ponedeljak, 18 septembar 2017 11:11

VIDEO: Pooštriti kaznenu politiku za nasilnike

Rate this item
(0 votes)

Podgorica, PR pres servis – Crnogorsko društvo je u velikoj mjeri tolerantno na nasilje, a država bi trebalo da pooštri kaznenu politiku, jer blagim kaznama žrtvama šalje poruku da nije spremna da ih zaštiti, ocijenjeno na palen diskusiji LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.

Predstavnica Centra za ženska prava, Ana Jaredić, je na panel diskusiji „Zajedno protiv nasilja", kojom je počela Neđelja ponosa u okviru Montenegro prajda, rekla da je crnogorsko društvo visoko tolerantno na nasilje, i zbog toga se, kako je istakla, stalno mora slati poruka da je svako biće jednako važno i da je odgovornost za nasilje isključivo na nasilniku.

„Ljudi često uopšte ne prepoznaju neke oblike nasilja, a za neke, i kada ih prepoznaju, nalaze opravdanje i time fokus prebacuju na žrtvu. Zbog toga je neophodno stalno skretati pažnju da iza nasilja isključivo stoji potreba da se nametne moć i kontrola nad drugom osobom“, objasnila je Jaredić.

Ona je kazala da se blagom kaznenom politikom i slabim kvalitetom zaštite, žrtvama šalje poruka da, kako je dodala, društvo nije spremno da ih zaštiti.

„Ili još gore, ženama šaljemo poruku, koju su već godinama slušale od nasilnika, da su manje vrijedne i da ne zaslužuju zaštitu“, rekla je Jaredić.

Ona je dodala da Crna Gora kao država mora da zauzme jasan stav u pogledu poštovanja zakona i konvencija, koje je, kako je kazala sama potpisala.

„Država svim svojim građankama i građanima mora da omogući da uživaju osnovna ljudska prava“, poručila je Jaredić.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, rekao je da je fenomen nasilja u Crnoj Gori veoma prisutan, napominjući da se pod tim fenomenom podrazumijeva svako zanemarivanje, naročito osoba koje su u stanju potrebe.

„Dešava nam se veliki broj takvih slučajeva, a da mi kao obični građani od takvog nasilja okrećemo glavu i sa tim se ne suočavamo na odgovarajući način. To je možda najveći problem crnogorskog društva“, kazao je Bjeković u PR Centru.

LGBT zajednica u Crnoj Gori se, kako je objasnio, suočavala sa zanemarivanjem, ali i sa najgrubljim oblicima fizičkih nasrtaja.

„Tu su svakako i psihološki ili psihički pritisci koji se najčešće promovišu kroz društvene mreže. Mi smo imali problem da taj dio nasilja prepoznamo kao jednako društveno opasan kao i svaki drugi vid nasilja koji se dešava na ulicama i u direktnom kontaktu između nasilnika i ugroženih grupa“, pojasnio je Bjeković.

Matrica ponašanja se, kako je objasnio, javlja u ranom uzrastu, kada djeca oponašaju ono što se dešava u okruženju i kreiraju sopstveni kod ponašanja za buduće vrijeme.

„Borba protiv nasilja, ne može da se sprovodi tek onda kada postanemo punoljetni. Ukoliko ne počnemo da radimo sa punim uvjerenjem da to zaista i treba, a ne sa uvjerenjem da to moramo raditi, mislim da će za mnoge stvari biti kasno“, poručio je Bjeković.

On je dodao da je potrebno da se odbaci svaka matrica ponašanja koja je suprotna elementarnim, ljudskim, civilizacijskim vrijednostima.

Predsjednik Upravnog odbora asocijacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, podsjetio je da je koncept Montenegro prajda, koji će biti održan u subotu, da svi zajedno dignu glas protiv nasilja.

„Nasilje je potpuno normalizovano u Crnoj Gori i nasilje ne trpimo samo mi koji smo lezbejke, gejevi, biseksualne, trans ili inter osobe već se sa nasiljem suočavaju i žene, osobe sa invaliditetom (OSI), pripadnici i pripadnice romske zajednice...“ kazao je Kalezić.

On je podsjetio da se od strane Tužilaštva potpuno jednako tretira kafanska tuča kao i to kada neko iz čista mira fizički nasrne na osobu iz LGBT zajednice.

„Da bi se promjene desile, najbitnije je da svi zajedno poradimo na tome, da se kao pojedinci i društvo mijenjamo u svakodnevnom životu i da shvatimo da naše negativno postupanje prema bilo kome utiče na život drugih“, kazao je Kalezić.

Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Miroslava Mima Ivanović, kazala je da u Crnoj Gori nema OSI koja nije trpjela i ne trpi nasilje.

„Prisutno je psihološko, emotivno, fizičko nasilje, koje najčešće počinje u porodici, koja je, zbog nedostatka podrške od strane sistema, prepuštena sama sebi i mora da preuzme, ne samo ulogu porodice, nego i sistema koji treba da obezbijedi mnogo servisa podrške“, rekla je Ivanović.

Prema njenim riječima, crnogorsko društvo „želi da živi u laži da je veoma humano“.

„Nama kao društvu odgovara da OSI i druge ranjive grupe ostanu ranjive da bismo mi pokazivali koliko smo humani. Ili sa sruge strane, da bi liječili neke svoje lične, psihološke probleme na tim osobama“, objasnila je Ivanović.

Ona smatra da država mora da edukuje kadar u obrazovnom, zdravstevnom, socijalno-zaštitnom i parvosudnom sistemu, da, kako je kazala, sankcioniše nasilnike.

„Nadam se da da će država konačno da radi na uspostavljanju servisa podrške koji će biti prsitupačni OSI i koji će obezbijediti njihovu punu bezbjednost i zaštitu nakon prijave nasilja“, rekla je Ivanović.

Izvršna direktorica Crnogorskog Ženskog Lobija, Aida Petrović, kazala je da se pripadnici romske populacije suočavaju sa „ekstremnim siromaštvom udruženim sa diskriminacijom“.

„Napredak jeste učinjen, ali ne u mjeri u kojoj se predstavlja. Nakon diskriminacije istakla bih neobrazovanje mnogih romskih dječaka, a posebno djevojčica i strah u kome se Romi nalaze, da će biti žigosani, što nažalost jesu“, kazala je Petrović.

Ona je istakla da, romske djevojčice koje su žrtve rane udaje ili ugovorenih brakova, trpe razne oblike nasilja.

„Ti oblici nasilja u romskoj zajednici i u čitavom društvu su, u većini slučajeva, prihvaćeni kao normalni. Djevojčice bivaju vaspitavane da je njihova životna uloga da postanu majke što ranije i da se udaju što ranije“, primijetila je Petrović.

Romska žena u romskoj zajednici, kako je dodala, je višestruko marginalizovana.

„Marginalizovana je kao žena, kao Romkinja, kao neobrazovana osoba, ako je uz to izbjeglo lice, kao žena izbjeglo lice. Romi i Romkinje su jedna od najmarginalizovanijih društvenih grupa i vrlo su često diskriminisani i ne mogu ostvariti svoja prava“, pojasnila je Petrović.

 

Read 379 times Last modified on ponedeljak, 18 septembar 2017 12:25
Login to post comments