Podgorica, PR pres servis - Crna Gora treba da bude članica Evropske unije (EU) najkasnije do 2023. godine, ukoliko, pokaže jaku volju da ispuni sve preduslove, ocijenio je zamjenik predsjednika panevropske unije (PEU) Slovenije, Peter Zimmerman.

On je danas, u drugom dijelu internacionalne konferencije Crnogorske panevropske unije “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, pojasnio da je to optimističko predviđanje zasnovano na činjenici da ne postoje veće prepreke na putu ka EU, „osim možda onih koje Crna Gora može sama da ukloni“.

“Ovo su npr. nedostaci u pravnim procedurama, korupcija i postojanje organizovanog kriminala”, smatra Zimmerman.

Prema njegovim riječima, Crna Gora lobira u Briselu, tj. pokušava da obezbijedi da zvaničnici država članica EU podrže njeno pristupanje.

“Igru bi trebalo uskoro dobiti, ukoliko se ostvari podrška Francuske i Njemačke”, smatra Zimmerman.

Najbitnije je, kako je kazao, da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima.

“Svađe sa susjednim zemljama su nešto što nikako ne smijemo imati. EU nikada ne smije da prihvati kandidate koji imaju nesuglasice sa svojim susjedima. Taj rizik je veliki”, pojasnio je Zimmerman.

Predsjednik PEU Hrvatske, Mislav Ježić, objasnio je da na putu integracije u EU postoje mnogi konkretni problem, a jedan od primjera je, kako je kazao, podjela Bosne i Hercegovine po Dejtonskom sporazumu.

“Dejtonski sporazum je donio mir, ali je donio podjelu koja je rezultat rata i etničkog čišćenja i ne omogućava da ta država funkcioniše kao prava država. Naravno, ta podjela nije bilo nešto što se može pripisati samo odnosima među narodima u ovome regionu. To je takođe, bila odluka svjetske politike. Ali danas i evropska politika, a nadamo se i svjetska, može vidjeti da treba naći bolje ustavno rješenje za BiH”, pojasnio je Ježić.

Drugi primjer na kome se vidi vanjski uticaj na region je, kako je kazao, blokada Mekedonije da uđe u EU.

“PEU se uvijek zalagala za integraciju Makedonije i za uklanjanje te blokade. Naravno, napore treba da ulože i naši makedonski prijatelji, ali sigurno da je takva blokada, načelno neprihvatljiva sa gledišta PEU. Takođe, jedan od problema su i uređenje odnosa Srbije i Kosova”, rekao je Ježić.

Prema njegovim riječima, EU može ne samo očekivati, veći i pomoći da države regiona riješe probleme.

“Očekujemo od EU da pomogne u rješavanju tih problema, ali ne tako da nameće, nego tako da dogovara sa građanima i zemljama u ovome području. Želimo graditi budućnost utemeljenu na miru, u kojoj ćemo biti svjesni zajedničkih kulturnih korjena”, kazao je Ježić.

Predsjednik PEU Bosne i Hercegovine, Haris Ćutahija, rekao je da je prvi put u istoriji da sve zemlje regiona imaju isto opredjeljenje za budućnost, napominjući da je to važno iskoristiti.

“Došlo vrijeme da istoriju sukoba na ovim prostorima zamijenimo evropskom budućnošću, koja će se desiti u našim državama, a ne u onim zemljama u koje naši mladi emigriraju. Ovo neće biti lako postići i znamo da je pred nama dug i težak put promjena, posebno pred zemljama koje još nisu ni dobile kandidatski status”, rekao je Ćutahija.

Crna Gora je, kako smatra, pozitivan primjer u regionu kada su u pitanju evroatlantske integracije.

“Mislim da sve države od nje mogu naučiti ponešto. Treba da radimo zajedno, da učimo jedni od drugih i koristimo sve mehanizme koje nam EU pruža za saradnju. I na kraju krajeva, treba da budemo priajtelji jedni drugima. To prijateljstvo je naročito bitno za moju državu s obzirom na njenu političku situaciju, retoriku i političke probleme”, poručio je Ćutahija.

Predsjednik PEU Makedonije, Marjan Gjorcev, je istakao da skoro niko ne zna da je Republika Makedonija, u dijelu poljoprivrede i prehrambene industrije, punopravna članica EU.

“A kako to može važiti samo za poljoprivredu? To su dvojni standardi, kojima mi ne smijemo podleći. Za nas je još veća opasnost promjenljivost stavova”, ocijenio je Gjorcev.

Što se tiče promjene pravosudnog sistema, unutrašnjeg reda, granične policije, nacionalnih manjina, Makedonija, kako je rekao, ima sve što jedna evropska država treba da ima.

“Recimo, Grčka ne poštuje nacionalne manjine, ali je dio EU. To su dvojni standardi i tako se ne može raditi u EU”, smatra Gjorcev.

On je rekao da regionalna saradnja između zemalja Balkana nije privilegija, već obaveza razvoja modernog društva i parola za budućnost.

“Budućnost punopravnih članova EU je naš apsolutni minimum. Maksimum ne postoji. Svaka naša buduća generacija ima pravo na ljudsku sreću, jer samo ljudska sreća, u ovom robotizovanom, bezdušnom globalnom svijetu, može biti čuvar dobrote i solidarnosti” ocijenio je Gjorcev.

Predsjednik PEU Kosova, Arian Krasnići, smatra da bi EU trebalo jednoglasno da se zauzme za region, naročito za Kosovo jer bi to, kako je rekao, doprinijelo smanjenju razlika između država.

“Nezavisnost Kosova je postala faktor mira i stabilnosti naše zemlje i promoter dobrih prijateljskih odnosa sa zemljama Jugoistočne Evrope i snažni promoter demokratskih reformi u regionu” ocijenio je Krasnići.

Republika Kosovo, kako je kazao, ima aspiraciju da postane članica sa punim pravima u Evropskoj Uniji.

“To zavisni od svih nas, od institicija, političkih stranaka, civilnog društva, poslovne zajednice i svih građana. Na osnovu iskustava država koje su prošle kroz isti proces, konsenzus koji uključuje sve je od ključne važnosti i taj konsenzus će imati svoju snagu u budućnosti”, rekao je Krasnići.

On je istakao da je Kosovo ostalo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu, čijim građanima je potrebna viza da bi putovali u Evropu, bez obzira što su, kako je rekao, ispunjeni tehnički kriterijumi.

Direktorka evropskih poslova u PEU Bugarske, Bisserka Benisheva, smatra da je najbitnije da se održi politički konsenzus unutar same zemlje kandidata, u vezi sa transformacijom, kako bi se, kako je rekla, ispunili zahtjevi za pristupanje.

“Potreban je nacionalni konsenzus da bi se spremilo javno mnjenje za prihvatanje, nekada teških odluka. Sa stane EU, izazov je u njenim kapacitetima da apsorbuje nove članice. Taj kapacitet se smanjuje u vrijeme ekonomskih kriza i podjela kakve postoje”, navela je Benisheva.

Prema njenim riječima EU treba da preduzme korake da poboljša i produbi proces integracija.

“Kada je u pitanju politika proširenja, glavni izazov za Uniju jeste da uspostavi pravu ravnotežu između unutrašnje konsolidacije i postizanja rezultata u skladu sa očekivanjima EU za one koji još nisu članovi EU, da se izbjegne upadanje u beskrajne debate i da se ulože energija i resursi u podršku onima koji su spremni da se pridruže EU”, smatra Benisheva.

