Podgorica, PR pres servis - Prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji zanemaruje sve mehanizme zaštite prirode, ostavlja prostor za korupciju i isključuje učešće javnosti u pocesu donošenje odluka, ocijenjeno je na okruglom stolu Koalicije 27.

Koalicija 27, koju čini 20 ekoloških nevladinih organizacija (NVO), organizovala je danas okrugli sto “Ekološka država Crna Gora - Od vizije do realnosti“ povodom obilježavanja 26 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Izvršna direktorka NVO Green Home, Nataša Kovačević, ocijenila je da nije ispunjena ustavna odrednica ekološke države i da ona postoji samo na papiru.

„Može se reći da smo skoro i posramljeni što jednu takvu odrednicu imamo u Ustavu, a nismo u stanju nikakvim činjenicama da to i potkrijepimo“, kazala je Kovačević u PR Centru.

Prema njenim riječima, najvidljiviji problem predstavlja komunalni i industrijski otpad.

„Naše najvrednije rijeke poput Tare, Morače, Ibra su zagađene otpadnim vodama. Zapravo sistemi za prečišćavanje otpadnih voda ne funkcionišu gotovo nigdje. To pitanje je riješeno samo u nekoliko gradova“, pojasnila je Kovačević.

Crna Gora se posljednjih godina, kako je rekla, sve više suočava sa intenzivnim i prekomjernim korišćenjem prirodnih resursa, na račun, kako je dodala, određenih interesnih grupa.

„Kapital se slio u ruke pojedinaca i postavlja se pitanje na koji način je došlo do prekomjernog korišćenja resursa. A sa druge strane, štete u životnoj sredini i štete po građane su ogromne“ ocijenila je Kovačević.

Ona je kazala da su rijeke na sjeveru Crne Gore pregrađene, a kako je naglasila, od megalomanskih investicija nisu pošteđena ni zaštićena područja.

„Otvoreno se govori o nekim rješenjima turističkih vila, za komercijalne usluge, sa bazenima , heliodromima. Da li je to nešto što bi trebalo da bude dio jedne ekološke države“, upitala je Kovačević.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, kazao je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji, ostavlja prostor za korupciju i sužava mogućnost da građani kontrolišu donošenje odluka.

„Ukoliko ovakav Zakon bude usvojen i ukoliko počne da se primjenjuje Vlada će imati odriješene ruke da sve interese i megalomanske projekte strateških investitora dovede do kraja, bez mnogo miješanja lokalnih uprava na čijim teritorijama će to da se dešava“, kazao je Milovac

Usvajanje zakona o planiranju prostora bi, prema njegovim riječima, stvorilo „apsolutnu urbanističku stihiju“.

„Jednostavno neće postojati niti jedna prepreka za bilo koga ko bude odlučio da prostor definiše po svom nahođenju, a ne u skladu sa javnim interesom. Rješenja koja donosi Zakon su prije svega u pojedinačnom, a ne u javnom interesu “, istakao je Milovac.

MANS će, kako je najavio, apelovati na poslanike, struku i nevladine organizacije da pruže otpor, a od Skupštine će, kako je dodao, tražiti da se Zakon o planiranju prostora vrati na javnu raspravu.

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, istakla je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji nije usaglašen sa propisanim mehanizmima zaštite prirode.

„Stiče se utisak da autor ovih zakonskih rješenja gotovo uopšte nije konsultovao Zakon o zaštiti prirode, a da ne govorimo o činjenici da se na taj način grubo ogriješio o sve one mehanizme koji su osmišljeni sa ciljem zaštite prirode“ rekla je Janjušević.

Ona je objansila da Zakon ne prepoznaje ekološku mrežu Natura 2000.

„Imajući u vidu značaj definisanja granica budućih Natura 2000 područja, čija adekvatna zaštita predstavlja uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju, postavlja se pitanje na koji način predloženi Zakon može istu prostorno tretirati, a da je apsolutno i ne prepoznaje“, rekla je Janjušević.

Prema njenim riječima, novi Zakon ne prepoznaje kategorije koje je definisao Zakon o zaštiti prirode, već „izdvaja samo jednu kategoriju nacionalno zaštićenih područja i to nacionalne parkove i jednu od međunarodno prepoznatih kategorija UNESCO“.

„Iz ovoga je dalje nejasno šta je sa ostalim kategorijama nacionalno zaštićenih područja poput: strogog rezervata prirode, posebnog rezervata prirode, parka prirode, spomenika prirode i predjela izuzetnih odlika“, kazala je Janjušević.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma, Brankica Cmiljanović, kazala je da Crna Gora prati savremene trendove u oblasti zaštite životne sredine.

„To činimo na način što usvajamo pravnu tekovinu Evropske Unije, primjenom međunarodnih ugovora, unapređenjem učešća javnosti, transparentnosti svega onoga što proizilazi iz domaće zakonske regulative“, poručila je Cmiljanović.

ponedeljak, 18 septembar 2017 11:11

VIDEO: Pooštriti kaznenu politiku za nasilnike

Podgorica, PR pres servis – Crnogorsko društvo je u velikoj mjeri tolerantno na nasilje, a država bi trebalo da pooštri kaznenu politiku, jer blagim kaznama žrtvama šalje poruku da nije spremna da ih zaštiti, ocijenjeno na palen diskusiji LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.

Predstavnica Centra za ženska prava, Ana Jaredić, je na panel diskusiji „Zajedno protiv nasilja", kojom je počela Neđelja ponosa u okviru Montenegro prajda, rekla da je crnogorsko društvo visoko tolerantno na nasilje, i zbog toga se, kako je istakla, stalno mora slati poruka da je svako biće jednako važno i da je odgovornost za nasilje isključivo na nasilniku.

