Podgorica, PR pres servis – Grupa građana „Građanska akcija“ zatražila je danas od Ustavnog suda da Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske stavi van snage, jer je, kako ocjenjuju, donijet neustavno.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, kazao je na pres konferenciji da su Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona podnijeli Ustavnom sudu, zajedno sa odbornikom Skupštine Opštine Budva Stevanom Džakovićem.

 „Predlažemo Ustavnom sudu da do donošenje konačne odluke obustavi primjenu Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske i da donese odluku kojom se pomenuti Zakon proglašava neustavnim i stavlja van snage“, poručio je Vujičić u PR Centru.

On je pozvao ambasadore zemalja članica NATO-a da upoznaju svoje državljane da su u društvo Sjevernoatlantske alijanse, kao 29. članicu primili Crnu Goru, u kojoj, kako je istakao, birači ne mogu da ostvare Ustavom propisano biračko pravo.

„Pravo na neposredni izbor predstavnika imaju državljani svih preostalih 28 članica Alijanse. Neposredni izbor poslanika je osnovni preduslov za uspostavljanje vladavine prava u jednoj zemlji“ pojasnio je Vujačić.

On je dodao da su odluku o pristupanju NATO-u donijeli nelegalni poslanici, koji su izabrani „od malog broja ljudi u vrhovima političkih partija, koji su interesno povezani i izraz su visoke korupcije“.

„Na dan izbora za poslanike Skupštine Crne Gore, 16. oktobra 2016. godine, birači nisu mogli da neposredno daju glas kandidatu sa liste već su mandate dobili posredno od političkih subjekata koji su učestvovali na izborima“, pojasnio je Vujičić.

Crnogorsko društvo su, kako smatra, zarobili ljudi koji su na čelu parlamentarnih političkih partija, jer su, kako je istakao, od građana uzeli pravo da biraju predstavnike za parlament.

“Rukovodioci parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori su zarobili crnogorsko društvo jer oni biraju poslanike, a ti poslanici biraju organe koji ne štite interese građana, već interese malog broja ljudi koji se nalaze u vrhovima parlamentarnih političkih partija”, ocijenio je Vujičić.

On smatra da su rukovodioci parlamentarnih političkih partija“vlasnici države i života građana Crne Gore” jer, donose sve odluke u Crnoj Gori, a na to, kako je kazao, nemaju pravo.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Polovina crnogorskih studenata smatra da Evropska unija (EU) i NATO imaju pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju države, pokazalo je istraživanje Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacije MESA 10 iz Slovačke.

Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove i u decembru prošle godine, na uzorku od 3,4 hiljade studenata sa sedam Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke.

Ekspert za spoljnu politiku iz organizacije MESA 10, Milan Ježovica, kazao je da više od polovine studenata iz država koje su obuhvaćene istraživanjem želi da njihova država postane ili ostane članica EU, a da 65 odsto smatra da EU igra pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju njihovih država.

“Da EU ima pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore vjeruje 51 odsto crnogorskih studenata, dok njih 40 odsto ulogu EU doživljava negativnom”, saopštio je Ježovica u PR Centru.

On je dodao da 78 odsto ispitanih studenata u Moldaviji ima stav da EU igra pozitivnu ulogu u njihovoj državi, dok je taj procenat najmanji u Bosni i Hercegovini i iznosi 38 odsto.

Ježovica je istakao da 44 odsto ispitanih smatra da su za njihove države korisni bezbjednost i prosperitet koje pruža NATO, dok skoro trećina njih misli da je uloga tog vojnog saveza u političkom i ekonomskom razvoju država pozitivna.

“Ulogu NATO-a u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore pozitivnom ocjenjuje 49 odsto studenata sa crnogorskih univerziteta, dok isti procenat ispitanih bosanskohercegovačkih studenata smatra da je uticaj NATO-a na njihovu državu negativan”, rekao je Ježovica.

Više od polovine ukupno ispitanih, kako je kazao, privlače vrijednosti koje dijele EU i NATO, dok je taj procenat najveći kod moldavskih studenata, a najmanji kod bosanskohercegovačkih.

