Print this page
petak, 26 maj 2017 12:02

VIDEO: Udruženje sudskih vještaka da preraste u Komoru

Rate this item
(0 votes)

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je neophodno da Udruženje sudskih vještaka preraste u Komoru, da oni za svoj rad budu bolje nagrađeni, kao i da budu ravnomjerno zastupljeni u postupcima pred sudom, ocijenjeno je na panelu Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Panel diskusija „Sudski vještaci u crnogorskom pravnom sistemu” organizovana je u okviru projekta „Ka efikasnosti pravosuđa - unaprjeđenje razvoja profesije u vezi crnogorskog pravosuđa“, koji realizuju  CeMI i Akcija za ljudska prava (HRA) uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Predsjednik Izvršnog odbora Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, Dragan Žarković, rekao je da su sudski vještaci najviše razočarani zbog toga što nije prihvaćena njihova inicijativa da Udruženje preraste u Komoru sudskih vještaka.

„Izvršitelji, notari i advokati imaju svoje Komore, a preko 1.300 sudskih vještaka, koliko ih ima u Crnoj Gori nije se izborilo za taj status. Iako je posljednjim aktivnostima novo rukovodstvo uspjelo da podigne brojnost članstva, ni danas Udruženje u svom sastavu ne prelazi 20 odsto ukupnog broja sudskih vještaka”, kazao je Žarković u PR Centru.

On je najavio da će Udruženje u narednoj godini inicirati izmjene i dopune Zakona o sudskim vještacima sa namjerom da “ubijedi nadležne da Udruženje mora prerasti u Komoru”.

Žarković smatra da je sporno to što pri izboru sudskih vještaka sudije imaju svoj pristup i ne daju, kako je kazao prednost članovima Udruženja.

„Čak naprotiv. Prema nezvaničnim statistikama veći broj predmeta imaju sudski vještaci koji nisu, nego oni koji su članovi Udruženja. To je svakako zabrinjavajuće, jer se nameće utisak da je presudna simpatija ili navika sudije“, naglasio je Žarković.

Prema njegovim riječima, manje od trećine sudskih vještaka ima više od dva predmeta godišnje.

„Postojeće stanje predstavlja veliki problem za sudske vještake koji su po stažu mladi. Oni vrlo teško dolaze do predmeta. Njih niko ne zna i gotovo jedna trećina njih za tri godine ne dobije nijedan predmet“, rekao je Žarković.

Mnogi sudski vještaci, kako je primijetio, ne rade dobro svoj posao, a za to je, između ostalog, kriv način njihovog izbora, koji je „lagan“.

„Iako je Zakonom predviđeno i razrješenje sudskih vještaka ta procedura je veoma nejasna i komplikovana. Prema mojim saznanjima, niko od naših kolega nije razriješen iako su mnoge presude vraćane po nekoliko puta“, istakao je Žarković.

Autor analize „Sudski vještaci u crnogorskom pravosudnom sistemu“, Bojan Božović,  kazao je da je Usvajanjem zakona o sudskim vještacima došlo do boljitka u normativnoj strukturi, ali da postoji problem neravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka u postupcima pred sudom.

„Nadamo se da će se to promijeniti, jer zašto bi uloga sudskih vještaka u samim postupcima bila drugačija nego npr. uloga advokata koji se biraju po službenoj dužnosti“, upitao je Božović.

On je ukazao na jaz koji postoji između nadoknade za rad sudskih vještaka i visine polaganja stručnih ispita.

„Zaista cijenim da bi naknada trebalo da bude veća u skladu sa standardima koji postoje u Crnoj Gori, pogotovo zbog visoke cijene polaganja ispita. Sama cijena polaganja nije mala, u prosjeku oko 500 eura“, pojasnio je Božović.

Prema njegovim riječima problematično je to što Udruženje sudskih vještaka ne funkcioniše kao državno tijelo, već kao nevladina organizacija (NVO), a Zakon o sudskim vještacima mu je, kako je kazao, namijenio veliku ulogu koju je teško sprovoditi.

 „Teško je očekivati da jedna NVO preuzme tako veliku obavezu na sebe, a da makar zvanično nema neku pomoć od države“, ocijenio je Božović.

On je rekao da je neophodno da što više sudskih vještaka pristupi Udruženju sudskih vještaka, jer je, kako je ukazao, veliki jaz između broja vještaka u Crnoj Gori i broja članova Udruženja.

„Mislim da je prema zvaničnoj statistici samo 13, 14 odsto sudskih vještaka u Crnoj Gori i dio Udruženja sudskih vještaka, što bi se svakako u narednom periodu moralo mijenjati“, pojasnio je Božović.

U narednom periodu je, kako je rekao, potrebno uticati na svijest svih onih koji učetsvuju u sudskom postupku, da steknu povjerenje u vještake.

„Sudski vještaci jesu i moraju biti vrlo važan segment samog pravnog postupka. Njihovim učešćem će sami sudski postupak biti brži, efikasniji i ekonomičniji“, ocijenio je Božović.

On je kazao da je potrebno uraditi plan i program kontinuirane edukacije i stručnog usavršavanja sudskih vještaka.

„Nije racionalno ni pošteno svu odgovornost prenijeti na Udruženje sudskih vještaka, već se ta odgovornost mora podijeliti i prenijeti i na druge ustanove“, rekao je Božović.

Sudski vještak ekonomsko-finansijske struke, Marija Đukić, naglasila je da je cijena rada sudskih vještaka, tj. vrijednost jednog boda od pet i po eura jako niska.

„Upoređujući sa sistemom nagrađivanja u zemljama regiona dolazimo do zaključka da je visina nagrade najniža“, pojasnila je Đukić.

Edukacija sudskih vještaka, kako smatra, mora da bude kontinuirana i obavezna.

„Sudski vještaci moraju da pohađaju seminare i radionice, kako bi ostvarili određene poene, koji će im kasnije koristiti za produženje licence“, naglasila je Đukić.

Prema njenim riječima, potrebno je stalno ocjenivati rad sudskih vještaka anketiranjem sudija, predsjednika sudova, drugih organa i javnog mnjenja.

Vještak iz Bara, Nebojša Strugar, kazao je da Zakon o sudskim vještacima ima dosta propusta i da ne definiše u kom roku je sudija dužan da donese rješenje o naknadi.

„Neke sudije se ponašaju u stilu „donijeću rješenje kada ja hoću, jednog lijepog dana“. Meni je samo jedan sudija dužan 9.000 eura“, kazao je Strugar.

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Šefkija Đešević, smatra da se mora povećati vrijendost nagrade za vještake.

„Neki sudski vještaci putuju Podgorica-Bijelo Polje, gube cijeli dan, za 27 eura. U krivičnom postupku je veoma strogo, toliko i toliko bodova“, kazao je Đešević.

Vještak psihijatrijske struke, Stanko Milić, rekao je da kvalitet vještačenja zavisi od toga da li su poštovani standardi struke i naglasio da sudije vještačenje povjeravaju i onima koji zadatak ne mogu da ispune.

„Npr. kod teškog krivičnog djela, nalaz je dat na manje od dvije strane. Ako se to ponavlja na istom sudu, onda taj sudija mora biti kritičan, vidjeti da se sa takvom praksom ne može ići dalje“, pojasnio je Milić.

Zoran Stanišić je kazao da do sada nije imao nijedan predmet, iako je vještak već tri godine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Read 490 times Last modified on petak, 26 maj 2017 14:52

Image Gallery

Login to post comments