Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno ograničiti prijevremeno penzionisanje na osnovu dugog radnog staža i revidirati liste zanimanja koje su obuhvaćene mogućnošću prijevremenog penzionisanja, saopšteno je na prezentaciji Studije Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista SB, Zoran Anušić, predstavio je danas Studiju „Opcije za reformisanje sistema prijevremenog penzionisanja za posebna i opasna zanimanja u Crnoj Gori“, podsjećajući da je izrada tog dokumenta započeta 2015. godine.

On je kazao da Crna Gora spada među najstarije evropske nacije, ukazujući da je to signal koji sugeriše da će pritisak da ljudi rade duže biti sve veći i veći.

„Radna aktivnost i radno sposobnih, i onih preko 50 godina, je na dnu evropske ljestvice, kada je u pitanju 2015. godina. To je još jedan signal koji kaže da radnu aktivnost treba povećati i da u uslovima starenja stanovništva treba se truditi i činiti sistem da se radi što duže“, istakao je Anušić.

Korelacija nezaposlenosti, kako je rekao, između starih i mladih je vrlo visoka.

„Vrlo često je argument kako ljudi treba da rade duže, onda to znači da će se nezaposlenost mladih povećati. To se uglavnom pokazuje netačnim, u gotovo svim državama u kojima smo imali prilike pogledati podatke, pa čak i u Crnoj Gori. U Crnoj Gori se vidi što je veća nezaposlenost mladih, to je veća starih i obrnuto“, pojasnio je Anušić.

Prema njegovim riječima, ukupan broj zaposlenih sa beneficiranim radnim stažom opada sa 11,6 hiljada u 2011. godini na 8.397 u 2016. godini. „Od toga je 2,5 hiljada u korporativnom sektoru 5,8 hiljada u državnom sektoru“.

„Uplata dodatnog doprinosa za ljude sa beneficiranim radnim stažom predstavlja značajan trošak za poslоdavca i premda se uplaćuje redovito, kako se čini, nije dovoljno visoka da pokrije stvarni trošak ranijeg odlaska u penziju“, naveo je Anušić. 

On je kazao da najbolja evropska praksa pokazuje da bi broj zaposlenih u korporativnom sektoru trebalo da bude između jedan i dva odsto.

„Nakon svega ovoga što je napravljeno sa prijevremenim penzioniranjem u Crnoj Gori, beneficirani radni staž u korporativnom sektoru ukupno gledano nije neki problem. To ne znači da ne postoje zanimanja koja ne spadaju na listu za beneficirani radni staž“, istakao je Anušić.

Prema njegovim riječima, ukupan broj vojnika i policijaca, ne samo onih sa beneficiarnim stažom, je daleko iznad država EU.

„Kad se pogleda samo onaj broj sa beneficaranim radnim stažom, tu se pokazuje da je udio onih sa beneficiranim radnim stažom u vojsci više od polovine tih država. Međutim, oni koji rade u policiji sa beneficiranim radnim stažom, je gotovo isti brojci zaposlenih, i kao takav je veći od ukupnog broja zaposlenih u vojsci i policiji u mnogim drugim zemljama“, rekao je Anušić.

On smatra da su uslovi osoba sa beneficiranim radnim stažom u Crnoj Gori vrlo liberalni.

„Crna Gora ima neobičnu situaciju – da neko sa beneficiranim radnim stažom ode u penziju i da slobodno nastavlja raditi, bez da mu se obustavlja penzija a s druge strane prima punu platu. To je neobična mjera koja stimuliše rani odlazak u penziju, a s druge strane ima negativni učinak na samo tržište rada“, naveo je Anušić.  

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, rekao je da su u prethodnom periodu eksperti SB, radili na izradi Prost modela čija je svrha, kako je pojasnio, simulacija funkcionisanja penzijskog sistema kroz određeni vremenski period, „a koji je namijenjen kontroli penzijskih sistema i analize mjera penzijske politike za Crnu Goru“.

„S tim u vezi, eksperti SB su u proteklom periodu podržali dvije odluke na pomenutom modelu. Crna Gora je 2004. i 2011.godine izvršila dvije značajne reforme penzijskog sistema. Međutim, rezultati ovih reformi znantno su neutralisani potpisivanjem ad hok posebnih, povoljnijih uslova penzionisanja za pojedine kategorije osiguranika“, naveo je Purišić.

On smatra da je zbog toga neohodno nastaviti reformu penzijskog sistema, usaglašenu sa politikama EU, koja bi, kako je pojasnio, bila usmjerena na sprječavanje ranog napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja.

„U tom cilju smo zatražili i dobili stručnu pomoć i podršku SB“, dodao je Purišić.

Šef Kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori, Emanuel Salinas, ocijenio je da je važno razmišljati šta dalje sa reformskim naporima u penzionom sistemu, kada se uzme u obzir kretanje na tržištu rada.