Ona je saopštila da je najnovije istraživanje u Bugarskoj pokazalo da više od 50 odsto Bugara podržava desetogodišnje članstvo u EU, napominjući da više od polovine građana podržava i pristupanje cijeloga Balkana Uniji.

Predsjednik PEU Albanije, Genc Pollo, smatra da države regiona treba same da se suoče sa problemima koje imaju, napominjući da te zemlje uvijek gledaju ka Briselu i EU.

“Moramo sa shvatimo da postoje teškoće posljednjih godina. Ali sva kriza, izbjeglice, Bregzit, situacija u Ukrajini, predstavljaju prepreke, što naravno dovodi do odlaganja nečega”, objasnio je Pollo.

Prema njegovim riječima, ako postoje zastoji u demokratiji, države regiona to ne treba da “stavljaju pod tepih”.

“Recimo, imamo pitanje sa slobodom medija i to nisu stvari koje treba gurati pod tepih, bez obzira o kojoj se zemlji radi. A nije dobro ni za Evropu da uvozi zemlje, koje mogu izazvati neke probleme kada postanu članice”, objasnio je Pollo.

Predsjednica PEU Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da crnogorska PEU uspostavila saradnju sa pet opština i sa nekoliko univerzitetskih jedinica, napominjući da je život u panevropskom drušvu vrlo dinamičan.

“Pogled unaprijed je nastavak jačanja organizacije, njena vidljivost, prvenstveno u Crnoj Gori, komunikacija sa regionom i EU. Ono što je obećavajuće je puno mladih, koji svaki dan sve više kucaju na naša vrata i žele da se učlane. Što se tiče Crne Gore još pet teških poglavlja da otvorimo, a onda da se fokusiramo na zatvaranje”, poručila je Đurović.

Podgorica, PR pres servisReforme, koje su povezane sa pristupanjem Evropskoj uniji (EU), donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, a kontinuirani rad Crne Gore na tom putu, unaprijediće dinamiku integracionog procesa, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.

On je danas, na internacionalnoj konferenciji Crnogorske panevropske unije (CPEU) “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, kazao da su izazovne okolnosti u zadnjih nekoliko godina zahtijevale obnovljeni fokus EU na interna pitanja te zajednice, ali, kako je pojasnio, to nije na štetu politike proširenja, „koja ostaje naš prioritet i naša najuspješnija spoljna politika“.

„Reforme, koje su povezane sa pristupanjem EU, donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, kao i samoj EU, i to ojačava našu predanost na zajedničkom radu prilikom prevazilaženja ovog izazova“, istakao je Orav.

Strateški prioritet EU je, kako je poručio, da dodatno osnaži rad u cijelom regionu, „uključujući Crnu Goru i Srbiju, koje su trenutno predvodnici u uspješnom procesu pristupanja“.

„Uvjeren sam da će kontunuirani, naporni rad Crne Gore, unaprijediti dinamiku integracionog procesa“, rekao je Orav.

Predsjednik Internacionalne PEU, Alain Terrenoire, kazao je da Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Albaniju, zemlje koje su tako blizu Crnoj Gori, nisu dobile priliku da „podijele evropsku avanturu“ kao što je, kako je podsjetio, već to bio slučaj sa Slovenijom, Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom.

„Žalim se jer je to nefer,diskriminacija“, rekao je Terrenoire.

On je kazao da postoje različiti eksterni uticaji, kojima je cilj da Evropa ne postane velika sila.

„Svi znaju da je naša sloboda i nezavisnost pod ozbiljnom prijetnjom. Ove prijetnje imaju mnogo lica, imamo terorizam islamističkog proijekla, i sve ervopske države moraju biti zabrinute zbog toga“, naveo je Terrenoire.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović, smatra da jedna od poruka sa današnjeg događaja treba da bude da se potrebno zalagati za bolju komunikaciju o evropskim integracijama.

„Komunikacija je nedovoljno vidljiv i vrlo važan dio procesa integracija. Da bi građani, koji su u centru samog procesa, bili na pravi način zaista informisani, kako građani članica EU, tako i građani našeg regiona, koji nekada o procesu ne znaju dovoljno“, navela je Đurović.

Sledeća poruka je, kako je dodala, borba za dinamičnije integracije zemalja regiona.

„Proces traje već duži period vremena. Očekujući nove dokumente na proljeće sledeće godine, kao što je Strategija proširenja, novi izvještaj Evropske komisije, želimo kroz današnji dijalog da damo doprinos sa nekoliko pozitivnih poruka o tom procesu“, navela je Đurović.

Jačanje socijalne svijesti i kohezije u samome procesu pregovora o članstvu je, kako je kazala, još jedna ideja koja je važna.

„To je vrlo velika tema danas u EU, kroz evropski, ekonomski i socijalni bilans koji treba da afirmiše socijalna prava“, istakla je Đurović.

Ona smatra da je važno da se sve zemlje jugositočne Evrope nađu u Stretegiji proširenja.

„Vjerujem da će progres jedne grupe zemalja biti vrlo snažan podsticaj da druge zemlje regiona idu u snažiji proces i da nema nikakvih evropskih blokada na tom putu“, poručila je Đurović.

Članica Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Ivana Maletić, podsjetila je da je ta država samostalno prošla put pristupanja EU.

„Nije toliko bitno da li idete sami ili u paketu kad je u pitanju pristupanje EU. Važno je da se posao odradi. A najveći posao i ono što trebate odraditi je na vama. Ključne su ocjene koje sa nivoa Evropske komisije i svih evropskih institucija moraju biti vrlo objektivne i profesionalne“, navela je Maletić.

Ona je poručila da će se, kao predstavnica u EP, zalagati da to bude jasan i transparentan proces i kad, kako je navela, država sve dobro odradi da ima priliku ući u EU, „a ne da se ponavljaju naknadne prepreke koje joj to onemogućavaju“.

Član Evropskog parlamenta iz Slovenije, Ivo Vajgl, kazao je da je, kao pobornik ideje mira, jako zabrinut zbog situacije u svijetu.

„Ne mogu se pomiriti sa time da u Evropi imamo Hladni rat. Mislim da nije bilo potrebno „čačkati mečku“ i zabiti klin između Evrope i Rusije. Mislim da je ta konfrontacija bila nepotrebna. Mislim da je strateški interes Ervope da živi sa svim susjedima u miru, a takav je susjed i Rusija“, smatra Vajgl.

On je ocijenio da mora postojati geostrategija mira i da je potrebno „djelovati u korist svoje koristi, a ne u korist svoje štete“.

Generalni sekretar Internacionalne PEU, Pavo Barišić, je, govoreći o ervopskim vrijednostima, upitao koje su to vrijednosti koje okupljaju građane Evrope.

„Da li je to valuta euro, koja se takođe koristi u Crnoj Gori? Mi, u Hrvatskoj, počinjemo da razgovaramo kako da uvedemo euro. Tako da možemo uzeti vaš patent. Da li je to eurozona? Da li je to zajedničko tržište? Da li je to Šengenski prostor slobodnog kretanja, koji je ponovo osporavan u zadnjih nekoliko godina?“, naveo je Barišić.

Svi ovi instrumenti su, kako smatra, važni za ujedinjenje Evrope.

Zamjenik predsjednika PEU Njemačke, Andreas Raab, rekao je da su fundamentalne vrijednosti EU malobrojne, ali jako važne i, kako je naveo, opisuju principe slobodnog i demokratskog društva i evropskog načina zajedničkog života.