„Demokratija, prosperitet i socijalna zaštita su vrijednosti koje 52 odsto ispitanih studenata smatra privlačnim kada su u pitanju EU i NATO. Kada napravimo presjek po zemljama, najveći postotak studenata koji dijeli isto mišljenje, ima Moldavija od 75 odsto, a najmanji Bosna i Hercegovina gdje manje od trećine studenata privlače vrijednosti EU i NATO,“ objasnio je Ježovica.

On je istakao da bi 53 odsto ispitanih, sa svih Univerziteta, da su u mogućnosti, završilo studije u zemljama EU i NATO, dok bi njih 10 odsto svoje obrazovanje vezalo za Rusiju.

„Kada je u pitanju zaposlenje, skoro 40 odsto studenata bi izabralo zemlje EU i NATO, dok bi se njih 11 odsto zaposlilo u Rusiji“, pojasnio je Ježovica.

On je istakao da najveće iznenađenje u istraživanju predstavlja veliki procenat studenata koji su spremni da aktivno učestvuju u političkom životu svojih država, jer bi, kako je pojasnio, njih 61 odsto glasalo na sledećim parlamentarnim izborim, dok bi se 26 odsto kandidovalo za neku političku poziciju.

“U Crnoj Gori 83 odsto studenata bi možda razmotrili ideju da se kandiduje za političku funkciju, dok je njih devet odsto reklo da bi se kandidovalo ”, kazao je Ježovica.

On je objasnio da su studenti u anketi odgovarali na pitanje da li populizam i ekstremizam percipiraju kao prijetnju i da li su te pojave u porastu u njihovim državama.

“Rezultati su pokazali da 34 odsto studenata misli da su ekstremizam i populizam u njihovoj zemlji u porastu, 16 odsto ispitanih smatra da su u padu, 30 odsto studenata je izrazilo stav da se po tom pitanju ništa nije promijenilo posljednjih godina, dok 20 odsto vjeruje da tih pojava nema ili da su marginalne”, pojasnio je Ježovica.

Prema njegovim riječima, da su populizam i ekstremizam u porastu, vjeruje tek 16 odsto crnogorskih studenata, dok je u Slovačkoj taj procenat najveći i iznosi 57 odsto.

Projektna menadžerka CEAS-a Anđa Petković, kazala je da je iskustvo Crne Gore, kada je riječ o ulasku u NATO, ključno za države Zapadnog Balkana.

“Iskustvo Crne Gore bi trebalo da bude pomno analizirano i što prije primijenjeno od strane evroatlantski nastrojenih političara u Srbiji, kao i od drugih javnih aktera koji se bave pitanjima NATO-a u regionu”, rekla je Petković.

Ona je pojasnila da je sprovedena anketa dio projekta “Studentske debate - Promovisanje demokratskih vrijednosti među mladima”, koji partnerski sprovode organizacije MESA 10 i CEAS, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju iz Vašingtona.

 

Podgorica, PR pres servis – Ukupna ugovorena vrijednost javnih nabavki za prošlu godinu iznosila je 447,7 miliona eura u okviru čega je zaključeno 7.653 ugovora, saopštio je direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević.

On je, danas na pres konferenciji povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama za 2016. godinu,  kazao da su troškovi učešća javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u poslednjih nekoliko godina ujednačeni.

„Učešće javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u prošloj godini kreće se oko  11,7 odsto, što, gledajući period od 2011. do 2016. godine, znači da su troškovi ujednačeni“, pojasnio je Mujević.

On je naglasio da je većina zaključenih ugovora, njih 93 odsto, ugovoreno otvorenim postupkom javnih nabavki.

„Otvorenim, odnosno najtransparentnijim postupkom javnih nabavki, zaključeno je 93 odsto od ukupno 7.653 ugovora, dok je od 17 do 20 miliona eura zaključeno sporazumnim ugovorima“, rekao je Mujević u PR Centru.

On je istakao da je konkurencija u postupku javnih nabavki mogla biti veća i da u prošloj godini nije bilo više od tri ponuđača po tenderu.

„Taj intenzitet konkurencije je mogao biti bolji, ali zbog malog tržišta, u prošloj godini imamo 2,21 ponuđača po tenederu. Na tome moramo raditi odgovorno i ozbiljnije“, kazao je Mujević.

On je, govoreći o planiranom i potrošenom novcu određenih institucija, kazao da je, u zdravstvenom sistemu, u prošloj godini planirano preko 110 miliona eura, a potrošeno oko 56 miliona.

