Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno nastaviti sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednjim preduzećima u cilju poboljšanja sistema javnih nabavki, ocijenjeno je na radionici Uprave za javne nabavke i Svjetske banke (SB).

Direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević, kazao je danas na radionici “Poboljšanje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori” da ta institucija sprovodi dva projekta sa SB – projekat „Izrada smjernica za podsticanje učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u Crnoj Gori i projekat „Izrada smjernica za sistem nadgledanja-monitoringa javnih nabavki od Uprave za javne nabavke“.

Govoreći o prvom projektu, Mujević je rekao da su identifikovani problemi koji se ogledaju u ponudi nedovoljno prilagođenih finansijskih proizvoda potrebama malih i srednjih preduzeća, alternativni izvori finansiranja nisu zaživjeli, preduzeća nisu dovoljno spremna za pristup finansijama, "odnosno nemaju potrebnu kreditnu sposobnost, a često ni odgovarajuća sredstva obezbjeđenja kredita".

„Takođe, finansijska, a i druga pismenost nije na potrebnom nivou i preduzeća nemaju dovoljno znanja da na odgovarajući način predstave, a sposobnost upravljanja finansijama u cilju redovong izvršavanja finansijskih i kreditnih obaveza su često ograničene. Ovo sve utiče na osnovne uslove tih preduzeća i ugovorene obaveze sa državom kroz tendersku proceduru“, kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, evidentno je da preduzeća neadekvatno primjenjuju propisane standarde neophodne za nastup na ino-tržištima, nedovoljno koriste usluge konsultantskog tržišta i mogućnosti umrežavanja što, kako je naveom dovodi do niskog nivoa konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, regionalne nejednakosti u razvoju, kao i nedovoljne valorizacije izvoznih mogućnosti.

Mujević je podsjetio da je Crna Gora dobila preporuku da nastavi da olakšava sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednim preduzećima od kojih je jedna „Unapređenje finansijske podrške sektrou malih i srednjih preduzeća, koja se, kako je naveo, sprovodi po planu, a druga je „Unaprjeđenje nefinansijske podrške sektortu malih i srednjih preduzeća“.

Govoreći o drugom projektu koji Uprava sprovopdi sa SB, Mujević je kazao da su se bavili izradom sistema za upravljanje informacijama u saopštavanju rezultata, uvećanom komunikacijom između institucija i angažovanjem svih strana u sistemu, izradom ocjene o usklađenosti učinkana osnovu informacija o poslovanju prikupljenih iz konsultacija sa tržištem.

„U okviru drugog projekta smo se bavili i optimizacijom uloge i odgovornosti institucija, revizijom koncepta nadgledanja kako bi se uključilo što više materijalnih i procesnih aspekata“, naveo je Mujović.

Vođa projektnog tima i specijalista za javne nabavke SB, Manjola Malo, kazala je da se Crna Gora treba fokusirati na izradu smjernica za mala i srednja preduzeća.

„Kao SB bili smo pozitivno iznenađeni kulturom dijaloga koji je uspostavljen u privatnom sektoru, posebno kada je u pitanju pristup malim i srednjim preduzećima tržištu javnih nabavki. Ovo je prioritet za mala i srednja preduzeća“, navela je Malo.

Međutim, kako je ukazala, mala i srednja preduzeća ne mogu dovoljno da odgovore na veoma zahtjevne procedure javnih nabavki i mnoga od njih rade samo na lokalnom nivou „i nisu svjesna kako mogu upotrijebiti javne nabavke u svoju korist“.

„Kada je u pitanju izrada smjernica za mala i srednja preduzeća, imamo mnogo prepreka koje usporavaju i srpiječavaju učešće malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki.Tu su administrativne prepreke za njih, finansijske, jer imaju problema da dođu do sredstava, institucionalne, same procedure nabavke zbog složenosti troškova, smjernice nisu dovoljno jasne“, rekla je Malo.

SB, kako je istakla očekujemo da ovi faktori toliko neće uticati na dalju konkurentnost malih i srednjih opreduzeća i da će kroz razvoj projekta sve veći broj malih i srednjih produzeća učestvovati u sistemu javnih nabavki.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, rekao je da temelj evropskog sistema javnih nabavki predstavljaju načela transparentnosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog nadmetanja i nediskriminacije.

„Ova oblast je utoliko značajnija što 16 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije, prema procjenama, ide kroz sistem javnih nabavki. U Crnoj Gori je taj procenat daleko veći i značajniji“, istakao je Pejović.

On je kazao da se očekujemo da će na plenarnom zasijedanju Skupštine Crne Gore 29. juna biti razmatrane izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, u cilju unaprjeđenja te oblasti.

„Siguran sam da će te izmjene donijeti cijeli niz pogodnosti za javne nabavke kroz ono što je uočeno kao barijera za poslovanje i efikasniju djelatnost“, rekao je Pejović.

On je ukazao da su po da su Zakon  o javno-privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama takođe bitni za oblast javnih nabavki.

„Time ćemo kroz ova tri osnovna zakonska akta u potpunosti uskladiti ovu oblast i ispuniti zakonodavni okvir koji je neophodan“, istakao je Pejović.

Službenih za operacije u Kancelariji SB Denis Mesihović, kazao je da SB trenutno radi na pripremi tri nova projekta, koji bi, kako je naveo, trebalo da budu odobreni u narednoj fiskalnoj godini. „To će imati direktan pozitivan uticaj na kvalitet javnih nabavki u Crnoj Gori“.

„U pripremi je projekat „Reforma poreske uprave“, koji će modernizovati Poresku upravu i unaprijediti efikasnost njenog poslovanja, drugi projekat je instituconalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore MIDAS, koji ima za cilj dalji razvoj poljoprivrednog sektora, kao i povećanje broja zaposlenih, a u pripremi je i projekat Energetske efikasnoti“, naveo je Mesihović.