„Jer tržište rada se promijenilo u odnosu na ono prije 30, ili 40 godina. Daleko je više fleskibilno, fluidno, a ujedno  očekivani životni vijek se jako povećao. Tako da je ovo pravi momenat da svi zajedno promislimo o svim dinamikama  i realnosti sa kojom se suočava Crna Gora i da utvrdimo koji bi to bili najbolji načini da se osigura da svako ima odgovarajući nivo prihoda,  i da se osigura da zemlja može priuštiti penzije“, kazao je Salinas.

Konsultant Svjetske banke, Agnieszka Chlon-Dominczak, navela je da postoje tri osnovna trenda kako zemlje rješavaju teške i opasne uslove rada.

„Prvi od njih je sužavanje pristupa posebnim programima penzionisanja za rad na teškim i opasnim uslovima, povećanje starosne granice i potrebnih godina plaćanja doprinosa. Drugi trend je individualna procjena uslova rada i radne sposobnosti za svrhu odobravanja  penzija i drugih naknada“, precizirala je Chlon-Dominczak.

Treći pristup je, kako je dodala, preosmišljavanje konkretnih pravila i programa sa ciljem povećanja efikasnosti i održivosti.

***Studiju možete preuzeti u attachment-u.

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno aktivno pričati o psihološkim benefitima koji ljudi dobijaju volontirajući, smatra izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Prima, Aida Perović Ivanović, ocijenjujući da zahvaljujući volonterskom radu zajednica jača iznutra i spolja.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, povodom 5. decembra Svjetskog dana volontera, istakla da je nezamislivo da postoji društvo koje ne gaji volonterizam „ne samo kao praksu, već kao vrijednost“.

„Volontirati znači doprinositi zajednici, činiti dobro i to besplatno, znači investirati sebe, svoje zanje, umijeće i vrijeme u mali ili veliki poduhvat koji bi u drugim okolnostima vjerovatno bio neizvodljiv. Sastavni dio volonterizma jeste ne samo potreba da se nešto učini dobrovjno i besplatno već postojanje osjećaja lične potrebe ili potrebe neke grupe da pomogne i stvori“, kazala je Perović Ivanović.

Prema njenim riječima, od ogromnog je značaja za zajednicu i za pojedinca lična satisfakcija koju volonter dobija čineći dobro, „a to je osjećanje da ste potrebni, korisni i humani“.

„Zašto je ovo važno za zajednicu? Zato što, zahvaljujući volonterizmu, zajednica jača iznutra i spolja i ljudi koji tu žive mnogo su srećniji i zadovoljniji zajednicom u kojoj mogu da pruže i prime pomoć kroz volontiranje“, istakla je Perović Ivanović.

Ona je kazala da tokom rada, u NVO Prima, mlade obučili za vršnjačke edukatore i edukatorke, koji su, kako je navela, aktivni u 18 opština u Crnoj Gori, kao i u 18 zemalja Evrope.

„Što se Crne Gore tiče, u ovom trenutku, imamo 42 aktivnih volonerki i volontera“, navela je Perović Ivanović.

Ona je rekla da volontere NVO Prima motiviše pružanjem besplatnih i visoko kvalitetnih obuka za aktivnosti koje kasnije realizuju u svojim zajednicama, kao i, kako je pojasnila, nagradama u vidu učešća na međunarodnim treninzima, seminarima, kampovima za mlade.

„Takođe, tu smo da pružimo preporuke kada apliciraju za stipendije i školovanje u inostranstvu. Takođe, motivišuća su im često i iskustva prethodnih volontera i benefiti o kojima govore. U tu svrhu koristimo društvene mreže, snimke na youtube kanalu naše organizacije, ali i lični kontakt“, kazala je Perović Ivanović.

Ona je ocijenila da je preporuka aktivno pričati  i osvješćivati psihološke benefite koje ljudi dobiju volontirajući.

Govoreći o najboljim volonterskim aktivnostima i akcijama realizovanim u ovoj godini, Perović Ivanović smatra da je to prvenstveno kampanja vršnjačkih edukatora i edukatorki u 11 zemalja Evrope, uključujući Crnu Goru protiv govora mržnje on line i off line.

„Volonteri Prime u Crnoj Gori su organizovali radionice u omladinskim klubovima i školama, napravili su predstvu koja sada gostuje po gradovima Crne Gore, imali smo takmičenje za najboju fotografiju i izložbu najuspjelijih radova u Omladinskom centru u Podgorici, snimili smo video na ovu temu. Ogromni dio aktivizma je realizovan na društvenim mrežama“, navela je Perović Ivanović.

Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori promoviše volontiranje kao aktivnost od interesa za državu, Perović Ivanović je istakla da se time isključivo bavi civilni sektor.

„Žao mi je što nema nekadašnjih goranskih akcija kojima sam ja kao učenica osnovne škole učestvovala pošumljavajući Ćemovsko polje. Nešto slično se već treću godinu dešava u Osnovna škola „Doktor Dragiša Ivanović“ u okviru Školske bašte“, navela je Perović Ivanović.