Mujević smatra da sistem mora posvetiti veliku pažnju lokalnim samoupravama jer one, kako je kazao, „odokativno rade svoje planiranje“.

„Od ukupno planiranih 55 miliona eura, lokalne samouprave potrošile su manje od 50 odsto, odnosno oko 24 miliona eura“, istakao je Mujević.

Što se tiče javnih nabavki za potrebe državnih organa, kako je pojasnio, ministarstva su realizovala preko 80 odsto planiranih sredstava.

„Izuzetak je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je imalo određene specifičnosti, gdje je od 180 realizovano oko 37 miliona eura“ kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, Uprava za javne nabavke počela je četiri projekta od kojih se prvi, vrijedan 875 hiljada eura, odnosi na unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti državne pomoći i javnih nabavki.

Drugi projekat, kako je objasnio Mujević, odnosi se na uvođnje elektronskog sistema javnih nabavki, vrijedan je 1,65 miliona eura, a tender će, kako je rekao, biti raspisan početkom jula.

„Vjerujem da će taj elektronski sistem javnih nabavki povećati transparentnost i efikasnost javnih nabavki, doprinoseći borbi protiv korupcije i drugih neregularnosti. Ne možemo više bježati od unifikacije i standarda koji su propisani evropskim pravilima“, pojasnio je Mujević.

U partnerstvu sa Svjetskom bankom će, kako je rekao, biti realizovan projekat „Vodič za podsticanje većeg učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u CG“, kao i projekat vezan za jačanje monitoringa u javnim nabavkama.

Mujević je kazao da je prošle godine ostvarena dobra saradnja sa civilnim sektorom i da je Uprava za javne nabavke primila 109 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

„Odgovorili smo na sve zahtjeve, a mislim da nismo imali nijednu žalbu zbog kašnjenja ili nedavanja korektnonog odgovora“, istakao je Mujević.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije u sistemu javnih nabavki ostvarena je, kako je pojasnio, inventivna saradnja sa nadležnim institucijama, a uređeni su i pravilnici koji, kako je kazao, daju dobra uputstva i ohrabruju i ponuđače i naručioce, da pokrenu postupke, kada je riječ o koruptivnim radnjama i sukobima interesa.

„Na našu adresu su prošle godine stigle dvije, veoma ozbiljne prijave korupcije. Jedna se odnosila na falsifikovanje bankarske garancije, a druga na favorizovanje, odnosno tenedersku dokumentaciju, gdje je lice prijavilo da smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđenja konkurencije i ravnopravnosti“, saopštio je Mujević.

On je najavio da će Uprava za javne nabavke raditi na smanjenju broja neuspjelih ponuda, unaprijediti praksu pregovaračkog postupka i ohrabriti sprovođenje postupka javnih nabavki od strane malih naručioca. 

***Iz attahcmenta možete preuzeti Izvještaj o javnim nabavkama za 2016.godinu.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Spiskovi branilaca za zastupanje po službenoj dužnosti treba da budu objavljeni i redovno ažurirani na sajtu Advokatske komore Crne Gore (AKCG), jer neki advokati smatraju da postoje zloupotrebe kada je riječ o načinu kontaktiranja.

To je ocijenjeno tokom druge sesije panel diskusije „Advokatura u Crnoj Gori - Odbrana po službenoj dužnosti”, koja je organizovana u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Akcija za ljudska prava (HRA), uz finansijsku podršku Kraljevine Holandije.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i urednik izvještaja „Odbrana po službenoj dužnosti – domino efekat zaobilaženja zakonske procedure“, Zlatko Vujović, kazao je da spiskovi branilaca za zastupanje po službenoj dužnosti treba da budu javno objavljeni na sajtu AKCG i da treba napraviti posebnu listu na kojoj bi se nalazaili samo advokati koji žele da se bave službenom odbranom.

„Ima i onih advokata koji ne žele da se bave službenom odbranom, već samo građanskim pravom. Na taj način bi se preduprijedila situacija da pojedini advokati odbijaju zastupanje“, objasnio je Vujović u PR Centru.

Istraživanje medju advokatatima je, kako je rekao, pokazalo da neki advokati smatraju da postoje zloupotrebe kada je riječ o načinu kontaktiranja.