Kako je podsjetio, Trenutno SB implementira četiri projekta u Crnoj Gori čija je vrijednost 119 miliona dolara.

Menadžerka prakse globalnog upravljanja SB, Hiba Tahboub, smatra da je ključno da se u Crnoj Gori uključi privatni sektor u sistem javnih nabavki, navodeći primjer Brazila koji je dobro riješio to pitanje.

„Kada su oni uradili Zakon o javnim nabavkama 2004.godine jedan od ciljeva je bio kako da se podstaknu mala i srednja preduzeća i oni su to uradili. To se može uraditi ili putem neke politike, obuka, kako da mala i srednja preduzeća budu konkuretnija, ali i kako građani da cijenesama preduzeća više“, navela je Tahboub.

 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – U državama Zapadnog Balkana još uvijek ne postoji potpuno povjerenje između vlada i civilnog sektora kada je u pitanju uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja, ocijenio je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske Unije  (EU) u Podgorici, Andre Lys.

On je danas, tokom prvog dana regionalnog skupa "Raditi zajedno", koji je organizovao TACSO, kazao da EU revidira svoj višegodišnji finansijski plan za period 2017/20. godina, navodeći da treba da razgovaraju sa parlamentom šta će konkretno biti urađeno u tom periodu.

„Svrhe za koje ćemo koristiti finansijska sredstva i dalje ostaju jačanje kapaciteta, ali i upravljanje, jer jasno je kada država pristupi EU, sva sredstva će ići preko Vlade, ne više direktno od EU ka civilnom sektoru. Onda je bitno da zemlja preuzme odgovornost za ta sredstva“ pojasnio je Lys.

Za to su, kako je ocijenio, neophodne dvije stvari.

„Prva je povjerenje između Vlade i civilnog društva, da li mogu da sarađuju i da li civilno društvo može da vjeruje Vladi da će adekvatno raspodjeljivati ta sredstva, kao i da li Vlada može vjerovati civilnom društvu da će ta sredstva adekvatno koristiti“, naveo je Lys.

On je kazao da je druga stvar uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja.

„Odgovor je da, u nijednoj od zemalja, ne postoji potpuno povjerenje, tako da na tome treba dalje da radimo, a kada sam pomenuo stagnaciju, mislio sam na to da postoji dijalog, spremnost, ali još uvijek nemamo puno povjerenje u mogućnost saradnje. Zato nam je civilno društvo sa jedne strane stola, a predstavnici Vlade sa druge“, istakao je Lys.

On je poručio da između Vlade i civilnog društva ne može biti suprostavljenosti inače će, kako je upozorio, doći do porasta populizma, „što nažalost vidimo na djelu u nekim državama članicama EU“.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, kazala je da Crna Gora prati trendove koji se odnose na oblast nevladinih organizacija u zemljama EU, kao i da čini značajne napore u cilju razvoja civilnog sektora.

„Crna Gora  je bila prva zemlja u regionu koja je 2012. godine normativno uredila pitanja koja se odnose na funkcionisanje ovog sektora i time poslužila kao primjer drugima“, podsjetila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je nakon dvije godine sistematskog rada na izradi optimalnog modela finansiranja, Skupština Crne Gore nedavno donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, čiji je glavni cilj, kako je kazala, usmjeren na uspostavljanje kvalitetnog modela budžetskog finansiranja projekata NVO.

„Jedna od krucijalnih novina i specifičnosti, u odnosu na uporedna iskustva, jeste definisanje procentualnog iznosa tekućeg budžeta koji će se korisiti za finansiranje projekata NVO, ukupno 0,5 odsto tekućeg budžeta“, pojasnila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je u toku priprema Strategije razvoja nevladinih organizacija 2018-2020, koja bi trebalo da, kako je kazala, na bazi do sada urađenog, definiše buduće ciljeve i aktivnosti u ovoj oblasti.

„Nacrt dokumenta je pripremljen i očekujemo da će se vrlo brzo naći na javnoj raspravi“, istakla je Pribilović.

Direktor projekta, SIPU International, Ake Sahlin, podsjetio je da TACSO traje već osam godina, i da druga faza treba da se završi u novembru ove godine, „tako da je ovo jedna vrsta preliminarnog završnog skupa“.

On je ocijenio da je reformski proces bitan i da je on donio koristi na različitim nivoima u različitim zemljama.

„Različite zemlje su se bavile temama koje su od značaja, bez obzira da li je u pitanju obaveza politike ili obaveza civilnog društva. Mislim da treba da izvučemo pouke iz onog što je naučeno, ne samo u smislu reforme, nego i vrijednosti te reforme u kojoj je mjeri unaprijeđeno odlučivanje kroz angažman građana i civilnog društva.

Direktor Kancelarije za dobro upravljanje u kabinetu premijera Kosova, Habit Hajredini, kazao je da većina država regiona, uključujući i Kosovo, prolaze kroz značajne procese u razvoju politika koji se tiču saradnje između vlada i NVO, utvrđujući insititucionalni mehanizam za njihovu primjenu.

Istovremeno, kako je naveo, postavljaju određene standarde koji se tiču građanske participacije i čine proces otvorenijim.

„Nadam se da će iskustva koja ćemo podijeliti, učiniti lakšim zadatak institucijama koje rade sa civilnim sektorom. Očekujem da napredujemo, dobijemo povratnu informaciju od ovog projekta, identifikujemo probleme koje odlikuju naše zemlje i izazove sa kojima smo se do sada suočili, kako ne bismo pravili iste greške“, rekao je Hajredini.

