ponedeljak, 04 decembar 2017 10:31

VIDEO: Unaprijediti socijalne usluge u cilju bolje zaposlenosti mladih

Rate this item
(1 Vote)

Podgorica, PR pres servis- U Crnoj Gori je potrebno unaprijediti socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti mladih, ocijenio je programski menadžer u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez.

On je, na nacionalnom treningu "Standardi i vodiči u radu sa mladima u riziku", koji je NVO Juventas organizovala u okviru projekta “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti”, koji se sprovodi na području Zapadnog Balkana, a koji je podržala Evropska Unija, podsjetio da je u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru 2016. godine istaknuto da je zabrinjavajuća visoka stopa nezaposlenosti, „što pokazuju i najnoviji podaci“.

„Posebno su ugroženi mladi, oni koji su sučeni sa marginalizacijom. Zbog toga je potrebno da unaprijedimo socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti. Usluge u oblasti zdravlja, edukacije, socijalne zaštite i pravne pomoći su takođe potrebne“, kazao je Gomez u PR Centru.

Nevladine organizacije, kako je kazao, ostaju glavni provajderi socijalnih usluga u Crnoj Gori.

„Prema Institutu Alternativa u 2013. godini imali smo 284 sociajlnih servisa na raspolaganju za 27 hiljada korisnika, mnogi od njih su bili djeca i mladi, a 80 odsto pružalaca usluga su NVO. Zbog toga je važno da im se pruži podrška za konstantno unapređenje kapaciteta“, pojasnio je Gomez.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da se projektom želi pružiti podrška NVO u regionu, koje pružaju usluge djeci i mladima u riziku.

„Tokom sljedeće godine ćemo sa partnerima regionalno distribuirati oko 210 hiljada eura, kroz šemu podgrantova. Grantovi će biti namijenjeni onim NVO-ima koje se pridržavaju standarda kvaliteta i rade u najboljem interesu djece i mladih“, pojasnila je Vujović.

Ona je istakla da se godišnje registruje oko 300 djece kao počinilaca krivičnih djela, napominjući da ni za njih ni za članove njihovih porodica nije dovoljno razvijen funkcionalan sistem socijalne zaštite.

„Reforma maloljetničkog pravosuđa je donijela značajne novine, uvodeći vaninstiucionalne, alternativne mjere i jačajući ulogu stručnih službi pri pravosudnim organima kao i centara za socijalni rad. Ipak, u cilju prevencije kriminaliteta, te rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i NVO treba da preuzmu značajniju ulogu“, smatra Vujović.

Mladima na izdržavanju kazne zatvora, kako je ocijenila, vrijeme provedeno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nije dovoljno konstruktivno osmišljeno, a kako je rekla, nedostaju i usluge podrške po izlasku.

Vujović je istakla da se, najmanje 30 odsto djece i mladih Roma, uzrasta od 15 do 30 godina, suočava sa nepismenošću a, kako je kazala, i pored postojanja olakšica za poslodavce, većina Roma je nezaposlena.

„Prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz 2016. godine, nezaposleno je 83% Roma i Egipćana. U pomenutom istraživanju navodi se da 40% Roma i Egipćana vlastito zdravstveno stanje procenjuje kao loše ili veoma loše“, navela je Vujović.

Ona je kazala da nije zanemarljiv broj NVO koje na veoma kvalitetan način pružaju usluge djeci i mladim Romima u Crnoj Gori, ali se, kako je rekla, suočavaju sa stalnim problemom održivosti programa koje pokreću i koji se pokazuju uspješnim.

Vujović je saopštila da je potrebno ojačati ulogu NVO koje pružaju podršku djeci i mladima bez roditeljskog staranja, napominjući i da su servisi za djecu i mlade ulice veoma limitirani.

„Gotovo da ne postoje servisi za djecu ulice koja nemaju legalan boravak u Crnoj Gori. Posebno je vidljiv problem velikog broja registrovane djece koja prose, te nedostatka usluga dnevnog i noćnog prihvata, i pored snažnog zagovaranja NVO da se problemu sistemski pristupi“, objasnila je Vujović.

Za djecu i mlade koji koriste psihoaktivne supstance, kako je kazala, od posebnog je značaja postojanje usluga u zajednici koje su stalnog karaktera i dostupne u svim opštinama.

„Kada su u pitanju djeca i mladi koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti ne postoje ni statistički podaci, ni servisi podrške posebno usmjereni ovoj grupi. Jedino ih lokalni planovi akcija za socijalnu inkluiziju jednog broja opština pepoznaju kao grupu u stanju socijalne potrebe i s tim u vezi predviđaju konkretne aktivnosti“, navela je Vujović.

Konsultantkinja Katarina Mitić, kazala je da u projektu osim Crne Gore učestvuju Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo.

„U projektu prvenstveno učestvuju NVO, koje međutim ne bi mogle dovoljno da urade bez saradnje sa vladinim institucijama i organizacijama. Kroz partnerstvo i doprinos svih učesnika organizacija civilnog društva, iz šest zemalja regiona, kreirani su zajednički standardi za obezbjeđenje socijalnih usluga“, objasnila je Mitić.

Standardi, kako je pojasnila, predstavljaju korisna i praktična uputstva, daju moralnu snagu, ali omogućavaju i razumijevanje.

„Pomažu da definišemo i razumijemo koncepte i osnovne pojmove na isti način, da se dogovaramo o načinu na koji ćemo ih pratiti i sprovoditi, kako ćemo mjeriti postignuće. Samim tim, konstantno radimo na unapređenju kvaliteta usluga za krajnje korisnike“, navela je Mitić.

Read 154 times Last modified on ponedeljak, 04 decembar 2017 17:48
Login to post comments