„Oni su kazali da, ukoliko nisu odgovorili na poziv jer su npr. bili u sudnici, samim tim su ispustili svoj red na listi, jer su rokovi za javljanje bili nerealni“, pojasnio je Vujović.

U cilju izgradnje stručnih kapaciteta, kako je poručio, AKCG treba uvesti kao obavezne programe obuka, posebne seminare ili druge vidove obrazovanja.

Vujović je istakao da od 40 sudija krivičara, koji su dostavili odgovore na pitanja, njih trećina je tokom suđenja primijetila pasivnost u odbrani od strane branilaca koji su postavljeni po službenoj dužnosti, a više od polovine ispitanih sudija, kako je kazao, smatra da neki advokati nisu bili stručni u predmetima u kojima su angažovani po službenoj dužnosti.

Prema njegovim riječima, rješenja o postavljanju branilaca određenih po službenoj dužnosti treba da budu javno objavljena na internet stranicama sudova i državnih tužilaštava, uključujući podatke o iznosima naknada koji su im isplaćene.

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštvau Podgorici, Ljiljana Klikovac, podsjetila je da od 15. avgusta 2015 godine, važi pravilo da se advokati po službenoj dužnosti određuju po redosljedu sa spiska koji dostavlja AKCG i istakla da Tužilaštvo to pravilo nije prekršilo nijednom.

„Nije nam obavezna službena evidencija, ali vodimo internu evidenciju koji advokat je odbio da bude branilac po službenoj dužnosti, koji se nije javio, koji je prihvatio odbranu, o kome predmetu se radi. U svakom momentu znam kakvo je stanje u vezi sa pozivanjem advokata“, objasnila je Klikovac.

Ona je istakla da joj se, od 2015. godine do sada, obratilo desetak advokata sa različitim primjedbama i pritužbama i vezi sa raspoređivanjem za odbranu po službenoj dužnosti.

„Desetak advokata se pismeno obratilo tražeći da ih obavijestim zašto ih Tužilaštvo nijednom nije postavilo, a njihovo obraćanje se odnosilo na period prije avgusta 2015. godine. Svakoga od njih sam pismeno obavijestila o činjenici da su osumnjiučeni vršili izbor“, pojasnila je Klikovac.

Jedan advokat se, kako je kazala, žalio da je samo jednom pozvan i to sa zaštićenog broja.

„Mi i AKCG treba da se dogovorimo u pogledu broja poziva pri čemu treba znati da tužilac nema vremena da više puta poziva advokata. Da treba da tolerišemo pet minuta da se advokat javi prihvatila bih, ali više od toga vrlo teško“, rekla je Klikovac.

Predsjednik AKCG, Zdravko Begović, kazao je da se vodi računa o poštovanju procesa odabira advokata po službenoj dužnosti, ali da nije moguće zabraniti odabir branioca.

„U poslednjih nekoliko godina, nikad se nije više vodilo računa da se ispoštuje procedura i spiskovi advokata iz AKCG. Međutim, uvijek postoji trenutak kada će neko biti odabran za branioca mimo spiska“, pojasnio je Begović.

On je istakao da Komora svakog dana poziva tužilaštvo i sudove radi kontrolisanja spiskova, i da je, kako je naveo, do sada dobio samo tri dopisa advokata o tome da u posljednjih nekoliko godina nisu postavljeni za branioce po službenoj dužnosti. 

 

 

Podgorica, PR pres servisViše od 70 odsto crnogorskih građana ne zna ko su zviždači, zbog čega ih je važno informisati koliko njihovo prisustvo u društvu može uticati na otkrivanje koruptivnih radnji i drugih nepravilnosti, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Istraživanje o „Informisanosti građana o zviždačima i motivaciji da se prijavi korupcija“, koje je sprovedeno u martu ove godine na uzorku od 1.017 ispitanika, CRNVO je realizovao u okviru projekta „Nek se i tvoj glas čuje“, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Izvršna direktorka CRNVO, Ana Novaković, kazala je da 28 odsto građana zna ko su zviždači i da ih uglavnom povezuje sa licima koja prijavljuju nepravilnosti u organizacijama i društvu.

„Od toga procenta 16 odsto građana zviždače direktno povezuje sa prijavljivanjem koruptivnih radnji. Osim toga, samo  18 odsto građana je istaklo da im je poznat slučaj osobe koja je javno prijavila nepravilnsoti“, kazala je Novaković u PR Centru.