Podgorica, PR pres servisCaritas barske nadbiskupije je, u okviru projekta SOCIETIES, izradio spot koji ima za cilj promociju socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom (OSI) i mentalnim teškoćama u cilju smanjenja predrasuda prema tim ranjivim grupama.

Kako je saopšteno iz Caritas-a, regionalni projekat SOCIETIES, koji finansira Evropska unija, se dominantno bavi radom i socijalnom integracijom OSI.

„Jedna od aktivnosti projekta je podrška podizanju kapaciteta organizacija civilnog društva da intenzivnije budu uključene u lokalne incijative i razvoj servisa na lokalnom novou za OSI, ili za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. Drugi segment je podrška organizacijama civilnog društva ili lokalnim inicijativa za realizaciju konkretnih primjera socijalne ili radne integracije OSI“, kaže se u saopštenju Caritas-a.

Treći način podrške je, kako su naveli, kroz organizovanje kampanja.

„U okviru kampanje je izrađen spot koji ima za cilj da smanji predrasude prema osoba sa invaliditetom (OSI) i mentalnim teškoćama“, zaključuje se u saopštenju.

 

 

Podgorica, PR pres servis –  Igrani film “Pravo da znaš” i dokumentarno-edukativni film “Homo consumens” premijerno će biti prikazani u srijedu veče u Cineplexxu, a filmovi će biti emitovani i na svim televizijama u cilju bolje informisanosti građana o potrošačkim pravima.

To je najavila danas izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikoleta Tomović na pres konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati mini grantova dodijeljenih nevladinim organizacijama.

Pres konferencija je organizovana u okviru projekta Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori – ZAŠTITI.ME”, koji CeMI sprovodi u saradnji sa Centrom za zaštitu potrošača, Kvir Montenegrom, i Mrežom za afirmaciju procesa evropskih integracija, a koji je finansijski podržala Evropska Unija.

Tomović je najavila da će nakon premijere, koja je zakazana za srijedu u 20 sati, biti organizovano i prikazivanje filmova na sjeveru i na jugu.

“Takođe, filmovi će biti emitovani i na svim televizijama i vjerujem da je to najbolji način širenja teme, u smislu da poveća odgovornost svakoga potrošača ponaosob utičući na njih da znaju koja su njihova prava i da poštuju svoje obaveze koje su, takođe zakonom definisane. To je prilika da gradimo društvo sa odgovornim i informisanim potrošača”, pojasnila je Tomović.

Ona je istakla da je veoma važno da se dosegne do biznis sektora, koji je, kako je kazala, najkritičniji u lancu, kada je riječ o želji i volji da se pošuje Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o potrošačkim kreditima i drugi.

Kroz dvije godine realizacije projekta, kako je rekla, bilo je mnogo aktivnosti, a jedna od njih je, kako je objasnila, postupak mini grantiranja, koji je imao za cilj povećanje ukupne zaštite prava potrošača u Crnoj Gori, pomoću jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva za zastupanje, pružanje usluga i za podizanje svijesti.

“Od 17 aplikacija, koliko smo ih primili finansirali smo tri najbolje. Riječ je o projektu “Mladi u sistemu zaštite potrošača”, koji sprovodi NVO Naša Budućnost. Tu je projekat “Pravo da znaš” režisera Branka Baletića, koji sprovodi NVO “Culturom”, kao i dokumentarno edukativni film “Homo consumens” reditelja Blagote Marunović, koji sprovodi CEZAM”, pojasnila je Tomović.

Predstavnica NVO “Naša budućnost”, Ilinka Otašević, kazala je da je projekat “Mladi u sistemu zaštite potrošača”, realizovan na teritoriji opštine Nikšić, a prepoznat je problem slabe informisanosti građana o potrošačkim pravima.

“Mladi su najosjetljivijia i marginalizovana društvena grupa, a ipak su potencijal svakoga društva. Kao takvi se ne uključuju u rješavanje problema zajednice i neaktivni su svojim djelovanjem”, rekla je Otašević.

Kroz projekat je, kako je pojasnila, realizovana trodnevna obuka za 20-oro mladih satrosti od 19 do 25 godina na temu “Kako zaštititi svoja prava i postati odgovoran potrošač”.

“Oni su osmislili jedan performans u toku obuke, koji je izveden u Nikšiću na pet lokacija”, kazala je Otašević.

Ona je istakla i da je urađeno istraživanje, u kojem je učestvovalo 500 mladih iz Nikšića.

“Dobili smo rezultat da 52,8 odsto mladih nije upoznato da uopšte postoji Zakon o zaštiti potrošača u Crnoj Gori, dok 65,12 odsto smatra da ne dobija dovoljno informacija na temu zaštite potrošača. Oni smatraju da bi im trebalo više informacija, a da su ključni akteri u informisanju građana mediji i organizacije civilnog društva”, navela je Otašević.

