Podgorca, PR pres servis – U Crnoj Gori postoji mreža socijalnih radnika, koji prepoznaju probleme LGBT zajednice i zbog toga je važno jačati njihove kapacitete, kako bi se kreiralo podržavajuće okruženje u kojem svaka individua može da dostigne puni potencijal, ocijenjeno iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Ta organizacija je, u saradnji sa Kvir Montenegrom i Institutom za pravne studije, organizovala dvodnevni trening za socijalne radnike, u okviru projekta „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, kojeg finansira Evropska unija (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, kazala je da je treningu prisustvovalo 25 socijalnih radnika i studenata iz svih krajeva Crne Gore.

„Možemo da kažemo da smo se uspješno nosili sa temama koje se vezuju za LGBT zajednicu i da smo na ovaj način dali doprinos unapređenju povjerenja koje LGBT zajednica može da ima u institucije sistema“, kazala je Čolaković.

Ona je naglasila da je veoma važno da sami socijalni radnici govore o izazovima sa kojima se suočavaju pri radu sa LGBT zajednicom.

„Ovaj trening je bio prlika da razmjenjujemo iskustva, govorimo o izazovima i o potencijalnim rješenjima datih problema i situacija“, istakla je Čolaković.

Studenti socijalnog rada i socijalne politike su, kako je ocijenila, imali priliku da od starijih kolega čuju o iskustvima u radu sa LGBT zajednicom i da na taj način uče o problemima sa kojima se ta populacija susreće.

Vanja Mašković iz Centra za socijalni rad u Bijelom Polju, rekla je da je dobro što su edukaciji prisustvovali profesonalci, ali i studenti jer je to prilika da, kako je kazala, svi iz prve ruke slušaju o iskustvima LGBT osoba.

"Ovo nam je dragocjeno da primijenimo u našoj praksi tj. u direktnom radu sa korisnicima“, istakla je Mašković.

Ona je rekla da nije imala iskustvo u radu sa LGBT osobama, napominjući da je čovjek u prilici da bolje pomogne drugima, samo ako radi na sebi.

„Ovdje sam dobila neka znanja sa kojima mislim da ću sutra biti u prilici da pružim bolju pomoć i podršku ne samo LGBT osobama, nego i njihovim porodicama i ljudima kojima su oni okruženi“, zaključila je Mašković.

 

 

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika, a rukovodioci zdravstvenih ustanova trebalo bi da postupaju u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinskog postupka.

To je ocijenjeno tokom prvog panela „O pravima pacijenata“, koji je održan u okviru nacionalne koferencije “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, a koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Projekt koordinator u CeMI-ju, Marko Savić, kazao je odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se tiču  dopunskog rada nisu dobre jer, prema njegovim riječima, dodatno predstavljaju jedan od najizraženijih rizika korupcije.

„Prema Izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, prošle godine je sprovedeno preko 400 inspekcijskih nadzora u privatnim zdravstvenim ustanovama, a nije utvrđena nijedna nepravilnost, dok je praksa govorila da postoje ljekari koji podjednako rade i u privatnom i u javnom sektoru, uprkos zakonskom ograničenju“, pojasnio je Savić.

On je istakao da je u prošloj godini, više od jedne trećine ispitanika kazalo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku.

„Skoro 35 odsto ispitanika kaže da im se desilo, jednom ili više puta, da ih ljekar iz državne ustanove uputi na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koju besplatno mogu dobiti u državnoj, a moraju platiti u privatnoj klinici“, istakao je Savić.

On je ocijenio da, kada je riječ o dopunskom radu, da je moguće „makar“ zahtjevati strožiji inspekcijski nadzor.

Savić je, pozivajući se na inormacije donosioca odluka, istakao da su liste čekanja znatno smanjene u proteklih nekoliko godina, dopunskim radom ljekara u svojoj ustanovi.

„Ono što smo, kroz dubinske intervjue sa donosiocima odluka, saznali jeste da su liste čekanja, u poslednjih dvije ili tri godine, znatno smanjenje i to isključivo dopunskim radom radom ljekara u svojoj ustanovi i konkretnim i jačim zalaganjem zdravstvenih radnika u  pojedinim sektorima“, kazao je Savić.

On smatra da je izbor zaštitnika prava pacijenata diskutabilan i utiče na nezavisnost njegovog rada

“Prepoznali smo da zaštitnici prava pacijenata obično  rade i svoj stalni i posao zaštitnika. Od 32 zaštitnika prava pacijenata, najviše je zdravstvenih radnika, njih 16 tako da dolazimo u situaciju da se njihov posao usložnjava”, objasnio je Savić.