 

 

 

Podgorica, PR pres servis Crna Gora, kako se približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), mora da uradi mnogo više da poboljša položaj mladih, ocijenio je ministar sporta Nikola Janović, navodeći da u tom resoru imaju velike ambicije za tu populaciju.

On je danas, na agori „Crnogorski san o drugačijoj Evropi“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), kazao je da je taj resor, prvi put nakon 2011. godine, putem konkursa opredijelio 170 hiljada eura omladinskim organizacijama koje su konkursale sa svojim projektima.

„Mislim da sport u velikoj mjeri ima vaspitni karakter. Upravo zato, Ministarstvo sporta želi da da poseban fokus mladima, dječijem sportu i da pokušamo da što više djece u Crnoj Gori uključimo u sportove i da ih navedemo na pravi sistem vrijednosti“, rekao je Janović u amfiteatru Dvorca Petrovića na Kruševcu.

On je ocijenio, kako se Crna Gora približava EU, država mora da uradimo mnogo više da se poboljša položaj mladih. „U okviru Ministarstva, na čijem sam čelu, imamo velike ambicije za to, iako su mladi briga svakog resora, mislim da je to interresorna saradnja“.

„Ove godine smo podržali 36 projekata, od kojih se neki od njih odnose na promociju ekonomske i socijalne sigurnosti mladih, na suzbijanje ogovra mržnje, suzbijanje narkomanije, promociju zdravih stilova života“, podsjetio je Janović.

Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, smatra da je važno otvoriti dijalog između onih od kojih mladi mogu učiti ali isto tako da, kako je navela, oni koji oblikuju društveno-političku stvarnost mogu i moraju dosta toga da čuju od mladih direktno.

Ona je podsjetila da su agore u antičko doba, između ostalog, bile prostor ozboljnog političkog promišljanja i odlučivanja o najvažnijim odlukama.

„Zato je moj apel vama mladima da ne date da vam političke partije, mediji, vlada NVO i bilo ko određuje kako ćete razmišljati odnosno da vode politike u  u vaše ime, a da vi niste rekli šta mislite o tome“, istakla je Uljarević.

Pisac Balša Brković ocijenio je da je Crna Gora jedini prostor na kojem je vidio da studenti liče na političare.

„Uvijek su studenti svugdje u svijetu ležerni. Jedino ovdje izgledaju kao podmaladak neke od partija. E to je problem. Kad to uvežete sa činjenicom da je samo iskustvo studentskih pobuna u Crnoj Gori vrlo sirmašno, da je čak 1968. godine to ostalo na nivou holova fakultetskih“, istakao je Brković.

Podgorica je, kako je kazao, jedini glavni grad u Evropi gdje se studenti nikad nisu potukli sa policijom.

„To je jako lijepo iskustvo. Ne možete biti studenti ako završite studije bez iskustva konflikta“, smatra Brković.  

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da je sve više studenata koji dolaze na mobilnost u Crnu Goru, koji su spremni da, kako je navela, ovdje izučavaju ne samo prirodnu nego i nauku.

„Imamo mnogo mladih koji odlaze na mobilnost u inostranstvo, ali najveći broj njih se vraća sa novim znanjima i energijom i oni su jako dragocjeni za naše društvo“, istakla je Đurović.

Prema njenim riječima, EU istovremno daje puno novih oblika sloboda, prvenstveno ekonomskih, a onda i razvojnih, u kojima se, kako je navela, Crna Gora afirmiše kao država sa svim svojim vrijednostima.

„Mnogo očekujemo u Crnoj Gori od EU. Možda više nego što ona može nama da da. Posebno danas kad ima dosta svojih unutrašnjih turbulencija. Čakajući da vidimo novu konturu Ervope, vjerovatno ćemo i mi biti spremniji za članstvo“, navela je Đurović.

Direktorka Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, Snežana Burzan, ocijenila je da su osnovni razlozi zbog kojih mladi danas odlaze iz Crne Gore i ostalih zemalja Balkana želja za usavršavanjem na drugim univerzitetima, brže zapošljavanje, kao želja da formiraju porodice u bogatijim sredinama.

„Što se tiče zapošljavanja, vjerujem da na tome svi moramo više raditi. Moramo raditi na otvaranju radnih mjesta za mlade, jer brojka nezaposlenih iz te populacije mora „da se topi“ na Zavodu za zapošljavanje“, istakla je Burzan.

Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu u Beogradu, Vladimir Pavićević, ocijenio je da postoje tri vrijednosti koje se vezuju za evropsku ideju.

„Prva velika vrijednost, koja podrazumijeva taj crnogorski san o evropskoj ideji, podrazumijeva otvorenost kao onome što je drugo i drugačije. I to nastaje od antičkog doba“, naveo je Pavićević.

Druga velika vrijednost, kako je kazao, koja se vezuje za evropsku ideju je ideja slobode. „Prije svega, ideja slobode o pojedincu da misli, da govori i da djeluje u onom okviru koji se tiče zajedničkog života“.

„Treća velika vrijednost je ideja koja se u EU prepoznaje preko koncepcije koju zagovara svaki zvaničnik koji dođe, a to je koncepcija vladavine zakona, umjesto vladavine ljudi!“, rekao je Pavićević.

Događaju, koji je organizovan u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert Stiftung, je prisustvovalo 50 aktivista i predstavnika omladinskih i studentskih organizacija i podmladaka političkih partija.

 

Podgorica, PR pres servis Istraživanje o rezultatima primjene sistema disciplinske odgovornosti advokata pokazalo je da je poslednjih godina bio dominantan princip nezamjeranja kolegama, bilo u odnosu predsjednika sudova prema advokatima, bilo unutar Advokatske komore.