Režiser filma “Pravo da znaš”, Branko Baletić, kazao je da je iskustvo pripreme rada na projektu pokazalo da ljudi uopšte ne znaju da postoji Zakon o zaštiti potrošača.

“To je uticalo na to kako da postavimo film u igranoj formi, da ne bude pretenciozan, a da ipak ukaže na problem. Treba sada razmišljati o tome kako to dići na nivo pristupa koji je bliži ljudima. S druge strane, trebalo bi možda, u okviru postojećih uspješnih serija, uzeti tipskog junaka koji se nametnuo publici u određenom periodu i sa njim uraditi nešto”, smatra Baletić.

Prema njegovim riječima, kada se govori o ostvarivanju građanskih prava potrebno je praviti korak po korak.

“Pravo na zaštitu potrošača pripada jednom veoma važnom segmentu građanskih prava. Ako ovo ostane samo na ovim akcijama, to ne može doprijeti do šire publike. Sve se krije u tome da dopremo do posljednjeg potrošača u nekome selu, u kome ima samo jedna jedina radnjica”, pojasnio je Baletić.

Glavna akterka fima “Homo consumens”, Lidija Vujačić, ocijenila je da je i proizvodnja i potrošnja povezala sve segmente u društvu i na neki način postala najveća sila.

“Zbog čega ovo kažem? Pa, svi smo potrošači. To je velika tema koja može da se analizira i postavi fenomenološki”, smatra Vujačić.

Film će, kako je kazala, na određeni način, preusmjeriti pogled građana na potrošnju i na njih same kao potrošače, u smislu jedne pametnije kupovine.

“Kada kažemo pametnije kupovine, mislim na to da se zapitamo da li nam baš to treba i u tolikoj količini. Jer, savremeni čovjek počinje da gomila sve više i više stvari. Potrošnja je na neki način kolonizovala naše vrijeme, posebno naše slobodno vrijeme. Jer smo u slobodno vrijeme, najviše potrošači”, navela je Vujačić.

Reditelj filma “Homo consumens”, Blagota Marunović, rekao je da je Društvo sociologa Crne Gore, izradilo tromjesečno istraživanje u kontinentalnom dijelu, na sjeveru i jugu.

“To je nama poslužilo kao scenario i početna baza odakle smo napravili film. Sa druge strane, imamo osvrt profesorice, doktorice Vujačić koja je pričala o antropologiji konzumerizma i uopšte o fenomenu tog post modernog društva. Tako da imamo dva aspekta, jer je ipak nemoguće odvojiti prava potrošača od jednog šireg koncepta konzumerizma i uopšte kapitalizma, koji je zahvatio Crnu Goru i sve nas u njoj”, objasnio je Marunović.

Podgorica, PR pres servis- U Crnoj Gori je potrebno unaprijediti socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti mladih, ocijenio je programski menadžer u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez.

On je, na nacionalnom treningu "Standardi i vodiči u radu sa mladima u riziku", koji je NVO Juventas organizovala u okviru projekta “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti”, koji se sprovodi na području Zapadnog Balkana, a koji je podržala Evropska Unija, podsjetio da je u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru 2016. godine istaknuto da je zabrinjavajuća visoka stopa nezaposlenosti, „što pokazuju i najnoviji podaci“.

„Posebno su ugroženi mladi, oni koji su sučeni sa marginalizacijom. Zbog toga je potrebno da unaprijedimo socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti. Usluge u oblasti zdravlja, edukacije, socijalne zaštite i pravne pomoći su takođe potrebne“, kazao je Gomez u PR Centru.

Nevladine organizacije, kako je kazao, ostaju glavni provajderi socijalnih usluga u Crnoj Gori.

„Prema Institutu Alternativa u 2013. godini imali smo 284 sociajlnih servisa na raspolaganju za 27 hiljada korisnika, mnogi od njih su bili djeca i mladi, a 80 odsto pružalaca usluga su NVO. Zbog toga je važno da im se pruži podrška za konstantno unapređenje kapaciteta“, pojasnio je Gomez.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da se projektom želi pružiti podrška NVO u regionu, koje pružaju usluge djeci i mladima u riziku.

„Tokom sljedeće godine ćemo sa partnerima regionalno distribuirati oko 210 hiljada eura, kroz šemu podgrantova. Grantovi će biti namijenjeni onim NVO-ima koje se pridržavaju standarda kvaliteta i rade u najboljem interesu djece i mladih“, pojasnila je Vujović.

Ona je istakla da se godišnje registruje oko 300 djece kao počinilaca krivičnih djela, napominjući da ni za njih ni za članove njihovih porodica nije dovoljno razvijen funkcionalan sistem socijalne zaštite.