„Unija je zasnovana na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, vladavine zakona i poštovanja ljudskih prava, uključujući pravo osoba koje pripapaju manjinama. U društvu koje ima pluralizam, nediskriminaciju i toleranciju, pravdu solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Bez prepoznavanja fundamentalnih vrijedosti nema mjesta u EU“, poručio je Raab.

Član Predsjedništva Internacionalne PEU, Andrej Lepavcov, rekao je da bi vrata EU trebalo da ostanu otvorena sve dok, kako je naveo, zadnja država iz regiona ne uđe u EU.

„Integracija u EU je takođe važna iz geopolitičkog konteksta i njen doprinos dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu države i regiona“, istakao je Lepavcov.

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno napraviti registar faksimila za osobe sa otećenjem vida jer potpisavanje otiskom prsta ostavlja utisak da su te osobe nepismene, ocijenjeno je na savjetovanju Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Savjetnik za socijalna pitanja u SSCG, Andrija Samardžić, kazao je danas, na Tradicionalnom savjetovanju organizacija osoba oštećenog vida „Pristup pravdi pod jednakim uslovima za osobe oštećenog vida“, da osobe sa oštećenim vidom ne mogu sa faksimilom, kao svojeručnim potpisom, da zaključuju sve pravne poslove, napominjući da postoje brojna ograničenja.

“Vrlo često se dešava da se ti poslovi zaključuju otiskom prsta. Ovdje imamo više faktora koji ukazuju na to da je potpisivanje otiskom prsta štetno. Prvenstveno u samim ličnim ispravama osoba sa oštećenim vidom, stoji oznaka da ta osoba ili nije u mogućnosti da se potpiše ili nije pismena”, istakao je Samardžić u PR Centru.

Prema njegovim riječima, potpisivanje otiskom prsta je veoma nepovoljno rješenje, posebno kada se govori o osobama oštećenog vida koje su na nekim funkcijama.

“Oni jednostavno moraju da se bore sa svim predrasudama i stereotipima gdje oni u samom poslu ostavljaju utisak osobe koja ne zna da čita i piše. Imamo brojne situacije na šalterima banaka, u notarskim kancelarijama gdje se potpisuju otiskom prsta. A, na kraju krajeva potpisivanje otiskom prsta je veoma često otežano, a valjanost potpisa druge osobe se naravno ne prihvata”, objasnio je Samardžić.

Zakon o ličnoj karti se, kako je rekao, direktno ne bavi osobama oštećenog vida, već se podrazumijeva da ona osoba koja nije u mogućnosti da se potpiše ostaviti samo sliku i otisak prsta.

“Na ličnoj karti će da stoji iks, čime osoba potvrđuje svoju nepismenost, što nije istina niti adekvatno rješenje. Ako ćemo govoriti o jednakom pristupu pravdi i o poslovnoj sposobnosti nije dovoljno rješenje da se ostavi samo otisak prsta, sve dok postoji rješenje da se da faksimil. Ovo je alarmantna situacija u smislu da se i vrijeđa dostojanstvo svih osoba oštećenog vida bile one ili ne bile nepismene”, smatra Samardžić.

Zakon o notarima u savremenoj praksi je, kako je dodao, najviše štetan po osobe oštećenog vida.

“Član 41 kaže da ukoliko osoba nije pismena ili nije u mogućnosti da se potpiše to se mora naglasiti u samoj notarskoj ispravi, koja obavještava sve učesnike u pravnom poslu da jedna strana sa oštećenim vidom je građanin koji ne zna da piše. Vrlo je moguće da neko neći ni biti informisan da se radi o osobi oštećenog vida nego će zdravo za gotovo uzeti da ta strana u ugovoru zapravo nije opismenjena”, naveo je Samardžić.

Predstavnik Notarske komore Crne Gore, Igor Stijović, objasnio je da po Zakonu o notarima, kada osoba sa oštećenim vidom traži notarske usluge, dužna je da sa sobom povede i svjedoka koji će da joj pročita to što potpisuje.

“Pored toga svjedoka moraju biti još dva svjedoka. Mislim da je ta odredba Zakona malo apsurdna, jer nama kao licima kojima je država dala javna ovlašćenja se vjeruje. Prema tome, ono što bi svjedok pročitao, pročitali bismo i mi. Ali takva je zakonska normativa i mi tu ne možemo ništa”, istakao je Stijović.

On je rekao da, prema faksimilu kao načinu potpisivanja notarskog akta, ima rezervu.

“Odlazak kod notara nije toliko čest. Zbog toga mislim da je otisak prsta možda najsigurnije sredstvo da se potvrdi identitet osobe sa oštećenim vidom, koja je došla kod notara. Ali, ako se naredi drugačije mi ćemo tako postupati. Ali, to nije do nas, već do zakonodavca kako će se odnositi prema tome problemu ubuduće”, smatra Stijović.

Izvršni direktor SSCG, Gora Macanović, rekao je da se osobe sa oštećenjem vida, kade je riječ o pravu na pristup pravdi, suočavaju sa mnogobrojnim barijerama.

“Ali nekako nalazimo način da da prevaziđemo te barijere na lakši ili teži način. Prosto nam je to postalo sastavni dio našeg života. Međutim, razvoj civilizacije i društva u svakom smislu dovodi do toga da smo i mi u obavezi da insistiramo da se neke preprake na koje nailazimo sistemski riješe”, kazao je Macanović.

On je rekao da je najvažniji ugovor, kada su u pitanju osobe sa oštećenim vidom i osobe sa invaliditetom (OSI), Konvencija o pravima OSI, koju je Crna Gora prihvatila i ratifikovala je 2009 godine.

“Time je ova Konvencija dobila primat nad domaćim zakonodavstvom. Konvencija ne donosi neka nova prava za OSI, već samo razrađuje jedan korpus osnovnih ljudskih prava i sloboda na način što pojašnjava državi koje to mjere i aktivnosti treba da sprovede kako bi i OSI i omogućila puno i nesmetano uživanje osnovnih ljudskih prava. A jedno od tih prava je i pravo na pristup pravdi”, pojasnio je Macanović.

On smatra da je potrebno da se napravi registar faksimila za OSI, kao što postoji registar ljekarskih faksimila.

“Samo je bitna volja, tj. da li mi kao država želimo da uđemo u pravno regulisanje ovog pitanja. Vjerujem da će uz dobru argumentaciju, nadležni organi shvatiti značaj ovog pitanja. Ne treba da čekamo da se nekome dogodi problem hoće li mu neko priznati faksimil, a on treba da podigne kredit, nego da spremni idemo u susret potencijalno problematičnim situacijama”, rekao je Macanović

Predstavnica Saveza slijepih Makedonije, Vesna Sofronijevski, rekla je da bi trebalo da se izbjegnu sva zamjenska potpisivanja.

“Ne treba niko u ime slijepoga da deponuje potpis, jer nažalost i danas postoje zloupotrebe, čak i od strane najbližih. Svjetske tenedencije se kreću u pravcu da nema ništa zamjenski, da niko ne radi ništa u ime vas, nego da se nađe oblik da sama osoba uradi nešto za sebe i o sebi”, pojasnila je Sofronijvski. 

Podgorica, PR pres servis – Afirmativna akcija po kojoj bi se odredila kvota za upis u srednje škole pripadnika Romske i Egipćanske (RE) populacije doprinijela bi da što više djece iz te zajednice, nakon osnovne škole, nastavi obrazovanje.

To je ocijenjeno u drugom dijelu konferencije Integracija Roma i Egipćana kroz obrazovanje - Mogućnosti i izazovi, koju su organizovali Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Koalicija Zajedno za uključivanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz transparentne i održive javne politike i Romski obrazovni fond.