Prema njegovim riječima, potrebno je uvesti  zakonsku obavezu objavljivanja odluka o izboru menadžmera zdravstvenih institucija, na sajtu Ministarstva zdravlja.

“Voljeli bi da se u zakonu nađe odredba javnog objavljivanja rezultata konkursa za izbor upravnika zdravstvenih ustanova, sa propratnom dokumentacijom, kako bi i taj dio mogli da isprate i predstavnici civilnog društva i građani”, kazao je Savić.

Generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja, Vesna Miranović, smatra da se ljekari na našim prostorima nalaze na udaru svih reformi zdravstvenog sistema, dok, kako je istakla, pacijent od njega očekuje maksimum.

Miranović je ocijenila da je potrebno promijeniti metodologiju za ispitivanje percepcije korupcije, jer, kako je kazala, ne postoji nijedna prijava za korupciju dok je percepcija ove pojave jako visoka.

“Tipični pacijent je sklon da ponudi ljekaru poklon i da o tome svima priča, potpuno nesvjestan da je i on dio nezakonite priče”, istakla je Miranović.

Ona je dodala da rukovodioci zdravstvenih ustanova moraju postupati u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinkog postupka.

 “Zdravstvena inspekcija apsolutno nije motivisana da nekog kazni jer  kada nađe počinioca i javi direktoru koji ne pokrene disciplinski postupak, fokus ljutnje se okreće ka zdravstvenoj inspekciji, što je potpuno pogrešan zaključak”, ocijenila je Miranović.

Predsjednik Upravnog odbora u Insitutu alternativa, Stevo Muk je, govoreći o javnim nabavkama u zdravstvu,  kazao da se razlika od preko 54 miliona eura između planiranih i ugovorenih nabavki , dešava zbog zbog netačnog i neobjektivnog planiranja.

“Prva i velika negativna konstanta u javnim nabavkama je loše planiranje. Godinama govorimo o ogromnim problemima a čini mi se da se malo u tom smislu unaprijedilo”, istakao je Muk.

On je ocijenio da je potrebno učiniti transparentnim metodologije planiranja nabavki u zdravstvu i osnažiti dalju primjenu okvirnih sporazuma za javne nabavke

 “Dalje istraživanje u oblasti javnih nabavki se mora fokusirati na upoređenje cijena dobijenih na tenderima u Crnoj Gori sa cijenama dobijenim u postupcima javnih nabavki u zemljama regiona i Evropske unije”, smatra Muk.

Zaštitnica prava pacijenata u Kliničkom Centru Crne Gore, Grana Bubanja, kazala je da ta funkcija, pored osnovne ima i  ulogu medijatora i savjetnika jer se, kako jenavela, svakodnevno veliki broj pacijenata javlja i za savjete.

 

Nacionalna konferencija održana je u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Podgorica, PR pres servis Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, pozvao je građane da prijave sve doktore koji ih upućuju da obave preglede u privatnim ustanovama u kojima rade, poručujući da će spriječiti takve pojave i sankcionisati one koji se time bave.

On je danas, na nacionalnoj konferenciji “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), ocijenio da je zabrinjavajući podatak iz istraživanja te organizacije da se 37 odsto ispitanika izjasnilo da ih doktori iz državnih ustanova upućuju na pregled u privatne klinike u kojima rade.

„Poručujem, molim i pozivam sve građane Crne Gore da lično u Ministarstvu zdravlja dođu i saopšte ime svakog doktora koji se time bave. Procenat od 37 odsto je više nego zabrinjavajući. Ministarstvo zdravlja će preduzeti sve da spriječi takve pojave i sankcioniše sve one koji se time bave“, kazao je Hrapović u PR Centru.

On je podsjetio da je Ministarstvo zdravlja omogućilo dopunski rad, „ali ne na način da naši doktori ne odrade ono što je standard i procedura u državnim ustanovama“.

Hrapović je rekao da je Ministarstvo zdravlja ponosno na činjenicu iz istraživanja koje je sproveo CeMI da je 92 odsto građana Crne Gore starijih od 18 godina zdravstveno osigurano, a da 96 odsto njih ima svog izabranog ljekara.

„68 odsto ispitanika smatra da mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu kada im je potrebna. Isti procenat, ocjenjuje da su ljekari obučeni i kompetentni u Crnoj Gori, a više od 70 odsto onih koji su od ljekara rekli da dobijaju savjete kako da unaprijede svoje zdravlje“, naveo je Hrapović.