„Reforma maloljetničkog pravosuđa je donijela značajne novine, uvodeći vaninstiucionalne, alternativne mjere i jačajući ulogu stručnih službi pri pravosudnim organima kao i centara za socijalni rad. Ipak, u cilju prevencije kriminaliteta, te rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i NVO treba da preuzmu značajniju ulogu“, smatra Vujović.

Mladima na izdržavanju kazne zatvora, kako je ocijenila, vrijeme provedeno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nije dovoljno konstruktivno osmišljeno, a kako je rekla, nedostaju i usluge podrške po izlasku.

Vujović je istakla da se, najmanje 30 odsto djece i mladih Roma, uzrasta od 15 do 30 godina, suočava sa nepismenošću a, kako je kazala, i pored postojanja olakšica za poslodavce, većina Roma je nezaposlena.

„Prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz 2016. godine, nezaposleno je 83% Roma i Egipćana. U pomenutom istraživanju navodi se da 40% Roma i Egipćana vlastito zdravstveno stanje procenjuje kao loše ili veoma loše“, navela je Vujović.

Ona je kazala da nije zanemarljiv broj NVO koje na veoma kvalitetan način pružaju usluge djeci i mladim Romima u Crnoj Gori, ali se, kako je rekla, suočavaju sa stalnim problemom održivosti programa koje pokreću i koji se pokazuju uspješnim.

Vujović je saopštila da je potrebno ojačati ulogu NVO koje pružaju podršku djeci i mladima bez roditeljskog staranja, napominjući i da su servisi za djecu i mlade ulice veoma limitirani.

„Gotovo da ne postoje servisi za djecu ulice koja nemaju legalan boravak u Crnoj Gori. Posebno je vidljiv problem velikog broja registrovane djece koja prose, te nedostatka usluga dnevnog i noćnog prihvata, i pored snažnog zagovaranja NVO da se problemu sistemski pristupi“, objasnila je Vujović.

Za djecu i mlade koji koriste psihoaktivne supstance, kako je kazala, od posebnog je značaja postojanje usluga u zajednici koje su stalnog karaktera i dostupne u svim opštinama.

„Kada su u pitanju djeca i mladi koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti ne postoje ni statistički podaci, ni servisi podrške posebno usmjereni ovoj grupi. Jedino ih lokalni planovi akcija za socijalnu inkluiziju jednog broja opština pepoznaju kao grupu u stanju socijalne potrebe i s tim u vezi predviđaju konkretne aktivnosti“, navela je Vujović.

Konsultantkinja Katarina Mitić, kazala je da u projektu osim Crne Gore učestvuju Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo.

„U projektu prvenstveno učestvuju NVO, koje međutim ne bi mogle dovoljno da urade bez saradnje sa vladinim institucijama i organizacijama. Kroz partnerstvo i doprinos svih učesnika organizacija civilnog društva, iz šest zemalja regiona, kreirani su zajednički standardi za obezbjeđenje socijalnih usluga“, objasnila je Mitić.

Standardi, kako je pojasnila, predstavljaju korisna i praktična uputstva, daju moralnu snagu, ali omogućavaju i razumijevanje.

„Pomažu da definišemo i razumijemo koncepte i osnovne pojmove na isti način, da se dogovaramo o načinu na koji ćemo ih pratiti i sprovoditi, kako ćemo mjeriti postignuće. Samim tim, konstantno radimo na unapređenju kvaliteta usluga za krajnje korisnike“, navela je Mitić.

Bar, PR pres servisOsobama sa invaliditetom (OSI) potrebno je pružiti mogućnost zaposlenja, jer će na taj način biti stvoren novi ambijent sa više inicijativa u cilju radne i socijalne integracije te populacije, ocijenio je koordinator aktivnosti Caritas-a barske nadbiskupije, Marko Đelović.

On je, povodom 3.decembra Međunarodnog dana OSI, kazao da su, kroz inicijative koje sprovode u Caritasu uvidjeli da, kada se OSI pruži mogućnost, kako je naveo, oni je iskoriste na pravi način.

„Oni su potpuno isti kao ostali članovi društva - vrijedni, marljivi i sposobni za obavljanje poslova. Poruka je da pokušamo dati mogućnost OSI. Vjerujem da na taj način kreiramo novi ambijent u kome će biti još više inicijativa u kojima će se kreirati mogućnosti za radnom i socijalnom integracijom OSI“, rekao je Đelović u izjavi za PR Centar.

On je kazao da Caritas trenutno realizuje regionalni projekat SOCIETIES, koji finansira Evropska unija, pojašnjavajući da se on dominantno bavi radom i socijalnom integracijom OSI.

„Jedna od aktivnosti projekta je podrška podizanju kapaciteta organizacija civilnog društva da intenzivnije budu uključene u lokalne inciijative i razvoj servisa na lokalnom novou za OSI, ili za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. Drugi segment je podrška organizacijama civilnog društva ili lokalnim inicijativa za realizaciju konkretnih primjera socijalne ili radne integracije OSI. Treći način  podrške jeste kroz organizovanje kampanja“, rekao je Đelović.