Roko Djoljaj iz Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica istakao je da bi afirmativna akcija za upis u srednje škole bila veoma značajna, kako bi, kako je rekao, što više djece RE zajednice nakon osnovne škole nastavilo obrazovanje.

“Ove godine smo imali malo poteškoća oko upisa. Ali, mislim da smo na kraju uspjeli da se upišu svi učenici koji su izrazili želju da nastave srednju školu. Uspjeli samo kao da je postojala kvota, tj. afirmativna akcija, kao što je slučaj na fakultetima”, rekao je Djoljaj.

Savjetnica u Zavodu za školstvo, Nataša Vlahović, rekla je da je prepoznata uloga romskih medijatora i da Zavod svake godine finansira medijatore koji, kako je objasnila, idu od vrata do vrata da popišu djecu koja su stekla pravo za upis u školsku godinu.

“Zavod za školstvo svake godine drži obuku za vaspitače. Napravi se plan rada za tu godinu, plate se medijatori. Sva djeca prođu sistematski pregled. Sva djeca prođu testiranje u školama gdje pripadaju i upišu se. Povratna informacija je da sva djeca uspješno završavaju prvi razred, poslije tih pripremnih vrtića”, istakla je Vlahović.

Pripremni vrtići, kako je dodala, postoje u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Tivtu, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Kotoru i na Cetinju.

Vlahović je istakla da je glavni problem udaljenost romskih naselja od vrtića.

“Obezbijedi se prevoz, medijator, Ministarstvo obezbijedi hranu, ali moramo ipak da znamo da se radi o maloj djeci. Vrlo je teško dijete od svije tri godine stvaviti u autobus i poslati ga u vrtić. Tražimo pomoć da se to riješi”, kazala je Vlahović.

Ona je navela da je neophodno da se na vrijeme odredi kvota za upis u srednje škole pripadnika RE populacije po afirmativnoj akciji.

Predstavnik Romskog obrazovng fonda, Andrija Đukanović, kazao je da se u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava od 2014. godine sprovodi program stipendiranja i mentorske podrške za učenike srednjih škola i studente koji dolaze iz RE populacije.

“Rezultati ovoga programa su pokazali da je od školske 2014/2015 godine do danas zabilježen dobar uspjeh što se tiče završetka školovanja u srednjim školama. Mogu da kažem da je svake godine sve bolji i bolji uspjeh, te sve veći broj učenika srednjih škola koji ostanu do kraja u sistemu obrazovanaja. U prethode tri godine iznad 90 odsto učenika su sa uspjehom završavali srednje škole ”, kazao je Đukanović.

Sa studentima je, kako je dodao, situacija malo lošija zbog toga što je u pitanju viši nivo obrazovanja.

“Za prošlu školsku godinu smo imali 16 studenata u našem stipendijskom program i njih četvoro uspjelo da upiše sledeću akademsku godinu. Ostali su postizali manje ili više dobar uspjeh u školovanju. To ne znači da će podrška prema njima prestati, već ćemo se potruditi da im kroz dodatne sadržaje pružimo podršku u savladavanju studijskih obaveza”, objasnio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, u srednjim školama postoji mreža mentora koji su angažovani da budu most između škole, roditelja i učenika.

“S obzirom da je povećan broj učenika u srednjim školama, ove školske godine ćemo povećati broj mentora koji će biti angažovani da rade sa njima. Imaćemo 33 mentora u 24 srednje škole u kojima nastavu pohađaju pripadnici RE popolacije”, naveo je Đukanović.

Rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru zastručno obrazovanje, Ljiljana Garić, smatra da je u narednom periodu potrebno organizovati kampanju u kojoj bi se, kako je reka, što više pričalo o potrebi i značaju obrazovanja romske populacije i o njihovom uključivanju u programe formalnog sistema i neformalnog obrazovanja.

“To će biti korisno ne samo za njih kao pojedince, za njihov lični razvoj, već i za razvoj romske zajednice. Jer, bez edukovanih Roma, bez obrazovanih roditelja i djece neće doći do unapređenja položaja Roma”, kazala je Garić.

Ona je istakla da je potrebna pomoć i podrška od Međunarodne zajednice, da bi se opismenio što veći broj Roma i Romkinja, jer je, kako je istakla, među njima veliki broj nepismenih.

Predstavnik Centara za romske Inicijative, Pavle Pavlović, kazao je da su u procesu obrazovanja RE populacije vidljiva dva problema, a to su, kako je rekao, problem drop out-a i distance između većinske i manjinske populacije.

“Problem drop out-a je višeslojan, dubok, uključuje brojne faktore i nus pojave. To nije samo problem ranog napuštanja škole, već je to problem ugovorenih brakova, kvaliteta obrazovanja, prosjačenja”, kazao je Pavlović.

Prema njegovim riječima, podaci sa terena su pokazali da, kada rodtelji nisu ažurni po pitanju obrazovanje njihove djece, kvalitet obrazovanja te djece opada.

“Kada roditelji nisu bili ažurni kada je u pitanju obrazovanje njihove djece, često se dešavalo da je kvalitet obrazovanja te djece jako opadao i mogućnost za drop out je bila mnogo veća”, pojasnio je Pavlović.

Sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat, Darka Ognjanovć, kazala je da su obrazovanje i stanovanje osnovni elementi poboljšanja položaja RE populacije.

„Uvijek možemo učiniti više i bolje. Nije stvar samo u tome da li opština ima novca i da službenik sjedi samo u kancelariji, nego da izađe na teren i vidi šta je to što možemo da učinimo. Svaki čovjek kada radi u lokalnoj upravi treba da bude pravi predstavnik servisa za građane“, pojasnila je Ognjanović.

Direktorica Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici, Ljubinka Nedić, rekla je da ta škola ima 1.403 učenika, od čega 650 Roma, napominjući da je jedan od problema zakašnjelo upisivanje u školu.

“Dešava se da se djeca upišu u školu tek od osam, 10, 11, 12 godina. I kada dijete napuni 16 godina možda je tek drugi ili treći razred osnovne škole. Automatski mu prestaje zakonska obaveza školovanja, a i on ili ona se nelagdono osjeća među djecom koja imaju osam ili devet godina”, pojasnila je Nedić.

Direktorica Osnovne škole “Orjenski bataljon” u Herceg Novom, Jarmila Radović, kazala je da postoje individualni kartoni za učenike RE popoulacije koji, kako je rekla, pružaju kompletan uvid u to šta se dešava sa učenicima.

“Imamo sedam učenika iz porodica romske populacije i sedam učenika, štićenika Doma iz Bjele. Štićenici su ospervirani na takav način da za njih brinu njihovi Centri za socijalni rad. A ovih sedam porodica imaju dobre saradničke odnose”, rekla je Radović.

Problem koji je potrebno brže i kvalitetnije rješavati je, kako je istakla, konekcija sa Centrima za socijalni rad, kada se radi o štićenicima Doma.

“Kada škola dobije nepotpunu dokumentaciju učenika, npr. kada nemamo matični broj obraćamo se centrima za socijalni rad. Imali smo sada jedan konkretan slučaj sa nikšićkim Centrom za socijalni rad. Nemamo nikakve podatke. Morali smo obavijestiti Ministarstvo prosvjete i od njih smo dobili direktivu kako dalje”, rekla je Radović.

Ona je dodala da u OŠ “Orjenski bataljon” postoje dvije odlične učenice romske populacije.

Direktor Osnovne škole „Radomir Mitrović“ u Beranama, Radomir Jočić, saopštio je da je ove školske godine upisano 917 učenika, od čega 149 pripadnika RE populacije.