Nalazi istraživanja su, kako je pojasnila, pokazali da, oko 60 odsto građana, kada im se objasni ko su zviždači, smatra da su oni pozitivna pojava i da zbog opšte rizikuju sopstvenu dobrobit.

„Upravo ovaj podatak govori koliko je važno građanima pojašnjavati i vjerodstojno govoriti o tome kakva je prava uloga zviždača i koliko njihovo prisustvo u društvu može uticati na otkrivanje koruptivnih radnji i drugih nepravilnosti“, istakla je Novaković.

I pored toga što bi građani, kako je kazala, trebalo da budu bolje informisani o njihovoj ulozi, važno je da, kako je rekla, u društvu ipak postoji spremnost za podršku i solidarnost sa zviždačima.

„Na ove nalaze takođe se nadovezuje ohrabrujući podatak, a to je da 84 odsto građana smatra da bi institucije trebalo da obezbijede zaštitu zviždačima“, saopštila je Novaković.

Ona je rekla da u savremenom sistemu zviždači predstavljaju ključni segment u borbi protiv korupcije, nepravilnosti i nelegalnosti, ali da je, kako je objasnila, položaj zviždača u Crnoj Gori daleko od onog u razvijenim zemljama.

„Za period od dvije godine, tri osobe su dobile status zviždača i zaštitu Agencije za sprečavanje korupcije. Podsjetiću, da nijedan od pokrenutih slučajeva zviždača, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, nije dobio sudski epilog“, istakla je Novaković.

Koordinatorka programa u CRNVO, Zorana Marković, kazala je da zabrinjava to što jedna petina građana „ekspilicitno iznosi stav da pojava zviždača nije korisna za crnogorsko društvo“.

„Građani koji zviždače ne smatraju korisnima su uglavnom skeptični da je na taj način moguće načiniti bilo kakvu promjenu ili smatraju da je to isključivo posao institucija a 19 odsto ispitanih ne zna kako da elaborira svoj stav“, pojasnila je Marković.

Ona je istakla da je 20 odsto ispitanih kazalo da su uočili nazakonite ili neetične radnje svog nadređenog ili firme u kojoj rade.

„Od 20 odsto ispitanih koji su uočili neke nezakonite ili neetične radnje u svojoj firmi ili instituciji, najveći procenat njih je ukazao da se navedene radnje odnose na neuplaćivanje doprinosa radnicima, dok je, skoro jedna trećina rekla  da je u pitanju prisustvo korupcije“, pojasnila je Marković.

Prema njenim riječima, skoro dvije trećine ispitnih bi prijavilo neku vrstu nezakonite radnje koja predstavlja direktnu opasnost po njihovo zdravlje i život, dok bi više od polovine prijavilo korupciju .

„Skoro dvije trećine ispitanih bi prijavilo ugrožavanje bezbjednosti na radu ili zlostavljanje drugih lica na radnom mjestu. Motivacija za prijavljivanjem je manja kada su u pitanju utaja poreza ili nesavjesno raspolaganje imovinom preduzeća“, navela je Marković.

Važan je nalaz da, kako je pojasnila, 36 odsto zaposlenih ne vjeruje da bi ih kolege podržale ukoliko bi prijavili nezakonitosti u firmama.

„Samo njih 11 odsto je potpuno ubijeđeno da bi bili podržani od strane kolega. Ovaj nalaz zabrinjava imajući u vidu koliko je bitna radna klima za ohrabrivanje da se prijave neregularnosti“, poručila je Marković.

Ona je istakla da 11 odsto građana ne zna kome bi prijavili nezakonite ili neetične radnje, ukoliko bi istima svjedočili.

„Najveći broj ispitanih, njih 22 odsto, bi nezakonite ili neetične radnje, u svojoj firmi ili instituciji, prijavili policiji dok 11 odsto ne zna kome bi se u tom slučaju obratili“, kazala je Marković.

Podgorica, PR pres servis – U tužilačko-policijskoj akciji „Šado“, koja je sprovedena jutros, razotkrivene su dvije kriminalne grupe i tom prilikom je uhapšena 21 osoba iz Tuzi, Podgorice i Berana, saopšteno je na pres konferenciji Državnog tužilaštva i Uprave policije.