On smatra da su građani sve više svjesni da mogu da prijavljuju nepravilnosti, i da u prilog tome govore podaci da je 2013.godine bilo 877 prijava građana ombudsmanu, dok je prošle godine taj broj porastao na 2.070.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, podsjetio je da je istraživanje koje je sprovedeno u okviru ovog projekta je pokazalo da više od jedne polovine građana Crne Gore nije svjesno svojih prava koja imaju kao pacijenti.

„Jedan o učesnika konferencije je rekao da je kvalitet zdravstvenih usluga opao. Ovo pokazuje značaj CeMI-jevog  projekta koji ima za cilj približavanje Crne Gore standardima EU u dijelu zaštite ljudskih prava, prava etničkih grupa i njihovih prava kao pacijenata“, naveo je Orav.

On smatra da su pacijenti i građani Crne Gore ti koji će ostvariti koristi od ovog projekta, navodeći da će im to pomoći da budu adekvatno informisani u postupcima u okviru zdravstvnog sistema i o njihovim pravima.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je da insitutcija od početka ove godine radila na donošenje Pravilnika gdje su, kako je pojasnio, posebnu pažnju obratili na osjetljive kategorije osiguranika.

„Zalažemo se za to da se obezbijedi jednak pristup zdravstvenoj zaštiti za sve osiguranike u Crnoj Gori, posebno apostrofiram djecu i osjetljive kategorije osiguranika - osobe sa invaliditetom“, poručio je Čirgić.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Tomović,  kazala je, govoreći o preporukama za unaprijeđenje sistema zdravstvene zaštite, da je potrebno izmijeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti u cilju ograničavanja dopunskog rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore u osnovnim crtama, kako je podsjetila, razrađuje postupak izbora menadžera zdravstvenih ustanova.

„Uzimajući u obzir posebnu ulogu rukovodioca zdravstvenih ustanova, dolazi se do zaključka da je neophodno izvršiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u dijelu načina izbora menadžera zdravstvenih ustanova, kroz unaprijeđenje važećeg postupka izbora, kako bi se postupak izbora sprovodio na transparentan i zakonom propisan način“, navela je Tomović.

Prema njenim riječima, potrebno je izraditi akt komunikacione strategije prema građanima u cilju njihovog upoznavanja sa pravima pacijenata i radom Zaštitnika prava pacijenata, kao i pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika.

„Nužno je ovaj dio kontrole dodatno pojačati, kako bi izbjegli situaciju u kojoj izmjene Zakona ne dovode do suštinske promjene u ovom dijelu. Naime, ove odredbe nijesu dobre i ne doprinose opštem povjerenju u zdravstveni sistem, a dodatno predstavljaju jedan od najizraženijih rizika korupcije u zdravstvenom sistemu, ovdje možemo makar zahtjevati strožiji inspekcijski nadzor“, pojasnila je Tomović.

Kako je navela, potrebno je i usvojiti podzakonski akt kojim bi se kroz detaljne i jasne procedure uredio rad Zaštitnika prava pacijenata, kao i ovlastiti određeno kolektivno tijelo ili organ lokalne samouprave za imenovanje zaštitnika u zdravstvenim ustanovama u toj opštini/gradu.

Nacionalna konferencija je održana u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira EU posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

 

Podgorica, PR pres servisMladi koji koriste droge nemaju dovoljno programa podrške, zbog čega je neophodno jačati pedagoško-psihološke službe u školama, kao i formirati programe za tu populaciju u okviru centara za socijalni rad, ocijenjeno je na panel diskusiji Podrži, ne kažnjavaj.

Panel su, povodom 26. juna Međunarodnog dana borbe protiv droge, organizovale nevladine organizacije Juventas i Unija srednjoškolaca Crne Gore (UNSCG).

Direktorica Programa  smanjenja štete u NVO Juventas, Tijana Žegura, predstavila je online anketu "Mladi i droge u Crnoj Gori" koju je sprovela ta organizacija, u kojoj je učestvovalo 590 osoba mlađih od 30 godina iz cijele Crne Gore, od kojih je bilo validno 562 upitnika.

„Na pitanje da li su ikada probali alkohol, 92 odsto je kazalo da jeste, da često koriste alkohol tri do četiri puta godišnje izjasnio se svaki peti učesnik, više puta mjesečno 13 odsto ispitanika. To je po nama podatak koji je prilično zabrinjavajući u ovom trenutku, posebno kad se uzme u obzir da su 30 odsto ispitanih maloljetnici“, rekla je Žegura.

Prema njenim riječima, skoro jedna trećina ispitanika se izjasnila da je prvi put probala alkohol prije svoje 14. godine, a dvije trećine prije 18. godine. „Alkohol kupuje skoro polovina ispitanika u lokalu, baru ili sličnim prostorima, dok ga jedna trećina kupuje u prodavnici“.