„Ljudi često uopšte ne prepoznaju neke oblike nasilja, a za neke, i kada ih prepoznaju, nalaze opravdanje i time fokus prebacuju na žrtvu. Zbog toga je neophodno stalno skretati pažnju da iza nasilja isključivo stoji potreba da se nametne moć i kontrola nad drugom osobom“, objasnila je Jaredić.

Ona je kazala da se blagom kaznenom politikom i slabim kvalitetom zaštite, žrtvama šalje poruka da, kako je dodala, društvo nije spremno da ih zaštiti.

„Ili još gore, ženama šaljemo poruku, koju su već godinama slušale od nasilnika, da su manje vrijedne i da ne zaslužuju zaštitu“, rekla je Jaredić.

Ona je dodala da Crna Gora kao država mora da zauzme jasan stav u pogledu poštovanja zakona i konvencija, koje je, kako je kazala sama potpisala.

„Država svim svojim građankama i građanima mora da omogući da uživaju osnovna ljudska prava“, poručila je Jaredić.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, rekao je da je fenomen nasilja u Crnoj Gori veoma prisutan, napominjući da se pod tim fenomenom podrazumijeva svako zanemarivanje, naročito osoba koje su u stanju potrebe.

„Dešava nam se veliki broj takvih slučajeva, a da mi kao obični građani od takvog nasilja okrećemo glavu i sa tim se ne suočavamo na odgovarajući način. To je možda najveći problem crnogorskog društva“, kazao je Bjeković u PR Centru.

LGBT zajednica u Crnoj Gori se, kako je objasnio, suočavala sa zanemarivanjem, ali i sa najgrubljim oblicima fizičkih nasrtaja.

„Tu su svakako i psihološki ili psihički pritisci koji se najčešće promovišu kroz društvene mreže. Mi smo imali problem da taj dio nasilja prepoznamo kao jednako društveno opasan kao i svaki drugi vid nasilja koji se dešava na ulicama i u direktnom kontaktu između nasilnika i ugroženih grupa“, pojasnio je Bjeković.

Matrica ponašanja se, kako je objasnio, javlja u ranom uzrastu, kada djeca oponašaju ono što se dešava u okruženju i kreiraju sopstveni kod ponašanja za buduće vrijeme.

„Borba protiv nasilja, ne može da se sprovodi tek onda kada postanemo punoljetni. Ukoliko ne počnemo da radimo sa punim uvjerenjem da to zaista i treba, a ne sa uvjerenjem da to moramo raditi, mislim da će za mnoge stvari biti kasno“, poručio je Bjeković.

On je dodao da je potrebno da se odbaci svaka matrica ponašanja koja je suprotna elementarnim, ljudskim, civilizacijskim vrijednostima.

Predsjednik Upravnog odbora asocijacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, podsjetio je da je koncept Montenegro prajda, koji će biti održan u subotu, da svi zajedno dignu glas protiv nasilja.

„Nasilje je potpuno normalizovano u Crnoj Gori i nasilje ne trpimo samo mi koji smo lezbejke, gejevi, biseksualne, trans ili inter osobe već se sa nasiljem suočavaju i žene, osobe sa invaliditetom (OSI), pripadnici i pripadnice romske zajednice...“ kazao je Kalezić.

On je podsjetio da se od strane Tužilaštva potpuno jednako tretira kafanska tuča kao i to kada neko iz čista mira fizički nasrne na osobu iz LGBT zajednice.

„Da bi se promjene desile, najbitnije je da svi zajedno poradimo na tome, da se kao pojedinci i društvo mijenjamo u svakodnevnom životu i da shvatimo da naše negativno postupanje prema bilo kome utiče na život drugih“, kazao je Kalezić.

Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Miroslava Mima Ivanović, kazala je da u Crnoj Gori nema OSI koja nije trpjela i ne trpi nasilje.

„Prisutno je psihološko, emotivno, fizičko nasilje, koje najčešće počinje u porodici, koja je, zbog nedostatka podrške od strane sistema, prepuštena sama sebi i mora da preuzme, ne samo ulogu porodice, nego i sistema koji treba da obezbijedi mnogo servisa podrške“, rekla je Ivanović.

Prema njenim riječima, crnogorsko društvo „želi da živi u laži da je veoma humano“.

„Nama kao društvu odgovara da OSI i druge ranjive grupe ostanu ranjive da bismo mi pokazivali koliko smo humani. Ili sa sruge strane, da bi liječili neke svoje lične, psihološke probleme na tim osobama“, objasnila je Ivanović.

Ona smatra da država mora da edukuje kadar u obrazovnom, zdravstevnom, socijalno-zaštitnom i parvosudnom sistemu, da, kako je kazala, sankcioniše nasilnike.

„Nadam se da da će država konačno da radi na uspostavljanju servisa podrške koji će biti prsitupačni OSI i koji će obezbijediti njihovu punu bezbjednost i zaštitu nakon prijave nasilja“, rekla je Ivanović.

Izvršna direktorica Crnogorskog Ženskog Lobija, Aida Petrović, kazala je da se pripadnici romske populacije suočavaju sa „ekstremnim siromaštvom udruženim sa diskriminacijom“.

„Napredak jeste učinjen, ali ne u mjeri u kojoj se predstavlja. Nakon diskriminacije istakla bih neobrazovanje mnogih romskih dječaka, a posebno djevojčica i strah u kome se Romi nalaze, da će biti žigosani, što nažalost jesu“, kazala je Petrović.

Ona je istakla da, romske djevojčice koje su žrtve rane udaje ili ugovorenih brakova, trpe razne oblike nasilja.