Direktor Uprave policije, Slavko Stojanović, kazao je da su službenici policije jutros, u koordinaciji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, sprovodeći koordinirane mjere i radnje na teritoriji više gradova, realizovali višemjesečnu operaciju „Šado“, u kojoj je uhapšena 21 osoba, dok ih je još sedam obuhvaćeno krivičnom prijavom.

„Rasvijetljeno je paljenje službenog vozila koje je koristio rukovodilac Odsjeka za brobu protiv droge Dejan Knežević. Razotkrivene su dvije kriminalne grupe za koje se sumnja da su se bavile prodajom narkotika na našoj teritoriji i van granica naše države. Zaplijenjeno je ukupno 77 kilograma marihuane i skanka“, rekao je Stojanović u PR Centru.

On je pojasnio da je predmet „Šado“ otvoren u cilju razotkrivanja počinilaca počinilaca događaja u kojem je na parkingu stambene zgrade 15. aprila 2016. godine u Ulici „Vasa Raičkovića“ u Podgorici zapaljeno vozilo rukovodioca Odsjeka za borbu protiv droge.

„Dalja istraga sprovođena uz primjenu najsavremenijih policijskih mjera i radnji, a u cilju prikupljanja dokaza, dovela je do razotrkivanja dvije organizovane kriminalne grupe koje su se, kako se sumnja, u dužem vremenskom periodu bavile nabavkom i distribucijom opojnih droga na teritoriji Crne Gore i na međunarodnom planu“, naveo je Stojanović.

Prema njegovim riječima, predmet je sproveden uz intenzivnu podršku i saradnju međunarodnih partnera.

„Od početka rada na predmetu Šado, 11 pojedinačnih akcija na presijecanju krijumčarskih kanala, zaplijenjena su 72 kilograma marihuane tipa skank, dok je danas zaplijenjeno još pet kilograma marihuane“, kazao je Stojanović.

On je rekao da je danas uhapšena 21 osoba iz Tuzi, Podgorice i Berana kod kojih je, kako je naveo, pronađeno i oduzeto pet kilograma marihuane, tri pištolja, jedna lovačka puška, oko 100 metakadvije radio veze, više mobilnih telefona i sim karitca, kao i 65 ličnih karata.

„Od ove 21 osobe, devet se sumnjiči da je počinilo krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, jedna osoba se sumnjiči da je počinilo krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok se 11 osoba sumnjiči da je počinilo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, precizirao je Stojanović.

On je rekao da je uhapšen M.J. iz Podgorice zbog sumnje da je počinio krivična djela izazivanje opšte opasnosti i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a za kojeg se sumnja da je, kako je pojasnio, u vezi sa krivičnim djelom 15. aprila 2016. godine u ulici „Vasa Raičkovića“ u Podgorici podmetnuo, izazvao požar na službenom vozilu Opel astra kojeg je koristio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv droge.

„Uhapšeni su i K.R, A.R, V.R. i D.P. iz Podgorice, A.Č, D.G. i A.Lj. i A.D. iz Tuzi, F.Š iz Podgorice zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenja proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, naveo je Stojanović.

Kako je dodao, B.M, A.M, M.Č, T.Đ, V.G, N.B, D.Š iz Podgorice, E.Ć. iz Berana, V.M. iz Podgorice, B.M. iz Podgorice i I.Đ. iz Tuzi uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje opojnih droga.

„Krivičnom prijavom, u skladu sa prikupljenim dokazima, biće obuhvaćeno još sedam osoba, od kojih četvoro danas nisu pronađene na traženi lokacijama, pa je za njima raspisana potjernica“, rekao je Stojanović.

Od ovih sedam osoba, kako je pojasnio, pet se sumnjiči da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok se dvije osobe sumnjiče da su počinile krivična djela neovlašćena proizvodna, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

„Dakle, krivičnim prijavama će biti obuhvaćeni A.D. i A.D. iz Tuzi, D.F, D.N. i E.Š. iz Podgorice zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga kao i L.T. i Podgorice i I.K. iz Pljevalja zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlačćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, istakao je Stojanović.

Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, kazao je da su dvije kriminalne grupe, koje su formirane, pratili u prethodnih godinu dana.