To je ugrozilo princip uspostavljanja profesionalne odgovornosti kao i povjerenje javnosti u rad Advokatske komore i advokata“, istakla je Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRATea Gorjanc Prelević na panel diskusiji „Advokatura u Crnoj Gori u kontekstu reforme pravosuđa.

Ona je naglasila i da više od dvije trećine crnogorskih građana ne zna kome može da se žali u slučaju nesavjesnog rada advokata, zbog čega bi Advokatska komora Crne Gore trebalo da na svojoj internet stranici objavi uputstvo za dostavljanje prijava.

Gorjanc Prelević, kazala je da je ta organizacija u saradnji sa CeMI-jem sprovela istraživanje u kojem je učestvovalo 1016 građana od kojih je utvrđeno da je njih 157 koristilo usluge advokata.

„Od 157 ljudi, 56,4 odsto je bila potpuno ili uglavnom zadovoljno kvalitetom pružene advokatske usluge, 20 odsto nije bilo zadovoljno ili uglavnom nije bilo zadovoljno, a 16,5 odsto i jeste i nije bilo zadovoljno“, navela je Gorjanc Prelević u PR Centru.

„Ono što je najviše zabrinjavajuće u istraživanju je da je, čak 69 odsto ispitanika, više od dvije trećine ukupnog broja građana koji su ispitani, reklo da nije znalo kome mogu da se žale u slučaju nesavjesnog rada advokata. Mislimo da Advokatska komora treba da uradi više, da na svojoj veb stranici objavi uputstvo građanima kako da napišu prijavu, šta da navedu u njoj, i u kom roku moraju da je podnesu“, istakla je Gorjanc Prelević.

Kako je navela, u periodu od 2014, 2015. i 2016. godine je bilo slučajeva da je sud u 18 slučajeva razriješio branioce po službenoj dužnosti zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti.

„U Advokatskoj komori su nam kazali da nisu obaviješteni i o ni jednom takvom slučaju. S druge strane, Zakonik o krivičnom postupku obavezuje predsjednika suda da o svakom razriješenju obavijesti Advokatsku komoru. U Strategiji reforme pravosuđa, koja je usvojena na početku 2014. godine, stoji da nijedan slučaj do tog datuma Advokatska komora nije utvrdila odgovornost nijednog advokata“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona je rekla da su disciplinski organi Advokatske komore u poslednjih pet godina riješili ukupno 214 prijava.

„Od tih 214 prijava, Disciplinski sud je utvrdio odgovornost u samo četiri slučaja, što je manje od dva odsto. Veliki broj prijava, 63,5 odsto je odbačeno zbog zastarjelosti. Ovakva statistika nam ukazuje da građani i klijenti nisu bili obaviješteni o roku u kome mogu podnijeti prijavu, kao i da je rok od šest mjeseci za podnošenje prijave suviše kratak“, istakla je Gorjanc Prelević.

Kako je precizirala, od 214 prijava, samo 14 je dovelo do toga da se sprovodi postupak utvrđivanja odgovornosti. „Svake godine je barem jedan taj postupak završen obustavom zbog zastarjelosti“.

„U postupcima u kojima je utvrđeno da disciplinska odgovornost trojici advokata, četiti su bile utvrđene dogovornosti, izrečene su tri novčane kazne i jedna mjera privremenog brisanja iz imenika advokata u trajanju od jedne godine“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je kazala sa se iznosi novčanih kazni, koje su dosuđivane, kreću od 500 do najviše 1.250 eura, ocijenjujući da te kazne nisu dovoljne za generalnu prevenciju, obeshrabrivanje kršenja normi, „posebno imajući u vidu i da se odluke o utvrđivanju odgovornosti ne objavljuju javno“.

„Smatramo da je očigledno poslednjih godina bio dominantan princip nezamjeranja kolegama, bilo od strane predsjednika sudova advokatima, bilo unutar Advokatske komore. S druge strane, mislimo da to ugrožava princip uspostavljanja profesionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u rad Advokatske komore i advokata“, istakla je Gorjanc Prelević.

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore, Zdravko Begović, kazao je „da ne pamti“ da je jedan Zakon funkcionisao na bolji način od Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, navodeći da su oko 80 odsto advokati uspjeli u sporovima besplatne pravne pomoći.

„I onda na kraju ispada da postoji 18 rješenja u kojima su advokati razriješeni zbog nasavjesnog obavljanja dužnosti. Smatram da je to minorno. Ni jedno rješenje za branioce po službenoj dužnosti, niti za branioce u predmetima za besplatnu pravnu pomoć nisam dobio. Ili je to stvar suda koji smatra da nas ne treba obavijestiti o tome ili je to stvar lične nezainteresovanosti“, istakao je Begović.

On je, govoreći o novoj advokatskoj tarifi kazao da je Advokatska komora formirala Radnu grupu koja će, kako je najavio, za nekoliko dana predlog nove tarife dostaviti svim crnogorskim advokatima.

„Suština nove advokatske tarife je fokusirana na broj 11, koji se tiče zastupanja više osoba. Takođe, po važećim poreskim propisima, obaveze mladih advokata su veoma velike i preuzećemo sve da Ministarstvo finansija ponudimo predloge kako bi mladi advokati na lakši način mogli da derinišu svoje poreske obaveze“, istakao je Begović.

Disciplinski tužilac Advokatske komore, Sava Popović, kazao je da kad suoče prvi put stranke i advokate ima efekta.

„Naročito kad advokatu prezentiramo činjenicu, i součimo ga sa istim, on zaključi šta treba napraviti kako bi to ispravio“, naveo je Popović.

Panel diskusiju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA) u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji je finansijski podržala Kraljevina Holandija.