„Ti oblici nasilja u romskoj zajednici i u čitavom društvu su, u većini slučajeva, prihvaćeni kao normalni. Djevojčice bivaju vaspitavane da je njihova životna uloga da postanu majke što ranije i da se udaju što ranije“, primijetila je Petrović.

Romska žena u romskoj zajednici, kako je dodala, je višestruko marginalizovana.

„Marginalizovana je kao žena, kao Romkinja, kao neobrazovana osoba, ako je uz to izbjeglo lice, kao žena izbjeglo lice. Romi i Romkinje su jedna od najmarginalizovanijih društvenih grupa i vrlo su često diskriminisani i ne mogu ostvariti svoja prava“, pojasnila je Petrović.

 

Podgorica, PR pres servis – Otvaranje zadruga omogućiće nevladinim organizacijama finansijsku stablinost, olakšaće zapošljavanje njihovih ciljnih grupa, a one koje imaju ideje potrebno je motivisati da krenu u proces registracije socijalnog preduzeća, saopštio je projektni menadžer u Care International Balkans, Branislav Tanasijević.

On je, na regionalnoj konferenciji o socijalnom preduzetništu kao sigurnom načinu za inkluziju i smanjenje siromaštva - „JAKA model za jaku Crnu Goru“, koju je organizovao CARE International Balkan, kazao da se otvaranjem poljoprivrednih zadruga nastoji stvoriti finansijska sigurnost za nevladine organizacije, ali i mogućnost zapošljavanja njihovih ciljnih grupa.

„Mi smo logistika i tehnička podrška za Otvoreni centar Bona Fide iz Pljevalja i Centar za romske inicijative iz Nikšića. Nastojimo da osnažimo te dvije partnerske organizacije da putem zadruga stvore sebi dodatni izvor prihoda, jer je poznato da nevladin sektor funkcioniše od projekta do projekta“, objasnio je Tanasijević.

On je napomenuo da Bona Fide predstavlja veliki broj žena iz Pljevalja, a kroz zadrugu će im, kako je objasnio, biti omogućeno da sezonski rade na plantaži od jednog hektara.

„U Pljevljima su odlučili da žele da posade malinu na hektaru. Mi ih marketinški podržavamo. Kreiraćemo brend, a već smo formirali njihov identitet. Zvaće se „Crveno zlato“. Takođe smo im uradili i sajt gdje će zainteresovani moći da vide šta rade“, kazao je Tanasijević.

Centar za romske inicijative će, kako je dodao, uzgajati svježu malinu u plastenicima.

„To je inovacija i to niko u Crnoj Gori ne radi. Radićemo svježu malinu koju tehnički realizujemo uz Tehnopolis, jer mi ne nastupamo samostalno, već želimo da iskoristimo crnogorsko znanje i iskustvo“, pojasnio je Tanasijević.

On je kazao da Care international Balkanas nastoji da, kroz okrugle stolove, čuje pitanja, zaključke i sugestije nevladinih organizacija i da njihove zahtjeve kanališe prema Vladi.

„Ako imamo pet okruglih stolova, to je onda 50 nevladinih organizacija koje ćemo pozvati. Neke će se naći u toj priči, neke neće. Želja nam je informišemo 50 nevladinih organizacija, a da od njih možda deset formiramo jedan odbor čije zaključke ćemo iznijeti pred predstavnicima Vlade“, istakao je Tanasijević.

On je kazao da su, kada se otvaraju zadruge, najvažnija pitanja šta će neka zadruga da radi, postoji li lokacija i infrastruktura.

„Najlakše je organizovati sastanak da se imenuju članovi buduće zadruge i da se sprovede proces registracije, dobije pečat i rješenje da neko postaje pravno lice. Puno je teži proces šta treba da radi ta zadruga“, objasnio je Tanasijević.

Korisnica granta i preduzetnica iz Pljevalja, Ismeta Džakić, pojasnila je da se bavi proizvodnjom lokalnih autohtonih proizvoda od crvene i bijele ruže, napominjući da joj grant znači da nastavi sa brendiranjem proizvoda.

„Pokušavam da brendiram te proizvode od ruže. Na tradicionalan način proizvodim sokove, likere i slatko od crvene ruže, ružinu vodu i ružino ulje od bijele ruže“, objasnila je Džakić.

Ona je kazala da je formirala rasadnik ruže i da kroz javni rad Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zapošljava po četiri žene.

„Zapošljavam po četiri teže zapošljive žene, na taj način ih uključujem i dajem svoj doprinos socijalnom ženskom preduzetništvu. Ovaj projekat je primjer kako država i lokalne samouprave treba da postupaju, da izvuku kreativnu snagu iz žene i da ih uključe u rad“, poručila je Džakić.

Kako je dodala, otvorila je i Etno kuću ruža, u kojoj, kako je kazala, izlaže sve proizvode od mirisne ruže.

„Imamo dane mirisne ruže i preko 300 eksponata, vrijednih predmeta, izloženi su u toj kući. Etno kuća je zastrta sa 12 ćilima, a sve je u amabijentalnom, pljevaljskom stilu sa moćnim pečatom žene- preduzenice, koja želi da kreativnu energiju i snagu utopi i svoj doprinos ženi u Pljevljima i ženi u Crnoj Gori“ , zaključila je Džakić.

Podgorica, PR pres servis – Crna Gora još uvijek ne koristi sav potencijal i mogućnosti koje socijalno preduzetništvo pruža u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja siromaštva, a u narednom periodu potrebno je zakonski definisati tu oblast.