“Do sada su svi učenici RE populacije pohađali ovu školu. Ove godine, učenici prvog razreda njih 15 su upisani i u drugu školu. Odnosno 15 u našoj, 15 u drugoj osnovnoj školi u Beranama. Mislim da je to uspjeh”, rekao je Jočić.

Prema njegovim riječima, najveći problemi su neredovno pohađanje nastave i rano napuštanje škole.

“Mi smo, kao škola, podnijeli krivične prijave protiv nekih roditelja učenika koji nisu pohađali nastavu. Tokom prošle godine bilo je blizu 40 krivičnih prijava, au toku ove godine 21. To je urodilo plodom i dovelo je do toga da roditelji počinju da šalju svoju djecu u školu”, kazao je Jočić.

Direktorica Osnovne škole “Mileva Lajović- Lalatović” u Nikšiću, Vera Božović, smatra da je najveća nada svake zemlje kvalitetno obrazovanje.

“Nema nijednog rješenja u poslu prosvjetnog radnika, ako nema ljubavi prema učeniku. Dijete je osnov naše budućnosti i ako u sadašnjosti ne ulažemo u obrazovanje, onda nemamo one prave ni svijetle budućnosti”, ocijenila je Božović.

Prema njenim riječima, samo 3, 7 odsto pripadnika RE populacije u Crnoj Gori je završilo srednju školu, a njihovih sunarodnika nema u obrazovnim institucijama.

“Ako to znamo onda se kao naš krajnji ishod nameće unapređenje postojećeg stanja i stvaranje novih osnova za sveobuhvatniju integraciju, odnosno potpunu integraciju RE populacije u ssvim segmentima crnogorskog društva”, kazala je Božović.

Konferencija je organizovana kao jedna od aktivnosti Koalicije „Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana kroz transparentne i održive javne politike“ kojom koordiniše NVO Mladi Romi u saradnji sa NF Građanskom alijansom, NVO Centrom za romske inicijative, NVO Centrom za demokratsku tranziciju i NVO Romska organizacijom mladih - Phiren amenca.

Konferenciju je finansijski podržala Fondacija otvorenog društva iz Budimpešte i Evropske Unije.

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je potrebno obezbijediti odgovarajući kvalitet obrazovanja i brige za svu romsku djecu kroz intenziviranje dodatne nastave, kao i angažovati asistente koji govore Romski i Albanski jezik u cilju prevazilaženja jezičke barijere, saopštio je izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Mladi Romi Samir Jaha.

On je danas, na konferenciji  „Integracija Roma i Egipćana kroz obrazovanje - Mogućnosti i izazovi“, koju su organizovali Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Koalicija Zajedno za uključivanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz transparentne i održive javne politike i Romski obrazovni fond, kazao da su od početka godine sprovodili istraživanje u saradnji sa školama.

U tom istraživanju je, kako je pojasnio, učestvovalo 27 škola u kojima ima djece RE zajednice i u skladu sa tim su donijeli generalne preporuke.

„Mislim da je potrebno obezbijediti odgovarajući kvalitet obrazovanja i brige za svu romsku djecu kroz intenziviranje dodatne nastave, prije svega mislim na učenje jezika i savladavanje izostavljenog gradiva uz pomoć asistenata u nastavi. Potrebno je imati asistente koji govore Romski i Albanski jezik u cilju prevazilaženja jezičke barijere“, naveo je Jaha.

Prema njegovim riječima, bilo bi potrebno da se napravi poseban program dopunske nastave za literalno i matematičko opismenjavanje djece.

„Mišljenja smo da je za svu djecu potrebno obezbijediti jedan obrok u školi, kao i redovne medicinske preglede. Mislimo da je potrebno intenzivnije raditi na podizanju svijesti o značaju obrazovanja i smanjenju barijera između romske djece i većinske zajednice kroz zapošljavanje većeg broja medijatora koje bi trebalo vode obrazovani predstavnici RE zajednice“, istakao je Jaha.

Generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica pri Ministarstvu prosvjete, Marash Dukaj, kazao je da iako je Crna Gora u protekloj deceniji napredovala u oblasti inkluzivnog obrazovanja, ostaje zadataj povećanje broja romske djece u školama.

„Ono što mi tražimo jeste poboljšanje njihovog školskog uspjeha, odnosno poboljšanje kvaliteta obrazovanja. Potrebno je primarno prevenirati rano napuštanje školovanja, smanjiti rano i prislino sklapanje brakova, edukovati roditelje o važnosti obrazovanja za njihovu djecu“, istakao je Dukaj.

Prema njegovim riječima, održivi rezultati u oblasti obrazovanja RE populacije mogu se ostvariti samo zajedničkim djelovanjem.

„Počevši od Ministarstva prosvjete, pa do RE zajednice i svih relevantnih instituacija, do NVO sektora. Samo zajedno možemo postići da naša zemlja postane mjesto gdje ova djeca i sva djeca imaju mogućnost da se poštuju njihova ljudska prava i razviju punu obrazovni potencijal“, poručio je Dukaj.  

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, ocijenio je da se odgovornost za neupspjeh u obrazovanju ne može se adresirati samo na dijete i njegove roditelje, već na, kako smatra, obrazovni sistem u cjelini „koji nije u dovoljnoj mjeri otklonio početne nejednakosti ove djece“.

„Iako je Crna Gora usvojila zakonodavna rješenja, nacionalne strategije i lokalne strateške planove u cilju stvaranja inkluzivnog obrazovnog sistema, rješenje iz ovih dokumenata nisu doslijedno i potpuno realizovana u praksi“, rekao je Baković.

On je kazao da je u dosadašnjem periodu realizovano nekoliko strategija koje su dovele do značajnih i vidljivih promjena, ali te promjene, kako je naveo, nisu proizvele sveobuhvatno unapređenje RE zajednice.

Baković je naveo da je prema dostupnim podacija, 21,5 odsto RE djece je obuhvaćeno predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, poručujući da je neophodno ostvariti veći stepen upisa u predškolske ustanove.

Predstavnica Open Society Roma Initiatives Office, Neda Korunovska, smatra da je vrlo bitno da se poštuju mjere koje su predviđenje na institucionalnom novou za inkluziju RE zajednice.

„Bitno je da svi učitelji i direktori škola brinu o romskoj djeci na istom nivou, da ne bude to ostavljeno medijatorima“, ocijenila je Korunovska.

Predstavnik Roma Active Albania, Adriatik Hasantari, kazao je da se često napravi propust da se roditelji ne angažuju.

„Potreban je angažman roditelja kroz razgovor sa njima šta su problemi, ali smo zajedno sa njima dolazimo do rješenja i do odgovora na pitanja“, istakao je Hasantari.

Predstavnik Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, Roko Djoljaj, rekao je da je jedna od najznačajnijih aktivnosti koja je proistekla iz Akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za ovu godinu izrada Protokola o prevenciji i postupanju u slučaju rizika od privremenog napuštanja škole.

„Fokus ovog protokola je na podizanju svijesti svih, posebno roditelja djece koji su u riziku uslijed raznih okolnosti. Pod tim se podrazumijeva rad sa roditeljima i djecom kroz razne programe oznaživanja i prepoznavanja značaja obrazovanja, kao i uključivanje djece u sve segmente društvene zajednice“, naveo je Djoljaj.

Predstavnica Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava RAE populacije pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Mirela Ramčilović, kazala je da je problematzika sa kojom se suočavaju pripadnici RE populacije u Crnoj Gori kompleksna, problemi su složeni, i da bi se riješili, kako je ocijenila, potrebno je zajednički djelovati.