 

 

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je neophodno da Udruženje sudskih vještaka preraste u Komoru, da oni za svoj rad budu bolje nagrađeni, kao i da budu ravnomjerno zastupljeni u postupcima pred sudom, ocijenjeno je na panelu Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Panel diskusija „Sudski vještaci u crnogorskom pravnom sistemu” organizovana je u okviru projekta „Ka efikasnosti pravosuđa - unaprjeđenje razvoja profesije u vezi crnogorskog pravosuđa“, koji realizuju  CeMI i Akcija za ljudska prava (HRA) uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Predsjednik Izvršnog odbora Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, Dragan Žarković, rekao je da su sudski vještaci najviše razočarani zbog toga što nije prihvaćena njihova inicijativa da Udruženje preraste u Komoru sudskih vještaka.

„Izvršitelji, notari i advokati imaju svoje Komore, a preko 1.300 sudskih vještaka, koliko ih ima u Crnoj Gori nije se izborilo za taj status. Iako je posljednjim aktivnostima novo rukovodstvo uspjelo da podigne brojnost članstva, ni danas Udruženje u svom sastavu ne prelazi 20 odsto ukupnog broja sudskih vještaka”, kazao je Žarković u PR Centru.

On je najavio da će Udruženje u narednoj godini inicirati izmjene i dopune Zakona o sudskim vještacima sa namjerom da “ubijedi nadležne da Udruženje mora prerasti u Komoru”.

Žarković smatra da je sporno to što pri izboru sudskih vještaka sudije imaju svoj pristup i ne daju, kako je kazao prednost članovima Udruženja.

„Čak naprotiv. Prema nezvaničnim statistikama veći broj predmeta imaju sudski vještaci koji nisu, nego oni koji su članovi Udruženja. To je svakako zabrinjavajuće, jer se nameće utisak da je presudna simpatija ili navika sudije“, naglasio je Žarković.

Prema njegovim riječima, manje od trećine sudskih vještaka ima više od dva predmeta godišnje.

„Postojeće stanje predstavlja veliki problem za sudske vještake koji su po stažu mladi. Oni vrlo teško dolaze do predmeta. Njih niko ne zna i gotovo jedna trećina njih za tri godine ne dobije nijedan predmet“, rekao je Žarković.

Mnogi sudski vještaci, kako je primijetio, ne rade dobro svoj posao, a za to je, između ostalog, kriv način njihovog izbora, koji je „lagan“.

„Iako je Zakonom predviđeno i razrješenje sudskih vještaka ta procedura je veoma nejasna i komplikovana. Prema mojim saznanjima, niko od naših kolega nije razriješen iako su mnoge presude vraćane po nekoliko puta“, istakao je Žarković.

Autor analize „Sudski vještaci u crnogorskom pravosudnom sistemu“, Bojan Božović,  kazao je da je Usvajanjem zakona o sudskim vještacima došlo do boljitka u normativnoj strukturi, ali da postoji problem neravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka u postupcima pred sudom.

„Nadamo se da će se to promijeniti, jer zašto bi uloga sudskih vještaka u samim postupcima bila drugačija nego npr. uloga advokata koji se biraju po službenoj dužnosti“, upitao je Božović.

On je ukazao na jaz koji postoji između nadoknade za rad sudskih vještaka i visine polaganja stručnih ispita.

„Zaista cijenim da bi naknada trebalo da bude veća u skladu sa standardima koji postoje u Crnoj Gori, pogotovo zbog visoke cijene polaganja ispita. Sama cijena polaganja nije mala, u prosjeku oko 500 eura“, pojasnio je Božović.

Prema njegovim riječima problematično je to što Udruženje sudskih vještaka ne funkcioniše kao državno tijelo, već kao nevladina organizacija (NVO), a Zakon o sudskim vještacima mu je, kako je kazao, namijenio veliku ulogu koju je teško sprovoditi.

 „Teško je očekivati da jedna NVO preuzme tako veliku obavezu na sebe, a da makar zvanično nema neku pomoć od države“, ocijenio je Božović.

On je rekao da je neophodno da što više sudskih vještaka pristupi Udruženju sudskih vještaka, jer je, kako je ukazao, veliki jaz između broja vještaka u Crnoj Gori i broja članova Udruženja.

„Mislim da je prema zvaničnoj statistici samo 13, 14 odsto sudskih vještaka u Crnoj Gori i dio Udruženja sudskih vještaka, što bi se svakako u narednom periodu moralo mijenjati“, pojasnio je Božović.

U narednom periodu je, kako je rekao, potrebno uticati na svijest svih onih koji učetsvuju u sudskom postupku, da steknu povjerenje u vještake.

„Sudski vještaci jesu i moraju biti vrlo važan segment samog pravnog postupka. Njihovim učešćem će sami sudski postupak biti brži, efikasniji i ekonomičniji“, ocijenio je Božović.

On je kazao da je potrebno uraditi plan i program kontinuirane edukacije i stručnog usavršavanja sudskih vještaka.

„Nije racionalno ni pošteno svu odgovornost prenijeti na Udruženje sudskih vještaka, već se ta odgovornost mora podijeliti i prenijeti i na druge ustanove“, rekao je Božović.

Sudski vještak ekonomsko-finansijske struke, Marija Đukić, naglasila je da je cijena rada sudskih vještaka, tj. vrijednost jednog boda od pet i po eura jako niska.

„Upoređujući sa sistemom nagrađivanja u zemljama regiona dolazimo do zaključka da je visina nagrade najniža“, pojasnila je Đukić.

Edukacija sudskih vještaka, kako smatra, mora da bude kontinuirana i obavezna.

„Sudski vještaci moraju da pohađaju seminare i radionice, kako bi ostvarili određene poene, koji će im kasnije koristiti za produženje licence“, naglasila je Đukić.

Prema njenim riječima, potrebno je stalno ocjenivati rad sudskih vještaka anketiranjem sudija, predsjednika sudova, drugih organa i javnog mnjenja.