To je ocijenjeno na regionalnoj konferenciji o socijalnom preduzetništu kao sigurnom načinu za inkluziju i smanjenje siromaštva - „JAKA model za jaku Crnu Goru“, koju je organizovao CARE International Balkan.

Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, Elmedin Rovčanin, kazao je da Crna Gora i države regiona još uvijek nisu počele koristiti sav potencijal i mogućnosti koje socijalno preduzetništvo može da pruži.

„Međutim, sve je više primijenjenog iskustva iz ove oblasti. Ovaj vid preduzetništva se sve više smatra novim instrumentom koji će doprinijeti većoj socijalnoj inkluziji i aktivnosti najranjivijih grupa stanovništva“, rekao je Rovčanin.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori još uvijek nije razvijena strategija razvoja socijalnog preduzetništva, ali su, kako je dodao, u tom poogledu, preduzete određene aktivnosti.

„Razvoj socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori može biti bitan pokretač razvoja lokalne samouprave i generator kreiranja novih radnih mjesta, posebno za najranjivije grupe, što će doprinijeti smanjenju siromaštva kroz iskorišćavanje potencijala u zajednici“, smatra Rovčanin.

Potrebno je, kako je dodao, da se postavi jasna definicija socijalnog preduzetništva, razmotri mogućnost uvođenja poreskih olakšica za socijalne preduzetnike, kao i da se javnost bolje informiše o socijalnom preduzetništvu.

Šef TACSO kancelarije u Crnoj Gori, Goran Đurović, rekao je da je bitno da postoji zakonska definicija, ali da Zakon sam po sebi neće kreirati, niti podstaći razvoj socijalnih preduzeća u Crnoj Gori.

„Mi u Crnoj Gori nemamo mrežu koja je spremna da podrži rad svih preduzeća, i socijalnih i tradicionlanih i neophodno je da čitavi sistem funkcioniše na pravi način“, kazao je Đurović.

On je saopštio da se očekuje da socijalno preduzetništvo bude mehanizam za podsticanje zapošljavanja, kako bi taj problem bio ublažen, i, kako je dodao, u dogledno vrijeme riješen.

Direktorica CARE International Balkans, Sumka Bučan, kazala je da da su zadruge način za upravljanje, napominjući da su žene, koje su podržane kroz grantove, okosnice socijalnih preduzeća.

„Zadruge se osnivaju da bi se njima omogućio pristup tržištu, da svoje proizvode mogu legalno prodati. Zadruge su tu da im pruže tehničku pomoć, savjetovanje, priliku da se okupljaju, udružuju, da imaju jači glas u društvu i da se mogu bolje boriti za svoja prava“, ocijenila je Bučan.

Ona smatra da oni koji donose oduke treba da daju šansu socijalnom preduzetništvu, kao i da treba da postoje olakšice za one koje se bave socijalnim preduzetništvom.

„Ovim ne samo da stvaraju nova radna mjesta, nego pokušavaju da učine neko društveno dobro. Imamo dvostruku korist od socijalnih preduzeća i nadamo se da će to biti prepoznato i od onih koji donose odluke“, kazala je Bučan.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez, rekao je da je projekat ostvario direktan uticaj na 500 žena i muškaraca u regionu.

„Time smo povećali broj zapolenih, kao i uticaj na tržište i ostvarili uticaj na prihode u porodicama. U socijalnom preduzetništvu će se dosta posla uraditi kroz grantove i u saradnji ca crnogorskom Vladom, tako da mislim da je to polje na koje se možemo fokusirati u godinama pred nama“, kazao je Gomez.

Predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore, Edita Dautović, smatra da država želi da pomogne ženama i u privatnom biznisu, ali da se to na terenu ne vidi.

„Smatram da zaposleni u određenim institucijama treba da imaju više sluha. Pozivam sve žene koje nisu pokrenule biznis da nam se jave i da dobiju našu podršku kroz program koji sprovodimo“, poručila je Dautović.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative, Fana Delija, rekla je, da se kada je riječ o ekonomskom osnaživanju, mora imati u vidu da je preko 80 odsto odraslih pripadnica romske i egipćanske zajednice nepismeno.

„Potreban je dodatni napor da bi se te žene uopšte motivisale da prepoznaju socijalno preduzetništvo kao model da budu samostalne. Nažalalost, mi u Crnoj Gori nemamo više od deset Romkinja i Egipćaniki koje su zaposlene“, objasnila je Delija.

Direktorica Otvorenog Centra Bona Fide, Sabina Talović, kazala je da su sve žene u Crnoj Gori dobre preduzetnice, jer čine sve da njihove porodice prežive.

„Žene u Crnoj Gori štite druge žene od nasilja, one prave servise podrške, vode organizacije djece sa invaliditetom. Ono što žene, posebno one na sjeveru, traže od svoje države, je da ih prepozna, prestane da ih diskriminiše i da ih ne uvažava samo u vrijeme izbora“, poručila je Talović.

Podgorica PR pres servis – Crnogorske osnovne škole trebalo bi da ostvare bolju saradnju sa srednjim, kako bi osobe sa smetnjama u razvoju stekle jednake mogućnosti sticanja kvalifikacija u stručnom obrazovanju i kako bi se postigla veća stopa zaposlenja.

To je ocijenjeno na konferenciji koju su organizovali nevladino udruženje (NVU) „Staze“ i Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS, povodom završetka projekta “Individualna tranzicija u socijalnoj inkluziji – ITISI”, koji je trajao dvadeset mjeseci.

Članica Monitoring tima, Aleksandra Trailović Šljivančanin, istakla je da osnovne škole treba da ostvare saradnju sa srednjim krajem osmog razreda, kako bi se, kako je kazala, taj izbor odrazio na individulano razvojno-obrazovni plan (IROP) u devetom razredu.

