Podgorica, PR pres servis - Crnogorski građani su, putem aplikacije Zdravo zdravstvo, u najvećem broju slučajeva prijavljivali kršenje njihovih prava kao pacijenata, dugo čekanje na zdravstvenu uslugu, ali i pozitivne primjere u radu zdravstvenih radnika, saopšteno je iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Aplikacija za zaštitu prava pacijenata Zdravo zdravstvo nastala u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Iz CeMI-ja su kazali da je najveći broj prijava stigao iz Podgorice, Nikšića i Kotora.

„Najviše prijava odnosi se na kršenje prava pacijenata, dugo čekanje na zdravstvenu uslugu, ali i na pozitivne primjere rada zdravstvenih radnika. Građani su u manjem broju slučajeva prijavljivali kršenje prava na privatnost i dijagnozu, kao i korupciju“, kaže se u saopštenju.

Kada su u pitanju slučajevi kršenja prava na privatnost, kako se navodi, evidentni su slučajevi kršenja u domovima zdravlja koji svojim prostorijama ne omogućavaju u potpunosti zaštitu privatnosti tokom ginekološkog pregleda ili obavljanja EKG pregleda.

Kako su ukazali iz CeMI-ja, posebno su upečatljive prijave koje se odnose na nepristupačnost zdravstvenih ustanova osobama sa invalidetom, a koje sadrže fotografije kao dokaze.

„U slučaju prijave da je rampa jako strma i teška za korišćenje u nikšićkoj Opštoj bolnici, dobili smo odgovor iz te zdravstvene ustanove da je tender već raspisan i da rampu koriste "lica sa posebnim potrebama" , naveli su iz CeMI-ja.

Oni su ocijenili da je ova aplikacija poslužila građanima da ukažu na taj problem, nakon čega je CeMI reagovao i dobio odgovor, „ali ne možemo da zanemarimo činjenicu da je iskorišćena sintagma „lica sa posebnim potrebama“ neprihvatljiva, dodatno kad dolazi od zdravstvenog radnika.

Iz CeMI-ja su pozvali građane da besplatno preuzmu aplikaciju Zdravo zdravstvo putem Google play store-a ili veb sajta www.zdravozdravstvo.me, koja će im omogućiti da anonimno prijave kršenja prava pacijenata.

Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori mnogo je žena koje nisu učestvovale u lošim odlukama Vlade i nisu odgovorne za siromaštvo koje danas trpe, zbog čega treba zajednički da se bore za svoja prava, poručeno je na Osmomartovskom maršu žena "I hleb i mir i ruže". 

Učesnici marša, koji su organizovale nevladine organizacije Centar za žensko i mirovno obrazovanje - Anima i Centar za ženska prava, kretali  su se od Trga nezavisnosti do mosta „Blaža Jovanovića“, nakon čega su se pridružili protestu majki koje štrajkuju ispred crnogorskog parlamenta zbog smanjena naknada.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da su danas solidarno podržale protest majki čiji su zahtjevi, kako je navela, opravdani.

„Podržimo i sve one žene u Crnoj Gori koje su obespravljene, žene koje nisu učestvovale u lošim odlukama ove Vlade i u lošim privatizacijama, žene koje nisu odgovorne za siromaštvo koje danas trpe. Takvih je danas u Crnoj Gori mnogo. Zato, treba da budemo zajedno“, poručila je Raičević ispred Skupštine.

Ona smatra da žene ne treba da se dijele na žene, majke, majke troje djece, majke više djece. „Sve smo žene i sve imamo svoja prava koja treba da zastupamo zajedno“.

„Mi činimo pola ove države. To ne smijemo da zaboravimo. Mi nemamo glas tamo gdje treba da ga imamo - u ovim institucijma koje se nalaze u našoj blizini. Zato smo danas ovdje da se taj glas čuje“, kazala je Raičević.

Ona je poručila ženama da budu glasne toliko koliko ih, kako je navela, žele ućutkati.

„Budimo odvažne onoliko koliko nas pokušavaju omalovažiti. I najvažnije od svega, budimo solidarni onoliko koliko nas pokušavaju podijeliti“, rekla je Raičević.

Izvršna direktorica Anime, Ljupka Kovačević, smatra da je vrlo važno da se zna zašto žene u 2017. godini, na 8. mart, stoje ispred crnogorskog parlamenta.

„Stojimo zato što su nas oni ovdje istjerali, zato što nas je ova vlast u kontinuitetu ovdje dovela. Vodili su ratove u naše ime. Vodili su tranziciju u naše ime. Vodili su privatizaciju u naše ime. Vodili su sve što su htjeli u naše ime, i nas svuda ponižavali i samo određen broj ljudi u Crnoj Gori se bogatio kako bi nas istjerali na ulice“, kazala je Kovačević.