Vještak iz Bara, Nebojša Strugar, kazao je da Zakon o sudskim vještacima ima dosta propusta i da ne definiše u kom roku je sudija dužan da donese rješenje o naknadi.

„Neke sudije se ponašaju u stilu „donijeću rješenje kada ja hoću, jednog lijepog dana“. Meni je samo jedan sudija dužan 9.000 eura“, kazao je Strugar.

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Šefkija Đešević, smatra da se mora povećati vrijendost nagrade za vještake.

„Neki sudski vještaci putuju Podgorica-Bijelo Polje, gube cijeli dan, za 27 eura. U krivičnom postupku je veoma strogo, toliko i toliko bodova“, kazao je Đešević.

Vještak psihijatrijske struke, Stanko Milić, rekao je da kvalitet vještačenja zavisi od toga da li su poštovani standardi struke i naglasio da sudije vještačenje povjeravaju i onima koji zadatak ne mogu da ispune.

„Npr. kod teškog krivičnog djela, nalaz je dat na manje od dvije strane. Ako se to ponavlja na istom sudu, onda taj sudija mora biti kritičan, vidjeti da se sa takvom praksom ne može ići dalje“, pojasnio je Milić.

Zoran Stanišić je kazao da do sada nije imao nijedan predmet, iako je vještak već tri godine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je otvoren put populizmu, jer su građani nezadovoljni ekonomsko-socijalnom situacijom, poljuljano je povjerenje u političke elite, a između vlasti i opozicije nema dijaloga, ocijenio predavač na Školi demokratije, Zlatko Vujović.

On je danas, u drugom dijelu prvog Demokratskog foruma „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazao da je Crna Gora duboko podijeljena i da među građanima vlada veliko nezadovoljstvo, što, kako je objasnio, otvara put populizmu.

„Crna Gora je karakteristična pošto može da bude uvučena u snažan talas jačanja populističkih pokreta pošto postoji veliko nezadovoljstvo građana trenutnom ekonomsko-socijalnom situacijom. Imamo poljuljano povjerenje u političke elite, bojkot parlamenta i izostanak dijaloga između vlasti i opozicije“, ocijenio je Vujović.

Neki subjekti unutar opozicije, kako je pojasnio, osjećaju da populizam može biti način ulaska u biračko tijelo Demokratske partije socijalista (DPS).

„Populizam može biti put opozicije kojim bi se uzdrmao DPS. U izbornim strategijama nekih opozicionih partija izbjegavaju se identitetske teme, a sa druge strane se populističkim pristupom pokušava obezbijediti podrška“, pojasnio je Vujović.

On je istakao da je u Crnoj Gori neophodna debata i borba argumenata, jer, kako je kazao, postoji iracionalni diskurs „gdje niko ne nudi rješenje, već demagogiju“.

„U jednoj takvoj situaciji populizam bi bio opasan, jer mi nemamo institucije, a takav talas bi odveo Crnu Goru decenijama unazad“, poručio je Vujović.

Profesor na Univerzitetu u Beogradu i predavač na Školi demokratije, Čedomir Čupić,  rekao je da je Crna Gora ulaskom u NATO strateški napravila veliki iskorak i taj korak bi, kako je pojasnio, u budućnosti mogao predstavljati odbranu od populizma.

Čupić smatra da je najopasniji oblik populizma, onaj koji postoji u Srbiji, a to je, kako je pojasnio, spoj populizma i ogoljenog pragmatizma.

„To je u stvari rušenje svake ideologije. Ogoljeni pragmatizam je gori od bilo koje ideologije sem totalitarne. To je potpuno uništavanje svih vrijednosti“, ocijenio je Čupić.

On je kazao da ju na talasu populizma, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) došao Donald Tramp.

„Ipak u Americi imate institucije, pa koliko god je Tramp populistički pružao nerealna obećanja, ona se jednostavno, u zemlji u kojoj postoji vladavina zakona, zaustave“, kazao je Čupić.

Prema njegovim riječima, populizmu su posebno sklone nerazvijene države, ali ni razvijene zemlje, kako je kazao, nisu imune na sindrom populizma.

„Primjer su SAD, Kanada, Skandinavske zemlje, Fransuska, Velika Britanija. Populizam je uvijek tu, samo je pitanje šta mu se pruža kao šansa“, pojasnio je Čupić.   

Šef Biroa za odnose sa javnošću Opštine Berane, Nebojša Babović, rekao je da je populizam reakcija na slabosti demokratije, da je njegov uzrok ekonomski, i da od 1990. godine građani Crne Gore žive u populističkoj državi. 

„U osnovi svega što nam se dešava je sukob između elita i naroda. U Crnoj Gori su se elite malo više odvojile u utjerivanju demokratije, u afirmaciji građanskih prava, ali ne prate ono što se dešava na terenu i zbog toga populizam vreba iza svakog ćoška“, objasnio je Babović.

Portparolka REKOM-a za Crnu Goru, Tamara Milaš, poručila je da Crnu Goru, dodatno opterećuje to što nema smjenjivosti vlasti i istakla da se činjenicama iz novije istorije ne smije manipulisati i da one moraju biti ugrađene u obrazovni sistem.

„U Crnoj Gori nema smjenjivosti vlasti, a ta vlast čini važan dio crnogorske istorije o kojoj mlade generacije ne znaju ništa. Ratna dešavanja nisu u fokusu obrazovnih struktura, stoga npr. imamo generacije mladih ljudi koji o Srebrenici ne znaju ništa“, pojasnila je Milaš.

Profesor na Sveučilištu u Zagrebu i predavač na Školi demokratije, Žarko Puhovski, kazao je da je „kvazi populizam“ u Crnoj Gori uzrokovan činjenicom da je političko polje, zbog, kako je rekao, niza unutrašnjih i vanjskih razloga, svedeno na jednodimenzijalnost.  