On je rekao da je Caritas, u cilju smanjena predrsasuda prema OSI, snimio spot u okviru kampanje, a biće i, kako je najavio, postavljeni infopultovi u nekoliko gradova u Crnoj Gori sa kojih će se dijeliti informativno-edukativni materijal o pravima i mogućnostima OSI.

„Spot koji je snimljen za potrebe ove kampanje govori o tome da generalno naše društvo više gleda OSI kroz ono što one ne mogu raditi, pa je poruka samog spota da se OSI ne pitaju šta ne mogu uraditi, već da im se pruži mogućnost da rade. To je dosta dug proces i u tom dijelu su neki rezultati već vidljivi, ali se ne može očekivati da se dramatično promijeni stav koji je na neki način ukorijenjen u društvu“, kazao je Đelović.

On je rekao da ga raduje da postoje dobri primjeri radne i socijalne integracije OSI u društvu.

„Među takvim inicijativama je i vešeraj koji smo pokrenuli u kojem rade OSI, imamo takođe i digitalnu štampu i kopiranje u kojoj takđe rade OSI. Kroz slične inicijative pokušavamo kreirati održiva rješenja. Kada su u pitanju aktivnosti u domenu radne i socijalne integracije OSI, u okviru različitih inicijativa dvadesetak OSI je radno angažovano“, naveo je Đelović.

Predsjednik Udruženja paraplegičara Bar, Slavko Vućićević, ocijenio je da položaj OSI u zajednici nije na dobrom nivou.

„Treba se još mnogo stvari izdefinisati i riješiti kako bi se OSI, u punom svom kapacitetu i adekvatnoj radnoj sposobnosti, mogle uključiti u zajednicu. OSI su još uvijek najviše prepuštene porodici koja još uvijek najviše vodi brigu o njima. Zajednica i društvo rješavaju određena prava i potrebe kroz socijalnu i dječiju zaštitu. Međutim, ostvarivanje prava na zaposlenje, biračkih prava, prava da bira i da budem bira, da glasa, prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, korišćenje rehabilitacije, korišćenje usluga specijalizovanih banja, sve to ide otežano“, smatra Vučićević.

On smatra da država u poslednje vrijeme ulaže napor da se to stanje popravi, „međutim te promjene su jako usporene“.

„Te promjene su toliko spore da mi još ne osjećamo puni efekat svih tih promjena i boljitak u našem ukupnom životu“, istakao je Vučićević.

On je kazao da je jedan od problema sa kojima se suočavaju OSI taj što ne postoji jedinstvena komisija koja bi utvrđivala vrstu i stepen invalidnosti. „Jedinstveno tijelo vještačenja bi sve nedoumice sa kojima se susrijećemo otklonilo“.

„Resorna ministarstva preduzimaju sve aktivnosti u cilju stvaranja ambijenta u kojem bi OSI mogle aktivno da se uključe u sve društvene djelatnosti. Međutim, od Vlade prema lokalnim samoupravama se dešavaju određene promjene - da lokalne samouprave ne prate ono što Vlada kroz svoje programe, aktivnosti i strategije utvrđuje i usmjerava prema lokalnim samoupravama“, kazao je Vučićević.

On je poručio da OSI treba da ulože napor da budu primjećene i zapažene u svom okruženju u zajednici.

„OSI bi trebalo da se svojim preostalim radnim sposobnostima nametnu, da traže svoja prava u svim segmentima“, istakao je Vučićević.

On je naveo da Udruženje paraplegičara Bara broji 83 člana, a da su, kako je rekao, aktivnosti te organizacije usmjerene na projekte o socijalnoj integraciji OSI u Baru i o učešću OSI u saobraćaju.

 

 

  

Podgorica, PR pres servis – U okviru IV međunarodne škole „Obrazovanje mladih i tržište rada“ 50 društveno angažovanih učenika i studenata prethodne sedmice steklo je znanje o omladinskim politikama u Crnoj Gori i strateškim dokumenatima vezanim za zapošljavanje mladih.

To je saopšteno iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i Univerziteta Donja Gorica (UDG), koji su sa Art Communications-om iz Podgorice, Centrom za međunarodne studije iz Hrvatske i Centrom za evropske perspektive iz Slovenije, u okviru projekta „Budi spreman za EU vrijednosti“, organizovali IV međunarodnu školu, koja je završena danas svečanom dodjelom diploma u hotelu “Palas” u Petrovcu.

Organizatori su saopštili da je 50 društveno angažovanih učenika i studenata, prethodne sedmice sticalo znanja o omladinskim politikama u Crnoj Gori i strateškim dokumenatima vezanim za zapošljavanje mladih.

„Oni su imali uvid u ključne probleme koji se javljaju po pitanju neusklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, budući da su znanje i odgovarajuće vještine osnovni preduslov za stvaranje društva znanja, povećanja produktivnosti i konkurentnosti privrede“, navodi se u saopštenju.