Ona je poručila predstavnicama i predstavnicima međunarodnih organizacija i ambasada da im ne pišu kolumne u novinama, „da nas ne uče, da nam ne kažu budite hrabre za promjene“.

„Ovdje smo sve hrabre i svi smo hrabri za promjene i nama promjene trebaju. Neka dođu ovdje, neka naprave pritisak  na našu Vladu da ovo pravo ostane, da se Ustav Crne Gore uspostavi i da se mir sačuva u Crnoj Gori, a ne da nas uče kako mi treba da vodimo borbu za naša prava“, istakla je Kovačević.

Ona je ocijenila da majčinstvo nije emocija i nije sentiment.

„Majčinstvo je politika borbe za ekonomska i politička prava. Treba da budu žene u parlamentu i da tamo vode politiku koju danas vode na ulici“, istakla je Kovačević.

Učesnice i učesnici marša su nosili transparente „Socijalna pravda nije luksuz“, „I hleb i mir i ruže“,  „Žene dolaze, i tako plešući, one dolaze“, „Otpor mizoginiji“, „Crna Gora gori“, „Otpor patrijarhatu“, „Jedan svijet jedna borba“, „Traži posao, ako ti da posao, traži hleb“, „Za solidarnost“, „Za ravnopravnost“.

Maršu je prisustvovao veliki broj predstavnika civilnog sektora i opozicionih partija.

Osmomartovski marš su finansijski podržali Mediteranski ženski fond, OAK Fondacija i švedska organizacija Kvinna Till Kvinna.

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori su, u poslednih devet godina, putem posredovanja riješeni sporovi vrijedni oko 55 miliona eura, a država bi u narednom periodu trebala da više promoviše taj pravni institut, saopšteno je na predstavljanju izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA).

Ta nevladina organizacija organizovala je danas, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), okrugli sto povodom predstavljanja izvještaja „Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?“.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je posredovanje, u sporovima u kojima su stranke u Crnoj Gori pristale na taj pravni institut, uspješno okončano u 74 odsto slučajeva.

„Prošle i pretprošle godine, taj procenat je bio 82 i 84 odsto. U krivičnom postupku, procenat je još i veći i iznosio je 95 odsto uspješnosti. U poslednjih godina, koliko se posredovanje aktivno sprovodi u Crnoj Gori, na ovaj način su riješeni sporovi vrijednosti 55 miliona eura, dok je sasvim neprocijenjiva vrijednost očuvanih međuljudskih odnosa“, rekla je Gorjanc Prelević u PR Centru.

Prema njenim riječima, prednosti posredovanja su što je to brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova „u kome nema straha od poraza, a mana gotovo da nema“.

„Posredovanje u Crnoj Gori se, sa 560 postupaka godišnje, primjenjuje više nego u polovini država članica EU. Međutim, to nije ni blizu dovoljno. Najviše se primjenjuje u porodičnim sporovima i krivičnim postupcima prema maloljetnim licima“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ocijenila da sudije treba postaći da upućuju redovnije stranke na sastanak sa posrednikom, u skladu sa njihovom dužnosti koja je propisana članom 27a Zakona o posredovanju.

„U 2015. godini, sudije su na posredovanje uputile 1,5 odsto parničnih predmeta. Taj procenat je morao da bude mnogo veći“, ukazala je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da džava treba mnogo više da promoviše posredovanje na razne načine, „ali prvenstveno na sopstevnom primjeru“.

„Prema procjeni Državne revizorske institucije, u periodu od 2012. do 2015. godine, iz budžeta Crne Gore je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila. Da su ovi sporovi riješeni medijacijom, ovaj novac je mogao da bude mnogo korisnije da bude upotrijebljen u javnom interesu“, rekla je Gorjanc Prelević.

Samo prošle godine, kako je navela, posredovanje nije pokušano ni u jednom slučaju u kome je država bila stranka.

„Zato predlažemo da se Vlada obaveže da prihvati posredovanje u svim sporovima u kome su državni organi strana u sporu i da tako odgovorno pokuša da uštedi novac iz budžeta“, poručila je Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala da je propisana naknada za posrednike izuzetno niska i da ne stimuliše profesionalno bavljenje tom profesijom, te da to mora da se promijeni.

Načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Marina Miranović, kazala je da, iako je postavljen dobar normativni okvir, u praksi pravosudni organi ne primjenjuju posredovanje na pravom nivou.

„Javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa posredovanjem, zbog čega je treba animirati. Potrebna je saradnja između NVO, advokata, pravosudnih organa. Potrebno je i uputiti sudije i državne tužioce da što više upućuju stranke na posredovanje“, navela je Miranović.

Ona smatra da je potrebno i forsirati privrednu medijaciju, kao i stimulisati sudije koji najveći broj predmeta imaju putem medijacije.

Miranović je ocijenila da u narednom periodu akcenat treba staviti na posredovanje gdje je država tužena strana, „radi skraćenja troškova koji su enormni“.

Članica Sudskog savjeta Crne Gore, Vesna Simović Zvicer, smatra da je potrebno preduzeti tri vrste mjera u cilju unapređenja posredovanja u Crnoj Gori, od kojih se prva odnosi na, kako je navela, uslove za izbor posrednika.

„Trebalo bi predvijeti iskustvo u određenoj oblasti za izbor posrednika. Druga mjera se odnosi na mjere koje se tiču odgovornosti posrednika i potrebe da se detaljnije definiše odgovornost posrednika pri kršenju Etičkog kodeksa“, navela je Simović Zvicer.

Postoji potreba i da se, kako je kazala, dodatno stimulišu oni ljudi koji bi bili kompetentni da učestvuju u postupku posredovanja, kroz naknade.

Direktorica Centra za posredovanje Crne Gore, Marina Lutovac, rekla je da u narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom pravde, Centar planira da radi na izradi Strategije razvoja medijacije.

„Potrebno i nužno je da se sagleda kakva je trenutna situacija u pogledu primjene posredovanja u Crnoj Gori, ne samo što se tiče zakonodavnog okvira i prakse.  Nužno je da se trasira put novim vidovima medijacije. Smatramo da će se, kroz pozitivno rješavanje privrednih sporova u posredovanju, dati doprinos pozitivnom poslovnom ambijentu“, istakla je Lutovac.

Ona je najavila da se, u narednom periodu, mijenjati Zakon o posredovanju, precizirajući da će tim aktom biti uređeno nagrađivanje posrednika.

Savjetnik u Ambasadi Kraljevine Holandije, Aleksandar Momirov, rekao je da je sistem u Holandiji zasnovan na pregovorima i pragmatičnom pristupu rješavanju problema, pa je medijacija otuda logično potekla. Medijacija u toj državi nije regulisana zakonom, ali to ne znači, kako je pojasnio, da taj institut nema podršku države.

U Holandiji se, kako je naveo, godišnje oko 50 hiljada slučajeva riješi putem medijacije.

„U Holandiji se sama profesija medijatora regulisala. Postoji Federacija medijatora, kojih ima oko tri hiljade. Sam medijator u Holandiji određuje troškove, koji su u prosjeku oko 150 eura na sat. Naprisutnija je medijacija u građanskim sporovima“, pojasnio je Momirov.

On je kazao da i u toj državi tek sad pokušavaju da zakonski regulišu medijaciju.

Okrugli sto je održan u okviru projekta Ka efikasnom pravosuđu - unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa, koji je podržala Kraljevina Holandija.

 

 

 

***Izvještaj možete preuzeti iz attachment-a.

Podgorica, PR pres servisMladi u Crnoj Gori najveći stepen socijalne distance pokazuju prema homoseksualcima i Romima, a nasilje opravdavaju najčešće u slučajevima odbrane, pokazalo je istraživanje organizacije Foruma MNE i agencije De Facto.

Istraživanje je sprovedeno među srednjoškolcima od novembra prošle do januara ove godine u sedam crnogorskih gradova.

Politikolog u agenciji DeFacto Consultancy, Iva Malešević, kazala je, predstavljajući Istraživanje o vrijednostima i izazovima mladih da je ono kvalitativno i da je obuhvatilo 14 fokus grupa sa srednjoškolcima

„Kada je u pitanju tolerancija, kod intezivnog druženja, vidljivo je da srednjoškolci imaju problem da se druže ili da provode vrijeme sa Romima i homoseksualcima. To je nalaz koji je svuda bio izražen, u svim opštinama i gradovima“, rekla je Malešević u PR Centru.

Distanca se, kako je pojasnila, vidno smanjuje kod onih osoba koje su imale lično iskustvo poznanstva.

„Većini srednoškolaca je neprihvatljivo i oni ne bi zabavljali sa ljudima druge vjere. Razlozi su razni. Jedna od učesnica istraživanja iz Plava navela je da njena vjera ne dozvoljava da se zabavlja sa ljudima druge vjere“, kazala je Malešević.

Ona je rekla da je istraživanje pokazalo da srednjoškolci nerado stupaju u svaku vrstu intimnog odnosa sa pripadnicima druge vjere.