“Potrebno je i da se roditelji aktivnije uključe u aktivnosti individulanog tranzicionog plana (ITP), da se na vrijeme informišu i budu punopravni članovi tima za ITP. Učenici treba da se više uključe u praktične aktivnosti i da se, prije nego što se upišu u srednje škole, upoznaju sa programom, a ne da samo obilaze radionice”, smatra Trailović Šljivančanin.

Srednje škole bi, kako je kazala, trebalo da omoguće veću ponudu programa srednjeg stručnog obrazovanja i mogućnost pohađanja modularizovanih programa.

“Uočili smo da je u nekim manjim oštinama izbor ograničen, tako da djeca sa smetnjama u razvoju ne dobiju uvijek mogućnost da se njihova profesionalna rehablitacija odvija u željenom pravcu”, rekla je Trailović Šljivančanin u PR Centru.

Prema njenim riječima, srednje škole u ITP tim treba da uključe veći broj nastavnika praktične nastave, a saradnja osnovne i srednje škole trebalo bi da bude blagovremena.

“Treba da se formira zajednički tim koji je zaista funkcionalan, a ne proforme. I srednja škola bi trebalo već unaprijed da se upozna sa IROP-om iz osnovne škole kako bi se blagovremeno pripremila”, objasnila je Trailović Šljivančanin.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Crne Gore, Tamara Milić, kazala je da je inkluzivno obrazovanje prioritet tog resora, napominjući da osnovni i srednji nivoi sistema obrazovanja nisu dobro povezani.

 „Ovaj projekat nam je pomogao da praktično i na terenu uradimo ono što smo smatrali da je neophodno, a neophodno je da povežemo osnovnu i srednju školu, unaprijedimo timski rad i neophodno je čuti glas, tj. potrebu samoga djeteta sa smetnjama u razvoju“, rekla je Milić.

Suština individulanog tranzicionog plana jedan (ITP 1), koji organizuje prelaz iz osnovne u srednju školu je, kako je kazala, da se zajedno sa roditeljima, djetetom i predstavnicima škola utvrde stvarne potrebe i opravdane mogućnosti u smislu profesionalnog usmjeravanja djeteta sa smetnjama u razvoju.

„Dijete, nakon toga, obilazi nekoliko škola za koje je zainteresovano i onda se donosi zajednička odluka. Mislim da je posebno važno pitati dijete i uključiti ga u proces odlučivanja“, objasnila je Milić.

Ona je dodala da je veliki broj djece sa smetnjama u razvoju usmjeren prema stručnom obrazovanju, jer se, kako je napomenula, pokazalo da su ta djeca veoma praktična kada su njihovi životi u pitanju.

Izvršna direktorica NVU “Staze” i koordinatorka projekta “Individualna tranzicija u socijalnoj inkluziji – ITISI”,  Anka Đurišić,  kazala je da je opšti cilj projekta bio da doprinese daljem procesu evropskih integracija Crne Gore, kroz podsticanje organizacija civilnog društva da, kako je rekla, aktivno učestvuju u oblikovanju i sprovođenju javnih socijalnih politika sa državnim lokalnim vlastima.

“Uspješno je  realizovano osam dana treninga  za nevladine organizacije (NVO) članice koalicije NARDOS-a i druge zainteresovane organizacije koje rade sa ranjivim grupama. Takođe je urađen Strateški plan NARDOS-a 2016-2020  i PR i Komunikaciona strategija 2017-2019 god” naglasila je Đurišić.

Prema njenim riječima, otvorene su i Facebook strane NARDOS-a i NVU “Staze”, putem kojih se javnost može informisati o realizovanim aktivnostima projekta, a kako je kazala, održano je i devet obuka za nastavnike osnovnih i srednjih škola za izradu ITP u tri pilot opštine.

“Nakon završene obuke urađeno je 29 individualnih tranzicionih planova za djecu sa smetnjama u razvoju iz osnovnih škola u Bijelom Polju, Plevljima i Herceg Novom”, pojasnila je Đurišić.

Ona je istakla da je urađen i tridesetominutni dokumentarni film “Ne odustaj nastavi“, reditelja Nikole Vukčevića, u kojem su učestvovala djece sa smetnjama u razvoju iz Pljevalja , Herceg Novog i Bijelog Polja.

Predstavnica Centra za stručno obrazovanje, Vjera Mitrović Radošević, pojasnila je da je namjera ITP 2 da obezbijedi veću dostupnost mjera i mehanizama za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom (OSI) u oblasti zapošljavanja.

“ITP dva treba da poboljša praksu socijalne inkluzije u Crnoj Gori i da ostvari saradnju sistema obrazovanja i zapošljavanja koji moraju da se prilagođavaju individualnim potrebama djece, odnosno osoba sa invaliditetom (OSI)”, rekla je Mitrović Radošević.

Ona je kazala da je cilj ITP 2 da se podigne stopa zapošljavanja OSI, kao i da se, kako je objasnila, poveća motivacija poslodavaca za zapošljavanje OSI.

“Takođe, cilj je i da se poveća svijest poslodavaca o mogućnostima da koriste olakšice prilikom zapošljavanja OSI umjesto da se samo uplaćuju sredstva u Fond za profesionalnu rehabilitaciju” kazala je Mitrović Radošević.

„Vodič i obrazac za primjenu individualnog tranzicionog plana 2“ namijenjen je, kako je rekla, za informisanje svih zainteresovanih o aktivnostima koje se sprovode u sektoru obrazovanja, kako bi se omogućilo da se proces zapošljavanja realizuje što uspješnije.