Populizam, kako je ocijenio, nastaje kada se demokratija shvati preozbiljno.

„Demokratija nije vrijednost, ona je metoda. A forma je bit demokratije. Kada se iz demokratije stvara vrijednost i ideologija onda ste na korak od populizma. Kada se počne pričati o moralu i vrijednostima populizam počinje“, objasnio je Puhovski.

Izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing-a Crne Gore, Vladimir Raičević, rekao je da populizam predstavlja „igru na sreću“ i prečicu do cilja ili novca i da tamo gdje ima demokratije i gdje se većina pita, političke elite, kako je kazao, uglavnom podilaze većini.

„Ako imamo vlast koja nije opterećena rezultatom, onda će ona sprovoditi mjere koje nisu populističke. Sprovodiće reforme koje su važne i nužne . Ako imamo situaciju u kojoj vlast nije stabilna onda se teži populizmu, jer se razmišlja o sljedećem izbornom ciklusu“, rekao je Raičević.

 

Podgorica, PR pres servis – Ustavno pravo građana na neposredne izbore je povrijeđeno, a zatvorene izborne liste osporavaju suverenitet građanima, ocijenjeno je na panel diskusiji grupe građana Građanska akcija.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, kazao je da građani ne mogu da iskoriste biračko pravo onako kako to propisuje Ustav Crne Gore, zbog čega je ta grupa građana uputila Inicijativu o ocjeni ustavnosti Zakona o izboru odbornika i poslanika

„Ustav nam propisuje da Skupštinu čine poslanici, a ne izborne liste, i iz tog razloga smo se obratili Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost i zakonitost Zakona o izboru odbornika i poslanika, konkretno člana 82“, objasnio je Vujičić u PR Centru.

On je kazao da je ocjena Ustavnog suda da, načelo neposrednih izbora podrazumijeva da “izborni sistem garantuje pravo i slobodu svakom biraču da, lično i neposredno, učestvuje u izboru predstavnika građana u predstavnička tijela na nacionalnom i lokalnom nivou“.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić,  smatra da su partije „otele suverenitet građana“, kroz zatvorene izborne liste, pojašnjavajući da to znači da poslanike u parlamentu ne biraju građani nego partije.

„Može li iko od onih koji građana imaju biračko pravo, da kaže da je izabrao određenog poslanika u parlamentu? Ne može, jer nije glasao za ime nego za listu“, istakao je Blažić.

Prema njegovim riječima, neformalna grupa građana „Za nas“, pripremila je predlog za ocjenu ustavnosti izbornog zakona ali, kako je kazao, opozicija nije htjela da potpiše predlog za pokretanje postupka.

„O kojoj opoziciji ćemo da pričamo kada ne možemo da nađemo pet musketara, pet poslanika koji bi potpisali predlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti izbornog zakona“, ocijenio je Blažić.

On je dodao da, iz analize izbornog zakonodavsta Crne Gore, jasno proizilazi da je ustavno pravo građana, na neposredne izbore, povrijeđeno.

 „Parlament zloupotrebljava svoja ovlašćenja  i proširuje krug cenzusa za sticanje biračkog prava, a zakonodavac nema ustavnih ovlašćenja da proširuje“, ocijenio je Blažić.

Uvođenje nejednakog biračkog prava, kako smatra, predstavlja neustavnu odredbu izbornog sistema.

„Uvođenje nejednakog biračkog prava znači da, ukoliko se neko iz bilo kog grada doseli u Podgoricu, i prijavi boravište tu a lokalni izbori su u toku, taj neko nema pravo da glasa i bira lokalni parlament, što predstavlja uskraćivanje biračkog prava tog građanina“, objasnio je Blažić.

Prema njegovim riječima, krucijalnu neustavnost se ogleda u izričitom ukidanju pasivnog biračkog prava jer, kako je pojasnio, zakon ne dozvoljava pojedincu da se kandiduje na izborima.

Blažić smatra da je sistem napravio „personalne mreže koje su vezane za pojedince u političkim partijama“.

Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Aleksandar Mašković objasnio je da, u onom trenutku kada građani daju glas političkoj partiji, taj glas postaje posredan, podsjećajući da je MANS predlagao promjenu izbornog sistema.

„Još tokom 2013. godine, MANS se zalagao za promjenu cijelog izbornog sistema jer su u vrhu izbornih lista stalno isti ljudi koji glasaju po naredbi partije“, kazao je Mašković.

On je ocijenio da zatvorene liste „guše slobodu u samoj partiji“, ali da se protivnici promjene takvog sistema nalaze, „ne samo u vlasti, već i u opoziciji“.

„Problem sa kojim se suočavamo je da, protivnika izmjene izbornog sistema ima i u opoziciji, jer ti ljudi imaju obećan mandat prije nego se uopšte krenulo sa izbornom procedurom. Zbog toga imamo ljude koji su po 25 godina u opozicionim klupama“, istakao je Mašković.

Nezavisni odbornik Skupštine Opštine (SO) Budva, Stevan Džaković, smatra da parlamentarne političke partije oduzimaju pravo glasa građanima.

„Parlamentarne političke partije, u jednom združenom, protivzakonitom poduhvatu okupacije građana, oduzimaju osnovno ljudsko pravo, pravo glasa“, kazao je Džaković.

On je podsjetio da je lokalna samouprava Budva, na njegov predlog, izglasala zahtjev za ocjenu ustavnost izbornog zakona i isti uputila Ustavnom sudu.

„Svi mi koji smo potpisali inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornog zakona, smo izbačeni iz bivših partija uz obrazloženje da još nije vrijeme za otvaranje izbornih lista,“, kazao je Džaković.