Međunarodna škola „Obrazovanje mladih i tržište rada”, kako je saopšteno, imala je za cilj i pružanje mogućnosti polaznicima da steknu nova znanja iz oblasti evropskih omladinskih politika i njihovog usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori.

„Škola je imala za cilj i predlaganje modela unapređenja nacionalnih strateških dokumenata za zapošljavanje mladih, te unapređenje koherentnosti politika i aktivnosti za zapošljavanje mladih u Crnoj Gori, koji bi imali pozitivan uticaj na profesionalni i lični uspjeh mladih u svim daljim fazama života“, navodi se u saopštenju.

U okviru Škole polaznici su, kako su kazali, imali priliku da čuju predavanja eminentnih stručnjaka iz Crne Gore i regiona.

„To su stručnjaci poput predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragana K. Vukčevića, generalne direktorice Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete Crne Gore Mubere Kurpejović, dekana Humanističkih studija UDG Milana Podunavca, dekanice Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG Maje Drakić Grgur, profesora Ilije Vujačića sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Stevana Lilića, Budimira Košutića sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i brojnih drugih“, navodi se u saopštenju.

Četvrta po redu međunarodna škola dio je projekta „Budi spreman za EU vrijednosti“ koji je podržala Evropska komisija u okviru programa Erasmus plus programa.

Podgorica, PR pres servisNa aktivizmu mladih u Crnoj Gori potrebno je konkretnije i snažnije raditi, a organizovanje obuka za preduzetništvo i razvoj karijere, kao i info dana za buduće studente treba da postane praksa ne samo u glavnom gradu, već i u sjevernim opštinama.

To je ocijenio koordinator Odjeljenja za istraživanje javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Marko Savić na konferenciji, koja je završna aktivnost projekta “Osposobljavanje mladih iz sjevernih opština Crne Gore za tržište rada”, koji je ta organizacija sprovodila uz finansijsku podršku Ministarstva sporta Crne Gore.

Savić je rekao je da je CeMI u Nikšiću, Plužinama, Žabljaku i u Pljevljima organizovao anketiranja, kojim je bilo obuhvaćeno preko 1.2 hiljade učenika trećih razreda svih srednjih škola.

„Anketa se sastojala iz jednostavnog pitanja, a to je šta planirate da radite poslije srednje škole. Imali ste tri opcije. Jedna je bila da ćete da razvijate svoju karijeru, tako što ćete da tražite posao. Druga je bila da ćete da pokušate da razvijete sopstveni biznis, preduzetništvo. Treća je bila da ćete da upišete fakultet“, pojasnio je Savić.

On je naveo da se preko 90 odsto mladih ljudi opredijelilo za upis fakulteta.

„Samo je mali broj onih koji su se odlučili za jednu od druge dvije opcije. U našem društvu je sve veći broj onih koji idu na studije, a sve manji broj onih koji se opredjeljuju za zanat ili za usavršavanje nekih vještina koje u srednjoj školi nisu mogli da dobiju“, rekao je Savić.

Prema njegovim riječima, u Nikšiću je za učenike te opštine i za one iz Plužina organizovana dvodnevna obuka za preduzetništvo i obuka za razvoj karijere sa koje su, kako je rekao, svi učenici izašli sa konkretnim smjernicama za pisanje CV-ja i motivacionog pisma, koje im može pomoći za apliciranje za posao.

„Ista metodologija korišćena je i za organizovanje obuka u Pljevljima, gdje smo zapravo spojili učenike sa Žabljaka i Pljevalja. Takođe, organizovana su dva info dana, jedan u Nikšiću, a drugi u Pljevljima, gdje su se prezentovala tri univerziteta iz Crne Gore“, rekao je Savić.

On je istakao da je sprovođenje projekta pokazalo da je potrebno konkretnije i snažnije raditi na aktivizmu mladih ljudi, napominjući da je ostao „gorak ukus“, zbog toga što je u Plužinama i na Žabljaku od svih anketiranih, kako je objasnio, bilo do pet učenika koji su se opredijelili za razvoj karijere ili za pokretanje nekog biznisa.

„Ostao je utisak da je problem našeg društva što smo centralizovali sve događaje, pa i ove za mlade, u nekoliko većih opština u centralnom dijelu ili na primorju. Nismo se dovoljno trudili da naviknemo mlade ljude iz sjevernih opština da organizovanje obuka i info dana treba da bude praksa, a ne izuzetak u njihovom gradu. Mislim da smo uspjeli da se približimo mladima tako što smo došli na njihova vrata“, pojasnio je Savić.  

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Tomović, kazala je da postoji veoma očigledan jaz između mogućnosti za sticanje obrazovanja i ekonomskih prilika, posebno kada je u pitanju tržište rada.