„One su forimirane radi vršenja teških krivičnih djela – neovlašćene proizvodnje, držanja i prometa opojnih droga, nedozvoljenog držanja oružja, izazivanja opšte opasnosti i drugih teških krivičnih djela. Formirane su na međunarodnom novou“, rekao je Katnić.

On je kazao da je današnja akcija slijed većeg broja aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva, Uprave policije i drugih kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na pitanje novinara koji je motiv ovih krivičnih djela, Stojanović je kazao se u saradnji sa Tužilaštvom radi na utvrđivanju motiva „u više pravaca“.

„U ovom trenutku vam to ne možemo saopštiti“, rekao je Stojanović.

 

Podgorica, PR pres servisPovjerenje u pravosudni sistem Crne Gore ima oko 45 odsto građana, što je za osam odsto niže u odnosu na prošlu godinu, a većina ih smatra da sudski postupci traju nepotrebno dugo, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Istraživanje o  efikasnosti rada pravosudnog sistema Crne Gore i njegovih organa sprovedeno je u februaru ove godine, na uzorku od 1.016 građana, a realizovano je u okviru projekta “Ka efikasnosti pravosuđa - unaprijeđenje razvoja profesija u vezi crnogorskog pravosuđa”, koji sprovode CeMI i Akcija za ljudska prava (HRA), a koji je podržala Ambasada Kraljevine Holandija.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, saopštio je da u pravosudni sistem vjeruje manje od polovine građana što je, kako je pojasnio, niže u odnosu na rezultate istraživanja iz prošle godine, ali je iznad povjerenja koje je registrovano 2013. godine.

 „Kada govorimo o povjerenju u pravosudni sistem Crne Gore, 2013. godine povjerenje je iznosilo 38 odsto, 2014. godine, 47,8 odsto, prošle godine 52,6 što je najveće povjerenje u pravosudni sistem, koje je zabilježeno kroz naša istraživanja. Ove godine povjerenje u pravosudi sistem iznosi 44,6 odsto“, kazao je Vujović u PR Centru.

On smatra da su politička dešavanja, odnosno podijeljena javnost, kada je riječ o određenim sudskim sporovima, uticala da povjerenje u pravosudni sistem opadne.

Zadovoljsto radom suda, kako je kazao, izrazilo je 33 odsto ispitanika, dok oko 40 odsto njih nije zadovoljno radom suda u postupcima u kojima su učestvovali.

„Većina građana smatra da sudski postupci traju nepotrebno dugo, jer sudovi nisu dovoljno efikasni“, istakao je Vujović.

Psihološkinja u CeMI-ju, Milena Nikolić, kazala je da je stav ispitanika uglavnom negativan, kada je u pitanju rad tužilaštva u konkretnim slučajevima.

„U slučaju napada na novinare, taj procenat iznosi 46,4 odsto, u slučaju afere Telekom 39,2 odsto, afere Snimak 43,1 odsto, afere Marović 47,9 odsto, u slučaju pokušaja državnog udara 42,3 odsto, u slučaju policijske torture poslije ptotesta 2015. godine taj procenat iznosi 39,4 odsto“, pojasnila je Nikolić.

Kada je u pitanju procesuiranje krivičnih prijava povodom izbora, kako je kazala, 44,3 odsto ispitanika rad tužilaštva ocjenjuje kao nezadovoljavajući.

Nikolić je rekla da ispitanici najčešće stupaju u kontakt sa notarima, a najmanje sa medijatorima i sa zaštitnikom ljudskih prava.

„Saradnju sa notarima ostvarilo je 28,4 odsto ipsitanika, dok je samo 1 odsto ispitanih učestvovalo u procesu medijacije u posljednje dvije godine“, kazala je Nikolić.

Ona je rekla da je 15 odsto ispitanika imalo kontakt sa advokatima, a da je više od polovine njih zadovoljno kvalitetom pružene usluge.

„Da je cijena advokatske tarife veća od optimalne smatra  42 odsto ispitanika, dok njih 40,5 odsto vjeruje da je optimalna“, pojasnila je Nikolić.

Kontakt sa javnim izvršiteljem, kako je kazala, imalo je šest odsto ispitanika.