Panel diskusiji su prisustvovali i nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović i Mladen Bojanić kao i predstavnici Građanske Inicijative.

 

 

Podgorica, PR pres servisPopulizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika, već fenomen koji ozbiljno podriva institucionalni sistem i urušava vladavinu zakona, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je danas, na prvom Demokratskom forumu „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao CGO u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazala da demokratija traži pluralizam, jednakost svih pred zakonom nezavisno od različitosti.

Ta demokratija, kako je istakla, treba da se bazira na vrijednostima, a ne na ličnostima.

„Specifičnost preovlađujućeg populizma u Crnoj Gori je da oni koji dovode u pitanje dominantne projekte moći, koji su vezani za klijentelističke mreže u i oko Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, po tim istim populistima rade protiv države i državnih interesa, jer se stavlja znak jednakosti između jedne pratije i države“, rekla je Uljarević.

Stoga, kako je navela, populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika.

„Populizam ozbiljno podriva institucionalni sistem, urušava vladavinu zakona, kontaminira političku kulturu, briše odgovornost kao institut, a uvodi nedemokratske argumente i metode. I zato je nama potrebna otvorena rasprava na bazi argumenata i zato je važno insistirati na tome da ovakva situacija većini građana ne donosi nikakvu koristi, niti snaži državu“, navela je Uljarević.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da političari ne vole da ih povezuju sa populizmom, ali zato jedan broj njih, kako je naveo, koristi populisitčke metode u obraćanju javnosti.

„Populizam je trend koji podrazumijeva da se partikularni interes predstavlja kao javni interes pri čemu se oni kojima se populisti obraćaju doživljavaju ne kao građani, jer su građani nosioci i izvor suvereniteta, nego „kao svijetina“, i pritome se koristi činjenica, a jedan dobar broj onih koji podliježu populizmu, nisu na adekvatnom nivou informisanosti, a ponekad obrazovanja“, istakao je Pažin.

On je ocijenio da je populizam posljedica demokratskog deficita.

Voditelj Škole demokratije, profesor Radovan Radonjić,  kazao je da je broj zainteresovanih za Školu demokratije uvijek bio dva do tri puta veći od broja onih koje je CGO mogao da upiše.

„Rad je bio organizovan, imao je program, imao je literaturu, vrsne profesore. Pokušalo se da se o demokratiji ne samo misli, nego da se ona zamisli i domisli i da se kaže mnogo toga o njoj što nismo znali“, rekao je Radonjić.

On smatra da je Škola demokratije izuzetan podvig koji je CGO napravio, jer je, kako je naveo, ovo jedini slučaj da je jedna škola imala 27 generacija „koje su nperekidno radile i svaka dala svoje nesumljive rezultate“.

Koordinatorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert Ivana Račić smatra da 14 godina rada Škole demokratije, preko 770 polaznika ove škole, preko 650 predavanja, govori ne samo o uspjehu ove škole, nego i o potrebi da ovakav program buder uvršten u neformalno obrazovanje.

„Kroz ovakve i slične programe u domenu političkog obrazovanja, Fondacija Fridrih Ebert ima za cilj da osposobi i podstakne građane da aktivno učestvuju u piolitičkom životu. Ovim putem smatram da i mi dajemo svoj doprinos jačanju demokratskih struktura, borbi protiv političke nekulture, uspostavljanju prava države, uspostavljanju socijalne jednakosti i demokratizaciji čitavog društva“, istakla je Račić.

Ona smatra da se kroz ovakav vid nefomralnog obrazovanja mogu prevladati duboke i teške podjele u našim društvima „koje nas iscrpljuju jako dugo“.

Senator Državne revizorske institucije, Branislav Radulović, ocijenio je da je obljilježje populizma to što „on hrani svoj ekstrem.

„On ne može da postoji ako nema protivnika. Ako ga nema, on ga stvara. Populizam se hranio komunizmom, hranio se nacionalizmom, hranio se veliko-srpskim nacionalizmom, hranio se reformskim populzmom, a postoji velika opasnost da se danas hrani nečim što se zove crnogorski nacionalni identitet“, naveo je Radulović.

Koordinator EUROCLIO-a za Crnu Goru i kustos Istorijskog muzeja, Miloš Vukanović, rekao je da je populizam u Crnoj Gori je uvijek postojao, a da je njegovo prisustvo posebno prisutno nakon AB revolucije.

„Ali nakon 2012. godine taj populizam je dobio na velikom ubrzanju. Ekonomska kriza i socijalni problemi su se pojačali, vlast i opozicija su odlučili da se debelo odreknu mladog kadra koji su sami proizveli i koji bi mogao da im pomogne u rješavanju ovih kriza“, smatra Vukanović.

On je ocijenio da je specifikum u Crnoj Gori koji se desio da su i vlast i opozicija „objeručke“ prihvatile populizam u borbi za zadržavanje svojih pozicija radi svojih privilegija.

Naučna saradnica na Evropskom univerzitetskom institutu Firenca, Jelena Džankić, kazala je da je u poslednjim godinama primjetan rast populizma širom svijeta.

„Mlade treba edukovati  kako bi prepoznali fenomen populism i zbog toga je ovaj vid neformalnog obrazovanja važan", navela je ona.

Advokat Sergej Sekulović kazao je da ozbiljne organizacije i strukture koje žele da upravljaju društvom moraju imati jasan i transparentan program koji, kako je naveo, služi kao njihova lična karta i mjera sposobnosti da se uoče društveni problemi i ponudi rješenje za njih.

„Ukoliko čujete da je program suštinski nepotreban ili da nije vrijeme da se on uobličava, znajte da je po srijedi prevara sa moguće opasnih posljedicama“, naveo je Sekulović.

Strana 1 od 9