„Na pitanje da li su probali marihuanu, 42,7 odsto je odgovorilo da jesu, više puta sedmično da je koristi svaki peti ispitanik. Pozitivan trenutak je da 37 odsto njih koji su probali marihuanu ne koriste trenutno marihuanu“, kazala je Žegura.

Kako je navela, na pitanje da li mladi poznaju nekog ko je mlađi od 18 godina i koristi alkohol?, taj procenat iznosi 92,5 odsto.

„67 odsto njih poznaju nekog drugog ko koristi marihuanu, a skoro polovina njih se izjavašnjava da poznaje nekoga ko koristi neku drugu drogu. Na pitanje da li poznaju nekoga od 25 godina ko ima problem sa drogom, skoro 59 odsto odgovara da poznaju“, istakla je Žegura.

Ona je rekla da je na pitanje kome bi se obratili za pomoć, dvije trećine ispitanika kazalo da bi na prvom mjestu to bila porodica, sedam odsto bi se njih obratilo domu zdravlja, 13 odsto nevladinim organizacijama, 16 odsto kancelarjama za prevenciju.

„Najveći problem je što mladi ne znaju gdje da se obrate za pomoć, nisu slobodni da se obrate službama u osnovnim ili srednjim školama, u domove zdravlja ako su maloljetni moraju sa sobom da povedu roditelje“, upozorila je Žegura.

Predsjednica Upravnog odbora UNSCG, Andrea Mićanović, ocijenila je da su prezentovani rezultati istraživanja stavova mladih o drogama važan pokazatelj da nešto treba mijenjati , razviti i ojačati servise podrške učenicima koji koriste droge unutar obrazovnog sistema.

„Neophopdno je ojačati pedagoško-psihološke službe u smislu praćenja i identifikovanja problematičnih vidova ponašanja među učenicima koji mogu biti posljedica korišćenja narkotika, kako bi se moglo intervenisati u najranijim fazama. Nakon toga, jako je važno učenicima ponuditi savjetovane usluge i uputiti ih na programe podrške koji postoje unutar njihove zajednice“, istakla je Mićanović.

Prema njenim riječima, u komunikaciji sa delegatima UNSC primjetili su da učenici velikog broja srednjih škola u Crnoj Gori često ne osjećaju slobodu da se obrate za pomoć pedagoško-psihološkim službama pri rješavanju običnih školskih problema.

„To ukazuje da je potrebno da pedagozi i psiholozi grade zdrav i prijateljski odnos sa svojim učenicima zasnovan na međusobnom povjerenju“, kazala je Mićanović.

Ona je rekla da mladi često u drogi vide rješenje za životne probleme, pa, kako smatra, „treninzi životnih vještina“ koji su osmišljeni da učenike poduče vještinama suočavanja sa svakodnevnim životnim problemima, mogu biti korisni.

Studentkinja Fakulteta političkih nauka na smjeru Socijalni rad i socijalne politika, Sonja Njunjić,  kazala je da djeca i mladi koji koriste droge nemaju dovoljno programa podrške, „pogotovo ako imaju ispod 18 godina“.

„Većina korisnika droga prvi kontakt sa drogama imaju kao maloljetna lica i vrlo mali broj njih se obraća institucijama sistema, što govori koliko imaju povjerenje u institucije i odgvoru koji dobijaju“, navela je Njunjić.

Ona je ocijenila da je vidiljiv nedostatak podrške Centra za socijalni rad mladim korisnicima droga, „zbog čega bi kao prioritet trebao da bude socijalna zaštita za mlade korisnike droga“.

„To podrazumijeva osnivanje programa i usluga direktno namijenjenih njima kao i njihovim porodicama“, ocijenila je Njunjić.

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Jovan Dašić je, govoreći o preporukama za rješavanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, kazao da tu spadaju reforme sistema kontrole droga, kao i da fokus treba da bude na zdravlje svakog pojedinca i smanjenje štete.

„Važno je da obezbijedimo besplatan tretman, rehabilitaciju i resocijalizaciju mladih koji koriste droge, ali i finansijsku podršku države u održavanju već postojećih servisa u lokalnim zajednicama, da obezbijedimo kontinuiranu medicinsku edukaciju iz oblasti droga, prevencije narkomanije i radu sa osobama koje koriste droge“, naveo je Dašić.

Kampanja “Pruži podršku, ne kažnjavaj.“ je globalna inicijativa koju su pokrenuli Međunarodni konzorcijum za politike o drogama, Međunarodna mreža osoba koje koriste droge, Međunarodna mreža smanjenja štete i Međunarodna HIV/AIDS alijansa, a Juventas i 4 Life je po treći put obilježavaju u Crnoj Gori.