Mitrović Radošević je pojasnila da ITP 2 tim čine učenik, roditelj, predstavnik uprave škole, odjeljenski starješina djeteta, stručni saradnici u školi, i savjetnik za profesionalnu rehabilitaciju u lokalnom birou Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. 

Projekat je finansirala Evropska Unija kroz program IPA 2015 uz kofinansiranje Ministarstva finansija Crne Gore preko konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu.

 

Podgorica, PR pres servis – Osobe sa oštećenim vidom treba da koriste bijeli štap, jer im omogućava da se kreću samostalno, jačaju samopouzdanje i imaju kvalitetniji i aktivniji život, ocijenjeno je na konferenciji Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Defektolog, Zorica Tončić, je na konferenciji “Koraci samostalnosti, pravilno držanje tijela, relaksiran stav”, kazala da je program orijentacije namijenjen osobama bez ostataka vida i teško slabovidim, a ima za cilj da tim osobama pomogne da se kreću sigurno i samostalno na otvorenom i u zatvorenom prostoru sa, kako je objasnila, minimalnim fizičkim i psihičkim naporom.

„Sa ovim obukama bi trebalo krenuti već u predškolskom periodu. Smatram da je bijeli štap osnov za orijentaciju i mobilnost kako bi svako dijete, koje je bez ostataka vida ili je teško slabovido, moglo da se adekvatno kreće u prostoru“, pojasnila je Tončić u PR Centru.

Orijentacija i kretanje kod osoba sa oštećenjem vida, kako je kazala, utiče na samopoštovanje i samopouzdanje.

„Tako se razvija pozitivna slika o sebi, poboljšavaju tjelesne sposobnosti, unapređuju socijalni kontakti i lakše otvara mogućnost zapošljavanja“, ukazala je Tončić.

Polaznica simulacije kretanja, Nevena Kovačević, kazala je da do sada nije koristila bijeli štap, ali da je iskustvo tokom simulacije ohrabrilo da to čini ubuduće.

„Detaljno smo se upoznali sa svim tehnikama kretanja pomoću bijeloga štapa. Imala sam tremu, ali sam se kroz simulaciju oslobodila i dobila motivaciju da počnem da koristim bijeli štap, jer je to veliki korak ka našoj samostalnosti“, pojasnila je Kovačević.

Sekretar organizacije slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, Mirsad Dlakić, kazao je da je i u Bijelom Polju realizovana jednodnevna simulacija kretanja, ali da odziv nije bio zadovoljavajući.

„Uzroci za ovakvo ponašanje leže u stereotipima i predrasudama u odnosu na osobe sa oštećenim vidom, ali i u svijesti ovih lica“, rekao je Dlakić.

Prema njegovim riječima, osnovni problem sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom je samoizolacija i nerazumijevanje okoline.

„Iako se stavovi, prema osobama sa oštećenim vidom, počinju da mijenjaju i preispituju oni su i dalje prepreka za njihovo puno učešće u životu zajednice. Za osobe sa smetnjama vida se često vezuju negativni stavovi i predrasude, koji nastaju kao posljedica neznanja, i veoma ih je teško mijenjati“, pojasnio je Dlakić.

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, istakao je da osobe sa oštećenim vidom imaju iste težnje i interesovanja kao i svi drugi.

„Osobe sa oštećenim vidom mogu da budu jednako uspješne u nekim oblastima, možda i uspješnije nego oni koji nemaju takvo oštećenje. Radi se o ljudima koji su postigli visok nivo društvene uključenosti i koji su uvaženi kao profesionalci“, poručio je Macanović.

Savjetnica za međunarodnu saradnju u SSCG, Katarina Bigović, kazala je da je Zbornik „Koraka samostalnosti“, u kome je predstavljeno 19 radova, nastao kao potreba da se pokaže da osobe oštećenog vida rade svakodnevne poslove dobro, da se samostalno kreću, kuvaju, bave sportom.

„Zbornik „Koraka samostalnosti“ je izrađen u saradnji sa lokalnim organizacijama i sa našim članovima, a u njemu smo željeli da prikažemo osobe koje su se ostvarile kao roditelji, odlični radnici, sportisti,..“, kazala je Bigović.

Zainteresovani se u priručniku, kako je kazala, mogu informisati o predrasudama sa kojima su se osobe oštećenog vida borile i izborile.

„Želja nam je da ovi primjeri i ovi tekstovi dopru do što većeg broja, ne samo osoba oštećenog vida, nego i čitavog društva“, rekla je Bigović.

Sportista i student Pravnog fakulteta, Mirnes Ramović, je u tekstu „Od nestašnog osmogodišnjaka do Kanjona Nevidio“, kako je kazao, ispričao svoj put samostalnog života, napominjući da se jedino upornošću može ostvariti cilj.

„Bacam disk za paraolimpijsku reprezentaciju Crne Gore, a i takmičim se u golbalu. Mi smo malo pomjerili granice kada je riječ o osobama sa oštećenjem vida i ja sam prva osoba bez ostatka vida koja je prošla kanjon Nevidio“, rekao je Ramović.

Autor priče u Zborniku, Marko Nikolić, kazao je da spoznaja o oštećenju vida može biti manje ili više bolna, ali da svaka različitost i barijera treba biti podstrek da se prevazilaze sopstvene granice.

„Brat i ja smo brzo zavoljeli golbal i zadovoljstvo nam je da treniramo i da se takmičimo. Sport je način ljudskog djelovanja u kojem vid ne igra neku preveliku ulogu. Važno je samo vaše tijelo i psiha tj. žar za borbom, pobjeđivanjem i nadgrađivanjem sopstvene snage“, kazao je Nikolić.