„Vlada Crne Gore je to i prepoznala. Sistemski pristup kao odgovore na probleme sa kojima se ova populacije suočava počeo je 2005. godine, nakon koje je Crna Gora pristupila Dekadi za inkluziju Roma 2005/2015.gdje su aktivnosti bile usmjerene na četiri oblasti – obrazovanje, zapošljavanje zdravstvena zaštita i stanovanje“, navela je Ramčilović.

Izvršni direktor Romske Organizacije Mladih - Phiren Amenca, Elvis Beriša, ocijenio je da je za obrazovanje ključno, pored interesovanja roditelja, pravi pristup škole, počevši od, kako je naveo, same uprave, pa do nastavnika i nastavnica.

On je rekao da, dok je pohađao osnovnu školu, gdje je bio jedini Rom u odjeljenju, nije se osjećao ni u jednom trenutku distriminisanim.

„Smatram da je ovakav vid pristupa škole, ljudi koji rade u školi, koji su pored roditelja bitni za razvoj djeteta trebalo da budu primjer svim drugim školama“, istakao je Beriša.

Konferencija je organizovana kao jedna od aktivnosti Koalicije „Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana kroz transparentne i održive javne politike“ kojom koordiniše NVO Mladi Romi u saradnji sa NF Građanskom alijansom, NVO Centrom za romske inicijative, NVO Centrom za demokratsku tranziciju i NVO Romska organizacijom mladih - Phiren amenca.

Konferenciju je finansijski podržala Fondacija otvorenog društva iz Budimpešte i Evropske Unije.

Podgorica, PR pres servis U okviru projekta „Omladinski rad za osnaživanje, aktiviranje i širenje horizonta mladih“ biće obučeno 22 mladih, od kojih dvoje iz Crne Gore, o razvijajanju vještina mentorstva  i sistema podrške za preduzetnike, saopšteno je na konferenciji Trening centra Taraba.

Predstavnik Trening centra Taraba, Zoran Rakočević, kazao je na konferenciji “Mladi i socijalno preduzetništvo” da je cilj projekta “Omladinski rad za osnaživanje, aktiviranje i širenje horizonta mladih” (Y.E.A.H), koji sprovodi ta nevladina organizacija, u okviru Erasmus plus programa, da se mladi osnaže i da se poboljša njihov status.

“Y.E.A.H je do sada najveći projekat NVO Taraba i ideja je da se mladi, kao jedno osjetljivo tkivo svakog društva, i njihove inovativne ideje i kreativnosti, poboljšaju i osnaže i da doprinesu razvoju njihove zajednice”, kazao je Rakočević.

On je pojasnio da je u okviru projekta organizovana obuka za omladinske radnike, u trajanju od sedam dana, sa deset organizacija iz deset partnerskih država.

“Da bi projekat bio uspješan, organizovane su obuke, na kojima će učesnici biti obučavani o razvoju sistema podrške za mlade preduzetnike, kao i da razvijajaju vještine mentorstva i treniranja koje će kasnije moći da primijene u svojoj organizaciji”, istakao je Rakočević.

Projekat Y.E.A.H se, kako je naveo, sprovodi od 1. jula ove do 31. marta iduće godine.

Predstavnica NVO Europe House iz Hrvatske i učesnica sedmodnevnih obuka, Marija Šakić, smatra da su sistemi obrazovanja u regionu nefleksibilni i da treba poboljšati neformalno obrazovanje mladih.

“U državama regiona obrazovni sistemi se fokusiraju samo na dobijanje diplome dok mladi ne stiču dovoljno korisnih vještina da postanu lideri u budućnosti”, istakla je Šakić.

Ona smatra da je osnaživanje mladih prijeko potrebno i da omladinski radnici imaju značajnu ulogu u tome.

“Naš posao je da pomognemo mladima da shvate ko su, šta žele i da vjeruju da mogu da postignu ono što žele. Oni moraju da razviju svoje vještine i kritičko razmišljanje i budu pokretačka snaga u društvu”, kazala je Šakić.

Programska menadžerka u Forumu MNE, Tamara Čirgić, podsjetila je da je u toku pilot obuka za prvu generaciju omladinskih aktivista, koji će, kako je pojasnila, naredne godine dobiti sertifikat od Centra za stručno obrazovanje za obavljanje tog posla.

„Vodi se debata o profesionalizaciji omladinskog rada i treba obučavati sve one koji rade sa mladima da svom poslu pristupe profesionalno i odgovorno, jer treba da znamo ko radi i šta radi sa našim mladim ljudima“, istakla je Čirgić

Predstavnica Direktorata za mlade u okviru Ministarstva sporta, Vanja Kontić, kazala je da je u okviru finansiranja i sufinansiranja projekata za mlade, taj resor podržao 36 projekata u iznosu od 170 hiljada eura.

“U Direktoratu za mlade smatramo da omladinskom politikom ne treba da se bavi samo Direktorat, već je to politika koju obuhvataju ostali resori, pa strategija koja je usvojena pomaže tu međusektorsku saradnju”, dodala je Kontić.

Predstavnik Privredne komore Crne Gore, Miljan Šestović, kazao je da je projekat “Erasmus za preduzetnike početnike”, koji se takođe sprovodi u okviru Erasmus plus programa i koji još vijek traje, prilika da mladi preduzetnici steknu znanja od iskusnih preduzetnika iz drugih zemalja.

“Projekat je namijenjen preduzetnicima početnicima koji žele da steknu nova znanja i preduzetnika domaćina, a to su uglavnom, direktori firmi koji imaju više od tri godine iskustva i koji žele da ta svoja znanja podijele sa preduzetnicima početnicima”, pojasnio je Šestović.

On je kazao da su prednosti projekta velike za obije grupe.

“Najveća prednost za početnike je bila ta što su se mogli predstaviti u pravom svijetlu određenim iskusnim kompanijama i preduzetnicima koji su to znali da cijene i uspostavljena su određena partnerstva i veze koji nisu bile planirane”, istakao je Šestović.

Rezultati su, prema njegovim riječima, više nego dobri.

“Bilo je oko deset hiljada aplikacija, ostvareno je tri hiljade razmjena, a 36,5 odsto učesnika projekta je, po povratku sa razmjene, osnovalo svoj biznis”, kazao je Šestović.

 

 

 

četvrtak, 09 novembar 2017 11:54

VIDEO: Kreirati bazu o broju nezaposlenih OSI

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je u narednom periodu potrebno kreirati bazu o broju nezaposlenih osoba sa invaliditetom (OSI), kao i poboljšati mjere za podsticanje zapošljavanja te populacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Okrugli sto „Unapređenje uslova za zapošljavanje OSI na otvorenom tržištu rada” je posljednja aktivnost koja je organizovana u okviru projekta "Od obrazovanja ka zaposlenju – Trans2Work 3", koji UMHCG sprovodi u saradnji sa Fakultetom vizuelnih umjetnosti, a finansira ga Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore, Suad Numanović, ocijenio je da postoji nedovoljna zaposlenost OSI, a razlozi su, kako je rekao, predrasude poslodavaca, nepristupačno okruženje, kao i neprilagođenost radnih mjesta i objekata.

“Neki od razloga su i postojanje jednog broja nezaposlenih osoba kojima nije utvrđen status OSI, činjenica da je jedan broj OSI ostvario pravo na invalidsku i porodičnu penziju iako su radno sposobni, nizak nivo socijalne podrške, nemotivisanost za traženje posla, kao i neadekvatna obrazovna struktura nezaposlenih OSI, kao i mnogobrojne barijere u oblasti sticanja obrazovanja”, naveo je Numanović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori ne postoji zvanična baza podataka o tačnom broju nezaposlenih i zaposlenih lica sa invaliditetom.