Podsjećamo da je Juventas ranije danas, zajedno sa 4Life, tražio omogućavanje besplatnog tretmana u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga, te uvođenje ne-interferonske terapije za oboljele od virusnog Hepatitisa C.

Podgorica, PR pres servis – Grupa građana „Građanska akcija“ zatražila je danas od Ustavnog suda da Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske stavi van snage, jer je, kako ocjenjuju, donijet neustavno.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, kazao je na pres konferenciji da su Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona podnijeli Ustavnom sudu, zajedno sa odbornikom Skupštine Opštine Budva Stevanom Džakovićem.

 „Predlažemo Ustavnom sudu da do donošenje konačne odluke obustavi primjenu Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske i da donese odluku kojom se pomenuti Zakon proglašava neustavnim i stavlja van snage“, poručio je Vujičić u PR Centru.

On je pozvao ambasadore zemalja članica NATO-a da upoznaju svoje državljane da su u društvo Sjevernoatlantske alijanse, kao 29. članicu primili Crnu Goru, u kojoj, kako je istakao, birači ne mogu da ostvare Ustavom propisano biračko pravo.

„Pravo na neposredni izbor predstavnika imaju državljani svih preostalih 28 članica Alijanse. Neposredni izbor poslanika je osnovni preduslov za uspostavljanje vladavine prava u jednoj zemlji“ pojasnio je Vujačić.

On je dodao da su odluku o pristupanju NATO-u donijeli nelegalni poslanici, koji su izabrani „od malog broja ljudi u vrhovima političkih partija, koji su interesno povezani i izraz su visoke korupcije“.

„Na dan izbora za poslanike Skupštine Crne Gore, 16. oktobra 2016. godine, birači nisu mogli da neposredno daju glas kandidatu sa liste već su mandate dobili posredno od političkih subjekata koji su učestvovali na izborima“, pojasnio je Vujičić.

Crnogorsko društvo su, kako smatra, zarobili ljudi koji su na čelu parlamentarnih političkih partija, jer su, kako je istakao, od građana uzeli pravo da biraju predstavnike za parlament.

“Rukovodioci parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori su zarobili crnogorsko društvo jer oni biraju poslanike, a ti poslanici biraju organe koji ne štite interese građana, već interese malog broja ljudi koji se nalaze u vrhovima parlamentarnih političkih partija”, ocijenio je Vujičić.

On smatra da su rukovodioci parlamentarnih političkih partija“vlasnici države i života građana Crne Gore” jer, donose sve odluke u Crnoj Gori, a na to, kako je kazao, nemaju pravo.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno nastaviti sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednjim preduzećima u cilju poboljšanja sistema javnih nabavki, ocijenjeno je na radionici Uprave za javne nabavke i Svjetske banke (SB).

Direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević, kazao je danas na radionici “Poboljšanje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori” da ta institucija sprovodi dva projekta sa SB – projekat „Izrada smjernica za podsticanje učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u Crnoj Gori i projekat „Izrada smjernica za sistem nadgledanja-monitoringa javnih nabavki od Uprave za javne nabavke“.

Govoreći o prvom projektu, Mujević je rekao da su identifikovani problemi koji se ogledaju u ponudi nedovoljno prilagođenih finansijskih proizvoda potrebama malih i srednjih preduzeća, alternativni izvori finansiranja nisu zaživjeli, preduzeća nisu dovoljno spremna za pristup finansijama, "odnosno nemaju potrebnu kreditnu sposobnost, a često ni odgovarajuća sredstva obezbjeđenja kredita".

„Takođe, finansijska, a i druga pismenost nije na potrebnom nivou i preduzeća nemaju dovoljno znanja da na odgovarajući način predstave, a sposobnost upravljanja finansijama u cilju redovong izvršavanja finansijskih i kreditnih obaveza su često ograničene. Ovo sve utiče na osnovne uslove tih preduzeća i ugovorene obaveze sa državom kroz tendersku proceduru“, kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, evidentno je da preduzeća neadekvatno primjenjuju propisane standarde neophodne za nastup na ino-tržištima, nedovoljno koriste usluge konsultantskog tržišta i mogućnosti umrežavanja što, kako je naveom dovodi do niskog nivoa konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, regionalne nejednakosti u razvoju, kao i nedovoljne valorizacije izvoznih mogućnosti.

Mujević je podsjetio da je Crna Gora dobila preporuku da nastavi da olakšava sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednim preduzećima od kojih je jedna „Unapređenje finansijske podrške sektrou malih i srednjih preduzeća, koja se, kako je naveo, sprovodi po planu, a druga je „Unaprjeđenje nefinansijske podrške sektortu malih i srednjih preduzeća“.