„Sa jedne strane, iako završe srednju školu, mladi ne posjeduju dovoljno praktičnih vještina i znanja, koji su neophodni za obavljanje određenih poslova, te na taj način nisu adekvatno pripremljeni za tržište rada, teško pronalaze posao. Oni koji su uspješni nastavljaju školovanje na visokoškolskim institucijama, zbog čega sa druge strane napuštaju svoje gradove“, objasnila je Tomović.

Ona je istakla da bez ikakvog znanja o tržištu rada, prilikama za zapošljavanje, aktivnostima Zavoda za zapošljavanje, o ekonomskoj situaciji u opštini u kojoj žive mladi, posebno, kako je rekla, u sjevernim opštinama, budu prislino marginalizovani na tržištu rada.

„Upravo u cilju podrške smanjenju broja mladih koji su nezaposleni, Cemi je ovim projektom imao za cilj sprovođenje onih aktivnosti, koje utiču na ključne donosioce odluka i grupe, kako bi se ovaj broj smanjio. Smatramo da smo u velikoj mjeri ostvarili cilj, a to je doprinos poboljšanju socio-ekonomske situacije mladih u sjevernim opštinama“, poručila je Tomović.

Ključni rezultati, postignuti projektom su, kako je kazala, stvaranje mreže između lokalnih vlasti, škola, Zavoda za zapošljavanje, privatnog sektora i nevladinih organizacija u sjevernim opštinama.

„Sa druge strane, kroz niz obuka, rađeno je na jačanju ličnih radnih sposobnosti i stručnosti učenika srednjih škola i povećanju nivoa javne svijesti o mogućnostima prevazilaženja problema nezaposlenosti mladih“, ocijenila je Tomović.

Koordinatorka projekta na programu Ujedinjenih nacija za mlade, Jelena Miljanić, ocijenila je da je najveći nedostatak u crnogorskom društvu taj što ne postoji jak sistem, koji će podržati mlade i pomoći im da donose dobre, kvalitetne i informisane odluke o svom životu.

„Ako je osnažena porodica, škola, ostale usluge i ako svi rade zajedno i sa mladima, takav jedan sistem može da pomogne mladoj osobi da donese što bolje odluke u odnosu na svoja interesovanja, svoje resurse i u odnosu na situaciju vani“, smatra Miljanić.

Prema njenim riječima, na tržišu rada i za uspjeh u životu uopšte važne su vještine koje su prenosive i koje su univerzalne.

„Istraživanja pokazuju da za uspjeh u životu nije toliko važno koji ste fakultet, ili koju ste srednju školu završili, već znate li da radite u timu, znate li da komunicirate, jeste li proaktivni, koliko se prilagođavate novim situacijama, imate li integritet i etiku. To su vještine i stavovi koje nas približavaju uspjehu“, kazala je Miljanić.

Ona je istakla da bez informacija o nekoj prilici nije moguće iskoristiti priliku, napominjući da je važno sa mladi informišu putem svih kanala koji su im na raspolaganju.

Direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, kazao je da da je prioritet tog resora funkcionisanje postojećih i otvaranje omladinskih klubova i centra.

„Imamo 10-ak aktivnih omaldinskih klubova širom Crne Gore, i u saradnji sa lokalnim samoupravama, radimo na uspostavljanju novih omladinskih klubova. Važno je pomenuti i neke regionalne aktivnosti, prije svega uspostavljanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, čije je sjedište u Tirani, a čija lokalna kancelarija postoji u Podgorici“, naveo je Koprivica.

On je istako da se CeMI-jev projekat potpuno uklapa u prioritet Direktorata za mlade, koji se odnosi na zapošljavanje mladih i stvaranje uslova za njihov olakšan pristup tržištu rada.

Predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore (UNSCG), Andrea Mićanović, kazala je da ta organizacija nastoji da se informiše o problemima sa kojima se učenici susreću u školskim zajednicama i da, povratne informacije koristi kao povod za projektne i druge aktivnosti.

„Kada smo sa srednjoškolcima u Crnoj Gori razgovarali šta nedostaje njihovj pripremi za tržište rada u okviru obrazovnog procesa, oni su istakli da treba kontinuirano raditi na poboljšanju kvaliteta izvođenja praktične nastave, na promociji preduzetništva i na podsticanju neformalnog obrazovanja“, istakla je Mićanović.

Srednjoškolci iz sjeverne regije, kako je navela, često govore da praktična nastava u srednjim stručnim školama nije na adekvatnom nivou, jer se dešava da nisu ispunjeni svi potrebni uslovi za njeno izvođenje.

„Ali sa druge strane deševa se i da se evidencija o izvršenju praktične nastave svakoga učenika ne vrši na valjan način, odnosno da izvršenje praktične nastave u srednjim stručnim školama nije redovno. U posljednje vrijeme evidentni su određeni pomaci u ovoj oblasti, ali informacije koje dobijamo od srednjoškolaca govore da ima prostora za dalje ulaganje“, rekla je Mićanović.

Strana 2 od 41