude koji nemaju rješanja, oni mogu da pribjegnu tragičnijim i ekstremnijim rješenjima ”, ocijenio je Medojević.

On je kazao da su ljudi “spašeni dužničkog ropstva” usvajanjem Zakona o konverziji kredita iz franaka u eure.

“Zakonom koji smo usvojili u Skupštini, izbili smo iz džepa 150 miliona eura učesnicima ove prevare, dakle menadžmentu Hipo Alpe Adria banke”, istakao je Medojević.

On tvrdi da advokatska kancelarija Mugoša, koja je zastupala Hipo Alpe-Adria banku, „mora biti tretirana od strane Specijalnog državnog tužilaštva“.

“Advokatska kancelarija Mugoša je pokušavala da utiče da poslanici crnogorskog parlamenta ne usvoje zakon koji ne ide na ruku njihovim klijentima, tako da ta kancelarija mora biti tretirana od strane specijalnog državnog tužilaštva, kao dio kriminalne organizacije”, ocijenio je Medojević.

On je dodao da je podnio krivičnu prijavu Specijalom državnom tužiocu, protiv menadžementa Hipo Alpe Adria banke jer se, kako je istakao “radi o ozbiljnoj finansijskoj prevari”.

“Pozivam Specijalnog državnog tužioca da kaže šta je uradio po pitanju krivičnih prijava protiv Hipo Alpe Adria banke i da otvori istragu o tome zašto je ovaj sudija ovako postupio”, naveo je Medojević.

Poslanik, Genci Nimanbegu, kazao je da očekuje da više instance ponište presudu, navodeći da niko nije vršio kalkulaciju obračuna kredita iz švajcarskih franaka u eure.

 

“Nadamo se poništenju jer, po meni, kao poslaniku koji je dva puta učestvovao u donošenju Zakona o konverziji kredita iz franaka u eure, važna je činjenica da se Zakon, dvije godine od usvajanja nije sproveo”, pojasnio je Nimanbegu.

Podgorica, PR pre servis – Demokratska partija socijalista (DPS) ima najveće povjerenje crnogorskih građana, koje iznosi 39 odsto, nakon njih slijede Demokrate sa 20 odsto, dok Demokratski front (DF) ima podršku od 11 odsto, što je značajan pad u odnosu na decembar prošle godine.

To je pokazalo istraživanje  „Političko javno mnjenje Crne Gore, jun 2017“ koje je realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) na uzorku od 1.032 ispitanika.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, kazala je da je posebno upečatljivo što je podrška DF-u pala sa 21 odsto, koliko je iznosila decembra prošle godine, na 11 odsto.

„To je značajan pad bez obzira što je tih 11 odsto, ponovo za tri procenta više nego u novembru 2015. Prošle godine smo imali parlamentarne izbore i kampanju koja je bila obilježena državnim udarom i svim dešavanjima koja su uslijedila kao epilog te priče, kao što je bojkot Skupštine itd“, pojasnila je Bešić u PR Centru.

Ona je dodala da se bilježi konstantan rast Demokrata, a kada je u pitanju DPS, kako je navela, porast od tri odsto u odnosu na prošlo istraživanje.

Interesantan je podatak, kako je kazala Bešić, da 62 odsto, od onih koji glasaju za DF, ni za koga pojedninačno ne bi glasalo, već samo za DF kao koaliciju u cjelini.

„Ono što je vrlo interesantno je da od onih 11,6 odsto koji bi na izborima glasali za DF, 62 odsto tih glasača doživljava DF kao jedan potpuno jedinstven politički subjekat koje čine političke partije koje su izgubile lični identitet“, rekla je Bešić.

Na pitanje da li smatraju da je bojkot parlameta opravdan, kako je rekla, oko trećine građana smatra da je bojkot opravdan, dok oko 30 odsto njih vjeruje da nije opravdan.

„Da će opozicija odustati od bojkota i da će se vratiti u Skupštinu smatra 24,4 odsto ispitanih, 23 odsto smatra da neće, dok više od 50 odsto nema stav po tom pitanju“, pojasnila je Bešić.

Ona je kazala da 56 odsto građana smatra da Crna Gora treba da bude članica Evrospke unije (EU), dok 23 odsto ispitanih misli da ne treba.

„Trend je od oktobra 2007. do juna 2017. imao uspone i padove i to drastične u jednom periodu. Ono što možemo da primijetimo je veliki pad podrške u odnosu na decembar prošle godine, kada je taj procenat iznosio 63“, kazala je Bešić.

Ona je objasnila da se, pad podrške EU, kao psihološki fenomen javljao i u zemljama regiona, tj. u Hrvatskoj i Sloveniji.

„Što su bile bliže samom priključenju to se stav građana o tome mijenjao, vjerovatno zbog toga što su bili upoznati i sa drugim stranama koje nose ti procesi“, pojasnila je Bešić.

Prema njenim riječima oko 40 odsto građana smatra da Crna Gora ne bi trebalo da bude dio NATO-a, oko 39 odsto ispitanih podržava taj vojno-politički savez, dok njih oko 21 odsto nema stav.

„Interesantno je da, građani imaju isti stav kao i u decembru prošle godine, iako je anketa bila u toku baš u vrijeme kada je Crna Gora zvanično primljena u NATO“, istakla je Bešić.

Ona je kazala da je radom Vlade zadovoljno oko 28 odsto ispitanika, dok je oko 46 odsto nezadovoljno.