Govoreći o drugom projektu koji Uprava sprovopdi sa SB, Mujević je kazao da su se bavili izradom sistema za upravljanje informacijama u saopštavanju rezultata, uvećanom komunikacijom između institucija i angažovanjem svih strana u sistemu, izradom ocjene o usklađenosti učinkana osnovu informacija o poslovanju prikupljenih iz konsultacija sa tržištem.

„U okviru drugog projekta smo se bavili i optimizacijom uloge i odgovornosti institucija, revizijom koncepta nadgledanja kako bi se uključilo što više materijalnih i procesnih aspekata“, naveo je Mujović.

Vođa projektnog tima i specijalista za javne nabavke SB, Manjola Malo, kazala je da se Crna Gora treba fokusirati na izradu smjernica za mala i srednja preduzeća.

„Kao SB bili smo pozitivno iznenađeni kulturom dijaloga koji je uspostavljen u privatnom sektoru, posebno kada je u pitanju pristup malim i srednjim preduzećima tržištu javnih nabavki. Ovo je prioritet za mala i srednja preduzeća“, navela je Malo.

Međutim, kako je ukazala, mala i srednja preduzeća ne mogu dovoljno da odgovore na veoma zahtjevne procedure javnih nabavki i mnoga od njih rade samo na lokalnom nivou „i nisu svjesna kako mogu upotrijebiti javne nabavke u svoju korist“.

„Kada je u pitanju izrada smjernica za mala i srednja preduzeća, imamo mnogo prepreka koje usporavaju i srpiječavaju učešće malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki.Tu su administrativne prepreke za njih, finansijske, jer imaju problema da dođu do sredstava, institucionalne, same procedure nabavke zbog složenosti troškova, smjernice nisu dovoljno jasne“, rekla je Malo.

SB, kako je istakla očekujemo da ovi faktori toliko neće uticati na dalju konkurentnost malih i srednjih opreduzeća i da će kroz razvoj projekta sve veći broj malih i srednjih produzeća učestvovati u sistemu javnih nabavki.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, rekao je da temelj evropskog sistema javnih nabavki predstavljaju načela transparentnosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog nadmetanja i nediskriminacije.

„Ova oblast je utoliko značajnija što 16 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije, prema procjenama, ide kroz sistem javnih nabavki. U Crnoj Gori je taj procenat daleko veći i značajniji“, istakao je Pejović.

On je kazao da se očekujemo da će na plenarnom zasijedanju Skupštine Crne Gore 29. juna biti razmatrane izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, u cilju unaprjeđenja te oblasti.

„Siguran sam da će te izmjene donijeti cijeli niz pogodnosti za javne nabavke kroz ono što je uočeno kao barijera za poslovanje i efikasniju djelatnost“, rekao je Pejović.

On je ukazao da su po da su Zakon  o javno-privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama takođe bitni za oblast javnih nabavki.

„Time ćemo kroz ova tri osnovna zakonska akta u potpunosti uskladiti ovu oblast i ispuniti zakonodavni okvir koji je neophodan“, istakao je Pejović.

Službenih za operacije u Kancelariji SB Denis Mesihović, kazao je da SB trenutno radi na pripremi tri nova projekta, koji bi, kako je naveo, trebalo da budu odobreni u narednoj fiskalnoj godini. „To će imati direktan pozitivan uticaj na kvalitet javnih nabavki u Crnoj Gori“.

„U pripremi je projekat „Reforma poreske uprave“, koji će modernizovati Poresku upravu i unaprijediti efikasnost njenog poslovanja, drugi projekat je instituconalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore MIDAS, koji ima za cilj dalji razvoj poljoprivrednog sektora, kao i povećanje broja zaposlenih, a u pripremi je i projekat Energetske efikasnoti“, naveo je Mesihović.

Kako je podsjetio, Trenutno SB implementira četiri projekta u Crnoj Gori čija je vrijednost 119 miliona dolara.

Menadžerka prakse globalnog upravljanja SB, Hiba Tahboub, smatra da je ključno da se u Crnoj Gori uključi privatni sektor u sistem javnih nabavki, navodeći primjer Brazila koji je dobro riješio to pitanje.

„Kada su oni uradili Zakon o javnim nabavkama 2004.godine jedan od ciljeva je bio kako da se podstaknu mala i srednja preduzeća i oni su to uradili. To se može uraditi ili putem neke politike, obuka, kako da mala i srednja preduzeća budu konkuretnija, ali i kako građani da cijenesama preduzeća više“, navela je Tahboub.