„16,4 odsto ispitanika kaže da im nije uručeno rješenje o izvršenju, a njih 20, 4 odsto kaže da im je rješenje o izvršenju uručeno krajem sedmice. Da je rok od pet dana za žalbu prije pravosnažnosti rješenja, prekratak smatra 63 odsto ispitanika“, objasnila je Nikolić.

Ona je rekla da je u postupku u kome je angažovan sudski vještak učestvovalo sedam odsto ipistanika.

„Da je vještak bio nepristrasan u radu smatra 64,7 odsto ispitanika, dok 35,3 odsto smatra da nije“, kazala je Nikolić.

Communication officer u CeMI-ju, Teodora Gilić, kazala je da je, kroz projekat, „Ka efikasnosti pravosuđa“, realizovano pet istraživanja za pet zanimanja u pravosuđu.

„Sprovedena su istraživanja za zanimanja sudskih vještaka, javnih izvršitelja, medijatora, advokata i notara, kako bi se ocijenila postojeća praksa“, objasnila je Gilić.

Ona je podsjetila da su do sada predstavljena četiri istraživanja  o zadovoljstvu građana radom notara, izvršitelja, medijatora i sudskih vještaka, i najavila predstavljanje istraživanja o radu advokata. 

Podgorica, PR pres servis – Izgradnja najduže gondole koja će povezivati Zlatibor sa njegovim najvišim vrhom Tornik, tematski park sa 24 interaktivna dinosaurusa, kao i izgradnja kuluturno-omladinskog centra, unaprijediće turističku ponudu Zlatibora, najavljeno je na pres konferenciji te turističke organizacije (TO).

Saradnica TO Zlatibor, Nevena Čepić, kazala je da ta organizacija za naredne turističke sezone priprema mnoštvo noviteta, i da je jedna od njih Gold gondola koja će biti najduža žičara na svijetu sa svojih devet kilometara.

„Velika gondola će povezivati turistički centar Zlatibora sa najvišim vrhom Tornik, biće duga devet kilometara i predstavlja najdužu gondolu na svijetu. Gondola će imati jednu međustanicu kod Ribničkog jezeram, a vožnja će trajati 25 minuta“, pojasnila je Čepić u PR Centru.

Ona je dodala da će gondola prevoziti 600 putnika po satu, u 55 kabina koje će imati po deset mjesta.

Čepić je najavila i izgradnju tematskog parka, Dino adventure park na Zlatiboru koji će u ponudi imati interaktivne dinosauruse.

„Dino adventure park će obuhvatati postavku 24 interaktivna dinosaurusa, kao i sadržaje poput avantura park, adrenalin park, klizalište koje će raditi tokom cijele godine kao i mala ljetnja pozornica“, istakla je Čepić.

Ona je kazala da je Zlatibor najposjećenija planina u Srbiji sa  oko milion noćenja na godišnjem nivou i 250 hiljada posjetilaca.

„Zlatibor je podjenako lijep i ljeti i zimi, i koristan za boravak rekreativaca, sportista, kao i za liječenje ljudi oboljelih od raznih bolesti zbog čega je Zlatibor proglašen za vazdušnu banju“, rekla je Čepić.

Prema njenim riječima, Zlatibor na turističkoj karti Srbije i regiona, izdvajaju uređeni turistički lokaliteti u okolini kao što su Stopića pećina, lokalitetSirogojno i razne crkve i manastiri

„Stopića pećina pedstavlja biser naše planine i zaštićeno prirodno dobro dok je lokalitet Sirogojno poznato po, specifičnom i  jedinom muzeju na otvoreno u ovom dijelu Evrope“, objasnila je Čepić.

Kako je istakla muzej, pruža priliku gostima da „uđu u prošlost čitavog zlatiborskog kraja“.

Stručni saradnik TO Zlatibor, Jovan Pavlović, kazao je da je crnogorsko tržište posebno zanimljivo za Zlatibor.

„Tradicionalno su Crnogorci dobri gosti na Zlatiboru. Samo u toku prošle godine, crnogorski državljani su na teritoriji Zlatibora ostvarili oko 100 hiljada noćenja“ rekao je Pavlović.

On je dodao da Zlatibor raspolaže sa preko 20 hiljada ležajeva u hotelima i smještajnim objektima visoke kategorije, od čega je, kako je objasnio, pet hiljada  ležajeva u hotelima a ostatak u kućama, pansionima i vilama za odmor.

Strana 1 od 17