Autorka i izvršiteljka obuke za rad na računarima sa govornim softverom, Dunja Samardžić, objasnila je da osobe sa oštećenjem vida mogu koristiti računar, zahvaljujućij softveru, tj. govornom programu koji sve što je vizuelno na ekranu pretvara u zvuk.

„Osobe sa oštećenjem vida slobodno mogu koristiti računar i bez monitora. Važno je da je tu tastatura jer sve fukncije koje inače miš izvršava, osobe sa oštećenjem završavaju zahvaljujući tastaturnim prečicama koje mijenjaju druge računarske radnje“, kazala je Samardžić.

Ona je dodala da je obuka, za rad na računarima sa govornim softverom, trajala šest mjeseci i da je bilo desetak polaznika iz svih radova Crne Gore.

Savjetnik za socijalnu politiku u SSCG i jedan od autora priručnika „Bonton za dobar pristup osobi oštećenog vida“, Andrija Samardžić, kazao je da bonton počiva na principima jednakosti i ravnopravnosti.

„Bonton predstavlja skup pravila funkcionalnog ponašanja i jedan dio ovog našeg bontona se bavi ispravnom i korektnom terminologijom koja se bazira na nediskriminaciji i na uvažavanju različitosti“, pojasnio je Samardžić.

On je rekao da se u priručniku o bontonu mogu pronaći osnovna uputstva za komunikaciju sa osobama oštećenog vida, ali da, kako je istakao, postoji prostor za nadogradnju.

Konferencija „Koraci samostalnosti, pravilno držanje tijela, relaksiran stav”, je organizovana u sedmici u kojoj SSCG proslavlja Jubilej, 70 godina postojanja. 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Portal zaposliosi.me bi, kroz video prezentacije osoba sa invaliditetom (OSI), trebalo da pomogne toj kategoriji stanovništva da se lakše poveže sa poslodavcima i nađe posao, saopšteno je na okruglom stolu Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Okrugli sto “Lakše do zaposlenja uz portal zaposliosi.me”, organizovan je u okviru sedmice u kojoj SSCG proslavlja 70 godina postojanja, a portal je dio istoimenog projekta, koji je finansijski podržao Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, kazao je da je zapošljavanje predudslov za adekvatan životni standard osoba sa invaliditetom koje, kako je naglasio, svakodnevno nailaze na brojne barijere koje im otežavaju funkcionisanje i čine ih neravnopravnim u odnosu na ostale.

“Stvaranjem uslova i davanjem šanse za zapošljavanje mi pokušavamo da licima sa invaliditetom omogućimo da se lakše izbore sa preprekama na koje nailaze. Zbog toga smo i napravili portal koji će biti sveobuhvatan i koji ima za cilj da se povežu lica sa invaliditetom i poslodavci”, kazao je Macanović u PR Centru.

On je objasnio da portal zaposliosi.me nudi mogućnost predstavljanja nezaspolenim osobama sa invaliditetom, ali i onima koji imaju posao i žele da napreduju u karijeri.

“Sa druge strane, portal nudi i prezentacije poslodavaca, kako onih koji već zapošljavaju lica sa invaliditetom, tako i onih koji žele da zaposle lice sa invaliditetom kroz stvaranje prostora za objavljivanje potrebe za radnim mjestima” pojasnio je Macanović.

On je kazao da će SSCG nastaviti da realizuje aktivnosti u oblasti zapošljavanja, kako bi OSI mogle da rade što više poslova koji su dobro plaćeni.

“Ne želimo da se zadovoljimo bilo kakvim poslom, niti bilo kakvom platom. Mi želimo da budemo ravnopravni i težimo, kao i svi drugi da dobijemo što bolje plaćene poslove, ali sa druge strane spremni smo da preuzmemo sve obaveze koje nosi zaposlenje“, istakao je Macanović.

Prema njegovim riječima, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je, kada je riječ o toj oblasti, najbolji u regionu.

“Ipak, postoji veliki disbalans između onoga što piše u Zakonu i onoga što je u praksi. Nismo najzadovoljniji načinom i pristupom koje institucije imaju kada su u pitanju grant šeme “, rekao je Macanović.

SSCG je, kako je kazao, ove godine konkurisao za dva projekta, ali su odbijena bez, kako je rekao, jasnog i opravdanog razloga.

“Moram da kažem da u jednom slučaju prihvatamo da smo mi napravili određene greške, ali u drugom projektu apsolutno ne prihvatamo da je bilo naših propusta” rekao je Macanović.

Koordinatorka projekta Zaposliosi.me, Katarina Bigović, kazala je da bi kroz taj portal trebalo da se olakša zapošljavanje, naročito kroz postavljanje video prezentacija OSI.

“Kada je riječ o kandidatima, osim njihovog CV-ija, mi smo se potrudili da postavimo nešto inovativno, a to su video prezentacije, koje će da uvjere poslodavce da OSI mogu da rade i da im treba dati šansu, pa ako je iskoriste dati im posao”, rekla je Bigović.

Prema njenim riječima, OSI u video porukama, koje traju manje od minut, uspjevaju da predstave sebe.

“Oni uspjevaju da kažu šta je to čime su se do sada bavili, šta studiraju, koja su njihova interesovanja i šta bi željeli da rade. Tako poslodavci mogu da se uvjere da OSI mogu da rade određeni  posao”, objasnila je Bigović.

Ona je kazala da će važan segment projekta biti da se prikupe informacije koje se tiču poslodavaca koji zapošljavaju OSI, ali i onih koji to ne čine, “a trebalo bi”.

Administratorka portala, Anđela Dragović, koja je sa još devet kolega prošla obuke koje su vezane za komunikacijske vještine, kazala je da su imali priliku da nauče kako se piše CV i kako se treba ponašati na razgovoru za posao.