 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Polovina crnogorskih studenata smatra da Evropska unija (EU) i NATO imaju pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju države, pokazalo je istraživanje Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacije MESA 10 iz Slovačke.

Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove i u decembru prošle godine, na uzorku od 3,4 hiljade studenata sa sedam Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke.

Ekspert za spoljnu politiku iz organizacije MESA 10, Milan Ježovica, kazao je da više od polovine studenata iz država koje su obuhvaćene istraživanjem želi da njihova država postane ili ostane članica EU, a da 65 odsto smatra da EU igra pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju njihovih država.

“Da EU ima pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore vjeruje 51 odsto crnogorskih studenata, dok njih 40 odsto ulogu EU doživljava negativnom”, saopštio je Ježovica u PR Centru.

On je dodao da 78 odsto ispitanih studenata u Moldaviji ima stav da EU igra pozitivnu ulogu u njihovoj državi, dok je taj procenat najmanji u Bosni i Hercegovini i iznosi 38 odsto.

Ježovica je istakao da 44 odsto ispitanih smatra da su za njihove države korisni bezbjednost i prosperitet koje pruža NATO, dok skoro trećina njih misli da je uloga tog vojnog saveza u političkom i ekonomskom razvoju država pozitivna.

“Ulogu NATO-a u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore pozitivnom ocjenjuje 49 odsto studenata sa crnogorskih univerziteta, dok isti procenat ispitanih bosanskohercegovačkih studenata smatra da je uticaj NATO-a na njihovu državu negativan”, rekao je Ježovica.

Više od polovine ukupno ispitanih, kako je kazao, privlače vrijednosti koje dijele EU i NATO, dok je taj procenat najveći kod moldavskih studenata, a najmanji kod bosanskohercegovačkih.

„Demokratija, prosperitet i socijalna zaštita su vrijednosti koje 52 odsto ispitanih studenata smatra privlačnim kada su u pitanju EU i NATO. Kada napravimo presjek po zemljama, najveći postotak studenata koji dijeli isto mišljenje, ima Moldavija od 75 odsto, a najmanji Bosna i Hercegovina gdje manje od trećine studenata privlače vrijednosti EU i NATO,“ objasnio je Ježovica.

On je istakao da bi 53 odsto ispitanih, sa svih Univerziteta, da su u mogućnosti, završilo studije u zemljama EU i NATO, dok bi njih 10 odsto svoje obrazovanje vezalo za Rusiju.

„Kada je u pitanju zaposlenje, skoro 40 odsto studenata bi izabralo zemlje EU i NATO, dok bi se njih 11 odsto zaposlilo u Rusiji“, pojasnio je Ježovica.

On je istakao da najveće iznenađenje u istraživanju predstavlja veliki procenat studenata koji su spremni da aktivno učestvuju u političkom životu svojih država, jer bi, kako je pojasnio, njih 61 odsto glasalo na sledećim parlamentarnim izborim, dok bi se 26 odsto kandidovalo za neku političku poziciju.

“U Crnoj Gori 83 odsto studenata bi možda razmotrili ideju da se kandiduje za političku funkciju, dok je njih devet odsto reklo da bi se kandidovalo ”, kazao je Ježovica.

On je objasnio da su studenti u anketi odgovarali na pitanje da li populizam i ekstremizam percipiraju kao prijetnju i da li su te pojave u porastu u njihovim državama.

“Rezultati su pokazali da 34 odsto studenata misli da su ekstremizam i populizam u njihovoj zemlji u porastu, 16 odsto ispitanih smatra da su u padu, 30 odsto studenata je izrazilo stav da se po tom pitanju ništa nije promijenilo posljednjih godina, dok 20 odsto vjeruje da tih pojava nema ili da su marginalne”, pojasnio je Ježovica.

Prema njegovim riječima, da su populizam i ekstremizam u porastu, vjeruje tek 16 odsto crnogorskih studenata, dok je u Slovačkoj taj procenat najveći i iznosi 57 odsto.

Projektna menadžerka CEAS-a Anđa Petković, kazala je da je iskustvo Crne Gore, kada je riječ o ulasku u NATO, ključno za države Zapadnog Balkana.

“Iskustvo Crne Gore bi trebalo da bude pomno analizirano i što prije primijenjeno od strane evroatlantski nastrojenih političara u Srbiji, kao i od drugih javnih aktera koji se bave pitanjima NATO-a u regionu”, rekla je Petković.

Ona je pojasnila da je sprovedena anketa dio projekta “Studentske debate - Promovisanje demokratskih vrijednosti među mladima”, koji partnerski sprovode organizacije MESA 10 i CEAS, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju iz Vašingtona.