„Stav nema 25 odsto i taj podatak nije zanemarljiv, jer svi oni nisu zainteresovani da komentarišu i analiziraju rad Vlade. Godinu dana nakon referenduma 29,3 odsto je bilo onih koji su bili zadovoljni radom Vlade, a ove godine se otprilike vraćamo na taj neki nivo, iako smo u 2010. i 2011. godine imali veliki skok do čak 59,2 odsto“, objasnila je Bešić.

Ona je rekla da su građani ocjenjivali političare ocjenama od jedan do pet i da se na prvom mjestu našao Filip Vujanović, a mjesto ispod njega Aleksa Bečić.

„Standarno, na prvom mjestu je Filip Vujanović sa prosječnom ocjenom 2, 75. Interesantno je da mu se po ocjeni primakao Aleksa Bečić sa 2,72. Prosječnu ocjenu od 2,48 je dobio Milo Đukanović i on se nalazi na trećem mjestu, a odmah iza njega je Dritan Abazović sa 2,24“, kazala je Bešić.

Ona je kazala da se oko 27 odsto ispitanika izjasnilo da se u spoljnoj politici Crna Gora treba oslanjati na EU, oko 20 odsto vjeruje da se treba oslanjati na Rusiju, a oko 15 odsto na Sjedinjenje Američke Države (SAD).

Bešić je navela da 38,9 odsto ispitanika smatra da je Crna Gora krenula pogrešnim putem dok, 25,4 odsto smatra da ide pravim.

***Prezentaciju istraživanja možete preuzeti iz attachment-a.

 

 Podgorica, PR pres servis – Predstavom “Putovanje u središte Zemlje”, plesne trupe Roseland Musical iz Španije, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, sjutra će početi jubilarno 25. izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu (KFPD), a ulaz na predstavu će biti besplatan, najavili su organizatori.

Direktor KFPD, Petar Pejaković, je na pres konferenciji, kazao da će Festival svečano biti otvoren u 21 sat, a pola sata kasnije će, kako je najavio, biti odigrana predstava po motivima romana Žila Verna.

„U pitanju je vizuelni spektakl, sa animacijom, plesom, multimedijalnim sredstvima. Nakon ove, u glavnom programu imamo još 18 predstava“, saopštio je Pejaković u PR Centru.

On je kazao da Festival karakteriše internacionalnost i da će na ovogodišnjem izdanju biti manje predstava iz regiona, ali više iz inostranastva.

„Ove godine imamo nekoliko pozorišta koja dolaze sa predstavama koje su osvajale nagrade na najprestižnijim svjetskim festivalima. To su predstave iz Škotske, Danske, Francuske,“ istakao je Pejaković.

On je naglasio da je u pripremama bilo finansijskih poteškoća, napominjući da je Opština Kotor glavni pokrovitelj Festivala sa 130 hiljada eura.

„Posebno smo ponosi na to što je organizacioni tim, u ovih godinu priprema, uspio da obezbijedi 60 hiljada sopstvenih prihoda. Želio bih da akcentujem da nam je ogroman broj pojedinaca i preduzeća priskočio u pomoć oko različitih stvari,“ istakao je Pejaković.

Nova-stara vijest je da će, kako je kazao, tročlani žiri dodijeliti šest nagrada.

„U žiriju su Ljubivoje Ršumović, jedan od pokretača Festivala prije 25 godina. Pored njega, u žiriju su Maja Mrđenović i Mišo Obradović. Radujemo se da ćemo imati takvu vrstu stručne procjene kvaliteta predstava“, rekao je Pejaković.

Tokom 12 dana trajanja Festivala će, kako je najavio, biti predstavljeno 86 programa.

„Biće preko 100 profesionalnih glumaca i drugih umjetnika koji će se predstaviti djeci i mladima i oko 1.250 djece i mladih učesnika u različitim programima, što je svakako impozantna brojka“, rekao je Pejaković.

Koordinatorka pratećeg programa KFPD, Jelena Odalović, kazala je da će na ovogodišnjem Kotorskom festivalu učestvovati više od 1,2 hiljade ljudi na 67 pratećih programa.

 “Ove godine na 25. Kotorskom festivalu imamo 67 programa za koje je karakterisatično da se odvijaju na nekoliko lokacija istovremeno,tako da imamo pokriven čitav grad”, istakla je Odalović.

Ona je najavila tri književna programa koji se odnose na veče poezije Ljubivoja Ršumovića, Dragana Radulovića i veče poezije djevojčice iz Kotora, Kristine Kamenarović.

“Posebno želim da istaknem veče poezije djevojčice iz  Kotora, Kristine Kamenarović čime želimo da podstaknemo  dječije stvaralaštvo u Crnoj Gori”, pojasnila je Odalović.

Ona je najavila i učešće Udruženja “Svitac” iz Beograda, koje će, kako je rekla, 6. jula na Pjaci od kina, predstaviti inkluzivni mjuzikl.

Odalović je dodala da će ulaz na predstave, u glavnom programu koštati dva eura, dok će za prateće programe biti besplatan.

Urednik Likovnog programa KFPD, Zdravko Delibašić, rekao je da će Kotor od sjutra biti galerija i scena, na kojoj će posjetioci moći da segledaju i tumače mnoge likove i sadržaje.

„Ovaj put smo stavili akcenat na izložbe. U pitanju je jedna jako zanimljiva „Crna Gora- muzej porodičnih osjećanja“, iza koje stoji UNICEF i koja će, od 5. jula, biti postavljena u vidu 35 puzli kroz cijeli Kotor“, objasnio je Delibašić.

On je kazao će druga izložba „Jedan Punkt dva“, biti otvorena u Crkvi Svetoga Pavla od 9. do 15. avgusta.

***Održavanje ove pres konferencije besplatno je omogućio PR Centar, kroz svoj #PRpres servis za NVO.

Strana 1 od 18