“Mi smo učili da u što kraćem formatu, na što kraći način, kažemo suštinske stvari. I sa tog aspekta komunikacije, i sa onog koji je bio vezan za snimanje, na vrijeme i postepeno smo bili upoznati kako bi to sve trebalo da izgleda”, pojasnila je Dragović.

Ona je rekla da oni koji su prošli obuku sada drže radionice za deset novih učesnika, čije će se video prezentacije do kraja godine naći na portalu zaposliosi.me

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika, a rukovodioci zdravstvenih ustanova trebalo bi da postupaju u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinskog postupka.

To je ocijenjeno tokom prvog panela „O pravima pacijenata“, koji je održan u okviru nacionalne koferencije “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, a koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Projekt koordinator u CeMI-ju, Marko Savić, kazao je odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se tiču  dopunskog rada nisu dobre jer, prema njegovim riječima, dodatno predstavljaju jedan od najizraženijih rizika korupcije.

„Prema Izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, prošle godine je sprovedeno preko 400 inspekcijskih nadzora u privatnim zdravstvenim ustanovama, a nije utvrđena nijedna nepravilnost, dok je praksa govorila da postoje ljekari koji podjednako rade i u privatnom i u javnom sektoru, uprkos zakonskom ograničenju“, pojasnio je Savić.

On je istakao da je u prošloj godini, više od jedne trećine ispitanika kazalo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku.

„Skoro 35 odsto ispitanika kaže da im se desilo, jednom ili više puta, da ih ljekar iz državne ustanove uputi na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koju besplatno mogu dobiti u državnoj, a moraju platiti u privatnoj klinici“, istakao je Savić.

On je ocijenio da, kada je riječ o dopunskom radu, da je moguće „makar“ zahtjevati strožiji inspekcijski nadzor.

Savić je, pozivajući se na inormacije donosioca odluka, istakao da su liste čekanja znatno smanjene u proteklih nekoliko godina, dopunskim radom ljekara u svojoj ustanovi.

„Ono što smo, kroz dubinske intervjue sa donosiocima odluka, saznali jeste da su liste čekanja, u poslednjih dvije ili tri godine, znatno smanjenje i to isključivo dopunskim radom radom ljekara u svojoj ustanovi i konkretnim i jačim zalaganjem zdravstvenih radnika u  pojedinim sektorima“, kazao je Savić.

On smatra da je izbor zaštitnika prava pacijenata diskutabilan i utiče na nezavisnost njegovog rada

“Prepoznali smo da zaštitnici prava pacijenata obično  rade i svoj stalni i posao zaštitnika. Od 32 zaštitnika prava pacijenata, najviše je zdravstvenih radnika, njih 16 tako da dolazimo u situaciju da se njihov posao usložnjava”, objasnio je Savić.

Prema njegovim riječima, potrebno je uvesti  zakonsku obavezu objavljivanja odluka o izboru menadžmera zdravstvenih institucija, na sajtu Ministarstva zdravlja.

“Voljeli bi da se u zakonu nađe odredba javnog objavljivanja rezultata konkursa za izbor upravnika zdravstvenih ustanova, sa propratnom dokumentacijom, kako bi i taj dio mogli da isprate i predstavnici civilnog društva i građani”, kazao je Savić.

Generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja, Vesna Miranović, smatra da se ljekari na našim prostorima nalaze na udaru svih reformi zdravstvenog sistema, dok, kako je istakla, pacijent od njega očekuje maksimum.

Miranović je ocijenila da je potrebno promijeniti metodologiju za ispitivanje percepcije korupcije, jer, kako je kazala, ne postoji nijedna prijava za korupciju dok je percepcija ove pojave jako visoka.

“Tipični pacijent je sklon da ponudi ljekaru poklon i da o tome svima priča, potpuno nesvjestan da je i on dio nezakonite priče”, istakla je Miranović.

Ona je dodala da rukovodioci zdravstvenih ustanova moraju postupati u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinkog postupka.

 “Zdravstvena inspekcija apsolutno nije motivisana da nekog kazni jer  kada nađe počinioca i javi direktoru koji ne pokrene disciplinski postupak, fokus ljutnje se okreće ka zdravstvenoj inspekciji, što je potpuno pogrešan zaključak”, ocijenila je Miranović.

Predsjednik Upravnog odbora u Insitutu alternativa, Stevo Muk je, govoreći o javnim nabavkama u zdravstvu,  kazao da se razlika od preko 54 miliona eura između planiranih i ugovorenih nabavki , dešava zbog zbog netačnog i neobjektivnog planiranja.

“Prva i velika negativna konstanta u javnim nabavkama je loše planiranje. Godinama govorimo o ogromnim problemima a čini mi se da se malo u tom smislu unaprijedilo”, istakao je Muk.

On je ocijenio da je potrebno učiniti transparentnim metodologije planiranja nabavki u zdravstvu i osnažiti dalju primjenu okvirnih sporazuma za javne nabavke

 “Dalje istraživanje u oblasti javnih nabavki se mora fokusirati na upoređenje cijena dobijenih na tenderima u Crnoj Gori sa cijenama dobijenim u postupcima javnih nabavki u zemljama regiona i Evropske unije”, smatra Muk.

Zaštitnica prava pacijenata u Kliničkom Centru Crne Gore, Grana Bubanja, kazala je da ta funkcija, pored osnovne ima i  ulogu medijatora i savjetnika jer se, kako jenavela, svakodnevno veliki broj pacijenata javlja i za savjete.

 

Nacionalna konferencija održana je u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Strana 1 od 10