“Ne postoji baza koja sadrži procjenu radnih sposobnosti i stečenih kvalifikacija, kao i vještina kojima su ovladali. U budućem periodu treba da kreiramo ovu bazu da bi se na osnovu nje OSI mogle dokvalifikovati i osposobljavati za neka druga zanimanja u skladu sa svojim mogućnostima”, istakao je Numanović u PR Centru.

Zapošljavanje OSI je, kako je istako, jedan od prioriteta crnogorske države.

“Informisanje, edukacija i radno angažovanje OSI je put do poboljšanja njihovog položaja. Zapošljavanje je osnov za njihovu ekonomsku nezavisnost, samostalan život i uključivanje u sve oblasti društvenog života. Dosadašnja praksa poslodavaca je pokazala da su zaposlene OSI kvalitetni i stručni radnici, koji značajno doprinose kvalitetu poslovanja”,   

Izvršna direktorica UMHCG, Aleksandra Pavićević, kazala je da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom mora da se mijenja u nekoliko segmenata.

“Prvi i najvažniji je status Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, procedure i način sprovođenja mjera profesionalne rehabilitacije, i posebno zabrinjavajuće što su dio zakona, a posebno podzakonski akti i dalje definisani u medicinskom i funkcionalnom modelu pristupa invaliditetu”, pojasnila je Pavićević.

Ona je ocijenila da neriješeno pitanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju odgovara vlasti .

“Jasno je da milionska sredstva koja se koriste na račun OSI ukazuju na to da vlastima čak odgovara veliki broj nezaposlenih OSI, odnosno poslodavaca koji umjesto zapošljavanja biraju da plate posebne doprinose u Fond. Iako su se ponekad iz vlasti mogle čuti poruke da se pitanje Fonda treba riješiti to se ni do danas nije desilo”, rekla je Pavićević.

UMHCG je, kako je saopštila, kroz projekat “Od obrazovanja ka zaposlenju – Trans2Work 3" zaposlilo četiri osobe sa invaliditetom.

“I sa dvoje njih ćemo nastaviti ugovor zahvaljujući saradnji sa štamparijom Lapis”, navela je Pavićević.

Prema njenim riječima, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom pruža mnoge mogućnosti, a svrha podsticanja zapošljavanja kroz subvencije, kako je rekla, govori u prilog činjenici da OSI u praksi nisu u istim pozicijama za zapošljavanje sa drugima.

“Pitanjima OSI moramo pristupati s aspekta ljudskih prava i težiti njihvim jednakim mogućnostima u svim oblastima života, kako bi se dostizala socijalna pravda. Nije dovoljno imati Zakone koji omogućavaju beneficije i povlastice, već osigurati pristupačnost, obezbijediti servise podrške i stvarati uslove za jednake šanse OSI”, smatra Pavićević.

Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije UMHCG, Miroslava Mima Ivanović, istakla je da je zabrinjavajuće što ne postoji podatak o stopi nezaposlenosti OSI, ni efikasne mjere za podsticanje zapošljavanja OSI.

“Komitet Ujedninjenih nacija je istakao zabrinutost zbog nepostojanja dovoljno efikasnih mehanizama zaštite OSI od otkaza, a novim Zakonom o radu želi se da se otpremnine smanje, što podstiče poslodavce da još lakše otpuste OSI”, smatra Ivanović.

OSI bi, kako je istakla, trebalo da budu osviješćene i edukovane od države o svojim pravima.

“Ne može se očekivati od nekoga ko nema jednak pristup informacijama da ima informaciju o tome gdje je raspisan oglas za slobodno radno mjesto”, ocijenila je Ivanović.

Prema njenim riječima OSI nisu omogućeni minimalni, dostojanstveni uslovi rada.

“Da ne govorimo o razumnim adaptacijama, koje predstavljaju dodatna prilagođavanja I dodatne mjere koje će konkretnoj OSI da omoguće participaciju”, navele je Ivanović.

Samostalni savjetnik za zapošljavanje lica s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), Stanko Laković, kazao je da je posredstvom sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom od 2015. godine finansirana realizacija više od 150 projekata zapošljavanja OSI.

“Ukupna vrijednost je nešto manja od 7,5 miliona eura. Samo u ovoj godini, ZZZCG finansira 85 projekata u koje je uključeno 550 OSI”, naveo je Laković.

On je rekao da je, u Crnoj Gori, 317 OSI zaposleno kod 204 poslodavca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade.

“Od ovih 317 OSI, 205 je zaposleno na neodređeno vrijeme. Ovo nije neki veliki rezultat, ali je svakako napredak od osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju do današnjeg dana”, kazao je Laković.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za unapređenje i zaštitu ljudskih prava, Aleksandra Popović, kazala je da skoro nema OSI koje su se prijavila na konkurse za zapošljavanje u državnoj ili lokalnoj upravi.

“To je značajan input i preporuka da se OSI moraju malo zainteresovati i pratiti konkurse i možda u tom smislu tražiti svoje radno angažovanje u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi”, rekla je Popović.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je, kako je rekla, sprovelo istraživanje na nivou organa državne uprave o broju zaposlenih OSI.

“Podaci nam pokazuju da su 63 OSI zaposlene u državnoj upravi. Ne možemo reći da je to tačan podatak, jer je to informacija na osnovu slobodne procjene ispitivača. Ipak, podatak je značajan jer ukazuje da je potrebno zaposliti veći broj OSI u organima državne uprave”, smatra Popović.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, rekao je da se fokusiranjem na Fond može dogoditi da „nesvjesno u najboljoj namjeri vršimo sagregaciju OSI“.

„Ako pogledamo statističke podatke vezane za zapošljavanje ovih lica, vidjećemo da se najveći broj njih zapošljava u organizacijama civilnog sektora koje su manje ili više usmjerena ka zaštiti prava OSI. Ako bi se fokusirali samo na jedan instrument, čini mi se da bi se izgubili u šumi strateških dokumenata, koje je potrebno pratiti sa različitih aspekata“, pojasnio je Bjeković.

Ako postoji činjenica da, podsticajne mjere koje su date poslodavcima nisu u cjelosti ispunile cilj, onda je, kako je rekao, potrebno govoriti o drugim rješenjima.

„Vjerujem da je ispravno strateško opredjeljenje u radu Zavoda za zapošljavanje, a to je da se težište pomjera ka individualnim zahtjevima zasnovanim na objektivnim pokazateljima na tržištu rada. Samo na taj način možemo da spojimo dostizanje višeg stepena zapošljivosti teže zapošljivih kategorija i destigmatizaciju, inkluziju i zaštitu prava OSI na nivou međunarodnih standarda“, objasnio je Bjeković.

 

 

 

                                            

 

                                             

 

                                       

                                           

Podgorica, PR pres servis – Slabost crnogorske opozicije je to što je vidljivo podijeljena po programskim linijama, i iz toga nastaje nemoć opozicionog saveza da dođe do mogućnosti promjene vlasti, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Vladimir Pavićević.

On je danas, na drugom panelu regionalne konferencije „Stabilokratija ili demokratija?“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES), ocijenio da je crnogorska politika dubinski podijeljena sa jedne strane na Demokratsku partiju socijalista (DPS) i političke stranke koje je podržavaju i sa druge strane na opoziciju koja je, kako je kazao, kao integrativnu tačku pronašla bojkot parlamenta.