 

Podgorica, PR pres servis – Ukupna ugovorena vrijednost javnih nabavki za prošlu godinu iznosila je 447,7 miliona eura u okviru čega je zaključeno 7.653 ugovora, saopštio je direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević.

On je, danas na pres konferenciji povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama za 2016. godinu,  kazao da su troškovi učešća javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u poslednjih nekoliko godina ujednačeni.

„Učešće javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u prošloj godini kreće se oko  11,7 odsto, što, gledajući period od 2011. do 2016. godine, znači da su troškovi ujednačeni“, pojasnio je Mujević.

On je naglasio da je većina zaključenih ugovora, njih 93 odsto, ugovoreno otvorenim postupkom javnih nabavki.

„Otvorenim, odnosno najtransparentnijim postupkom javnih nabavki, zaključeno je 93 odsto od ukupno 7.653 ugovora, dok je od 17 do 20 miliona eura zaključeno sporazumnim ugovorima“, rekao je Mujević u PR Centru.

On je istakao da je konkurencija u postupku javnih nabavki mogla biti veća i da u prošloj godini nije bilo više od tri ponuđača po tenderu.

„Taj intenzitet konkurencije je mogao biti bolji, ali zbog malog tržišta, u prošloj godini imamo 2,21 ponuđača po tenederu. Na tome moramo raditi odgovorno i ozbiljnije“, kazao je Mujević.

On je, govoreći o planiranom i potrošenom novcu određenih institucija, kazao da je, u zdravstvenom sistemu, u prošloj godini planirano preko 110 miliona eura, a potrošeno oko 56 miliona.

Mujević smatra da sistem mora posvetiti veliku pažnju lokalnim samoupravama jer one, kako je kazao, „odokativno rade svoje planiranje“.

„Od ukupno planiranih 55 miliona eura, lokalne samouprave potrošile su manje od 50 odsto, odnosno oko 24 miliona eura“, istakao je Mujević.

Što se tiče javnih nabavki za potrebe državnih organa, kako je pojasnio, ministarstva su realizovala preko 80 odsto planiranih sredstava.

„Izuzetak je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je imalo određene specifičnosti, gdje je od 180 realizovano oko 37 miliona eura“ kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, Uprava za javne nabavke počela je četiri projekta od kojih se prvi, vrijedan 875 hiljada eura, odnosi na unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti državne pomoći i javnih nabavki.

Drugi projekat, kako je objasnio Mujević, odnosi se na uvođnje elektronskog sistema javnih nabavki, vrijedan je 1,65 miliona eura, a tender će, kako je rekao, biti raspisan početkom jula.

„Vjerujem da će taj elektronski sistem javnih nabavki povećati transparentnost i efikasnost javnih nabavki, doprinoseći borbi protiv korupcije i drugih neregularnosti. Ne možemo više bježati od unifikacije i standarda koji su propisani evropskim pravilima“, pojasnio je Mujević.

U partnerstvu sa Svjetskom bankom će, kako je rekao, biti realizovan projekat „Vodič za podsticanje većeg učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u CG“, kao i projekat vezan za jačanje monitoringa u javnim nabavkama.

Mujević je kazao da je prošle godine ostvarena dobra saradnja sa civilnim sektorom i da je Uprava za javne nabavke primila 109 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

„Odgovorili smo na sve zahtjeve, a mislim da nismo imali nijednu žalbu zbog kašnjenja ili nedavanja korektnonog odgovora“, istakao je Mujević.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije u sistemu javnih nabavki ostvarena je, kako je pojasnio, inventivna saradnja sa nadležnim institucijama, a uređeni su i pravilnici koji, kako je kazao, daju dobra uputstva i ohrabruju i ponuđače i naručioce, da pokrenu postupke, kada je riječ o koruptivnim radnjama i sukobima interesa.

„Na našu adresu su prošle godine stigle dvije, veoma ozbiljne prijave korupcije. Jedna se odnosila na falsifikovanje bankarske garancije, a druga na favorizovanje, odnosno tenedersku dokumentaciju, gdje je lice prijavilo da smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđenja konkurencije i ravnopravnosti“, saopštio je Mujević.

On je najavio da će Uprava za javne nabavke raditi na smanjenju broja neuspjelih ponuda, unaprijediti praksu pregovaračkog postupka i ohrabriti sprovođenje postupka javnih nabavki od strane malih naručioca. 

***Iz attahcmenta možete preuzeti Izvještaj o javnim nabavkama za 2016.godinu.

 

 

 

 

Strana 10 od 34