„Politika u Crnoj Gori danas je zarobljena ovom podjelom što sprječava nastanak i razvijanje nekih trećih političkih snaga što Crnu Goru čini u političkom smislu siromašnom u ovom momentu. I ja to ne vidim kao jednu dobru stvar“, istakao je Pavićević.

Prema njegovim riječima, vlast u Crnoj Gori primarno opstaje zahvaljujući spoljno-političkom programu, državotvornom legitimitetu i oslonjenosti na harizmu i uticaj lidera DPS-a Mila Đukanovića.

„Opozicija ima nesumnjivu zbirnu političku snagu. Ali slabost opozicije je to što je vidljivo podijeljena po programskim linijama. Iz toga opisa nastaje opis nemoći opozicionog saveza da konačno dođe do mogućnosti promjene vlasti u Crnoj Gori“ objasnio je Pavićević.

Da bi se reklo da u Crnoj Gori postoji stabilokratija potrebno je, kako je kazao, da postoji autokrata tj. diktator unutar političkog poretka.

„Po mom mišljenju u Crnoj Gori nema diktatora. Đukanović i DPS nikada sami nisu imali 51 osto podrške birača. Drugo, najuticajniji mediji, koji se najviše prate, nisu pod kontrolom jednog ili jedne političke stranke. I treće, mislim da u Crnoj Gori imamo NVO čiji je uticaj veliki i očigledan. A najizraženiji uticaj imaju one NVO koje imaju kritički pristup prema vlasti“, smatra Pavićević.

Izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, ocijenila je da je za cijeli region karakteristično da najuticajniji politički lideri civilno društvo doživljavaju „kao nužno zlo“.

„Zabrinjavajuća je izjava crnogorskog premijera Duška Markovića da se NVO u Crnoj Gori svakodnevno bave zloupotrebama jer one žive od donacija, a ne od realnih aktivnosti na terenu“, navela je Novaković.

Politički lideri koji imaju najveći uticaj, kako smatra, ne znaju šta civilno društvo jeste i na koji način treba tretirati njegovu ulogu u zajednici i koliko je važno za razvoj svih demokratija.

„Uglavnom to karakterisanje NVO da su neki eksperimenti dolazi od onih političara koji ni na koji način nemaju jasnu sliku o tome šta je civilno društvo. Drugi razlog ovakvog odnosa prema civilnom društvu je taj što političke elite ne žele jako civilno društvo. Jer jako civilno društvo znači razvijenu političku kulturu, a razvijena politička kultura znači da su građani informisani, osviješćeni i proaktivni“ navela je Novaković.

Glavni i odgovorni urednik Radija Antena M, Darko Šuković, rekao je da u Crnoj Gori postoji takva lepeza medija da je nemoguće sakriti bilo kakav događaj.

„Ništa ne može ostati sakriveno. Ali je veliko pitanje možemo li da kažemo da su crnogorski građani dobro informisani, zbog toga što ogromna većina medija pribjegava nekim modelima koji se ne mogu smatrati poštovanjem standarda. Vi bi morali da znate da razlikujete faktografske žanrove od analitičkih“, rekao je Šuković.

On je rekao da u većini crnogorskih medija ne prepoznaje primarnu medijsku želju da informišu i edukuju javnost.

„Vi se danas trudite da ljude ubijedite u ono što je interes vlasnika ili njima bliskih centara političke moći. Vrlo je malo onih za koje bih rekao da poštuju profesionalne standerde. “, smatra Šukovoć.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović, kazala je da u zemljama regiona često ne može da se napravi razlika između političkih, ekonomskih i kriminalnih elita.

„Umjesto stvarne tranzicije sistema ka demokratiji došlo je do jačanja autokratskog režima, zaustavljanja ekonomskih reformi, uništavanja društvenih resursa i posebno do razaranja prirode. Prema analizi UNDP-a, u Crnoj Gori je najveća razlika između bogatih i siromašnih u regionu“, rekla je Tadić Mijović.

U Crnoj Gori, kako je rekla, sve više dolazi do erozije slobode govora, cenzure i samoncenzure.

„Vrši se organizovano verbalno nasilje protiv nepodobnih. Pod posebnim pritiskom su predstavnici Radio Televizije Crne Gore, koji pokušavaju da se izmaknu kontroli partijskih elita i da krenu sa mrtve tačke od partijske televizije ka Javnom servisu“, ocijenila je Tadić Mijović.

Koordinator za razvoj u CGO-u, Damir Nikočević, smatra da se građani Crne Gore i regiona suočavaju sa narastajućim populizmom političkih lidera kao i da, kako je istakao, tabloidni mediji ostvaruju značajnu dominaciju nad profesionalnim i istraživačkim novinarstvom.

„U lavirintima složenih političkih odnosa, funkcionišu nevladin sektor i mediji. Prikriva se realno stanje parapolitičke stabilnosti u kojoj su mediji ugroženi kako finansijski tako i politički, i u kojima postoje nejednaki kriterijumi prema kritički orijentisanim NVO u odnosu na one koje sebe vide blisko uz vlast , naveo je Nikočević.

Programski koordinator Demostat-a i kolumnista dnevnika “Danas” u Srbiji, Zoran Panović, rekao je da je u toj državi 61 osto ispitanih građana autoritarno.

„To je jedna situacija koja djeluje poražavajuće za jedno društvo. Kada pogledamo broj autoritarnih ljudi koji žive u jednom društvu pokazuje se da on uveliko prevazilazi broj partija ili slojeva društva za koje se smatra da pripadaju autoritarnom tipu“, pojasnio je Panović.

Istraživanje u Srbiji je, kako je dodao, pokazalo da 25 odsto ispitanih ima negativan odnos prema demokratiji.

„A 56 odsto građana nije svjesno šta je demokratija. Govoriti onda o nekoj demokratskoj svijesti je prilično zabrinjavajuće. Takođe, očajan je i odnos prema političkim partijama. Mi u Srbiji imamo veliku krizu partija kao temelja političkog sistema“, kazao je Panović.

Srbija se poslije 27 godina od uspostavljanja višepartizma, kako je rekao, nalazi u dilemi da li je višepartizam uopšte potreban.

„Mi i dalje poslije 27 godina imamo sistem koji se može nazvati sistem dominantne partije u jakoj autoritarnoj strukturi“, istakao je Panović.

Osnivač magazina “Dani”, novinar i advokat iz Bosne i Hercegovine, Senad Pećanin, ocijenio je da u državama regiona nije uspostavljen sistem vrijednosti na kojem bi bili bazirani unutrašnji društveni odnosi, odnosi sa komšijama i međunarodnom zajednicom.

„Mi u regionu ne možemo postići konsenzus ni o elementarnim pitanjima naše bliže i dalje prošlosti. U Evropskoj Uniji (EU) postoje unutrašnji demokratski korektivni elementi koji još uvijek uspijevaju sačuvati minimum društvenog konsenzusa. Nažalost, kod nas to nije slučaj“, ocijenio je Pećanin.

EU odnos prema regionu, kako je rekao, bazira na principima vlastitih, globalnih interesa i pragmatičnosti.

„Upravo ovaj treći krtiterijum čini ono što nas kao građane ovih društava čini vrlo bijesnim, a to je činjenica izbora između stabilnosti i manjka demokratskog deficita koje donosi postojeća vlast i jedne potpune demokratske neizvjensosti i plus gubitka stabilnosti, koju imamo u slučaju traženja partnera među sadašnjom opozicijom“, pojasnio je Pećanin.

Strana 1 od 12