„Srednjoškolci kažu da bi, do 18 godine, možda i mogli da se zabavljaju sa ljudima druge vjere, kada je to neobavezno, ali kad to uključuje roditelje i sredinu, da su ograničeni tim izborom“, istakla je Malešević.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da mladi nasilje opravdavaju najčešće u slučajevima odbrane (pa i odbrane vjere), i u situacijama kada treba kazniti nasilnika.

Malešević je kazala da, kad je u pitanju religiznost, većina učenika na sjeveru i na jugu, tvrdi da je religizno, „ali se njihova religioznost svodi na praznikovanje i svetkovine“.

Govoreći o ekstremnim ponašnjima ili načinima praktikovanja religije, Malešević je istakla da su gotovo svi mladi čuli, ili su upoznati sa ISIS-om, čak i odlaskom nekih ljudi iz Crne Gore u Siriju, „ali se o tome ne priča“.

„Jedan od razloga može biti prikrivanje, smatranje tom temom tabuom, dok drugi razlog može biti da ne žele da se upliću u to ili da nisu imali dovoljno povjerenja prema moderatoru. Raduje nas nalaz što identifikuju da ta vrsta ponašanja nije dobra“, navela je Malešević.

Govoreći o agensima socijalizacije, ona je navela da svi učesnici kažu da slušaju savjete svojih naroda, „pogotovo kada je u pitanju izbor škole, prijatelja i profesije“.

„Važan uticaj na njih imaju i stariji brat ili sestra. Zanimljivo je da je malo onih koji kažu da vršnjaci utiču na njih na bilo koji način. Stiče se utisak da su đaci na sjeveru nešto konzervativniji u načinu donošenja odluka i više su vezani za porodicu“, navela je Malešević.

Istraživanje je, kako ke kazala, pokazalo da u mladi svjesni raznih opasnosti koje postoje na društvenim mrežama, ali ne misle da oni mogu biti žrtve takvih aktivnosti.

Vlasnica agencije DeFacto Consultancy, Olivera Komar, kazala je se priča o mladima obično svodi na to „da služe za ukras ili za to da na njih natrpamo odgovornost“. „Suštinski, ono što ne znamo, jeste kakvi su mladi u Crnoj Gori“.

„Na osnovu rezultata ovog istraživanja, mislim da imamo razloga, ako ne za zabrinutost, onda da obratimo pažnju na ovu temu, jer neke stvari koje se sada dešavaju mladoj generaciji je nešto što ćemo da platimo na odloženo onda kada ta mlada generacija preuzme kormilo ovog našeg društva“, smatra Komar.

Programska menadžerka u NVO Forum MNE ,Tamara Čirgić, smatra da se u poslednje vrijeme priča o mladima se svodi na dva nivoa, ili se, kako je navela, vide kao problem u društvu pa se izvještava o njima na taj način ili se vide ako budućnost ovog društva.

„Razliku koju mi pravimo je da mlade vidimo kao sadašnjost i kao potencijal u koji danas treba ulagati da bismo ih imali za budućnost. Ono što je nama važno je bilo da istraživanje ispitamo kakve oni stavove i vrijednosti imaju i sa kakvim izazovima se suočavaju u današnem društvu kad se na njih vrši uticaj sa raznih strana“, rekla je Čirgić.

Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, podsjetio je da su u tom resoru u prošloj godini dosta radili na zaokruživanju normativnog okvira za mlade, a da im je među prioritetnim aktivnostima bila otvaranje omladinskih klubova.

„Sada imamo deset omladinskih klubova. U prethodnom periopdu smo otvorili omladinske klubove u Mojkovcu i Podgorici, a neke naše informacije govore da bi realitvno skoro trebali da otvorimo u saradnji sa sistemom Ujedinjenih nacija, omladinske klubove u Baru i Herceg Novom“, naveo je Koprivica.

Istraživanje je sproveo Forum MNE u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, uz podršku Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta.

*** Prezentaciju istraživanja koje je predstavljeno možete preuzeti iz attachment-a.

Podgorica, PR pres servis Predstavnici Saveza Sindikata Crne Gore (SSCG) pozvali su državu da hitno reaguje u cilju zaštitite prava oko 100 radnika kolašinske lokalne samouprave za koje je Upravni sud, kako su saopštili, utvrdio da su nezakonito ostali bez posla.

Predsjednik sindikalne organizacije lokalne uprave Kolašin, Darko Bulatović, je podsjetio da u toj opštini već tri godine vlada „pravni haos“  i da su zaposleni u toj lokalnoj upravi štrajkovali 131 dan, zbog toga što, kako je kazao, godinu nisu primali plate.

„Gradonačelnica Kolašina Željka Vuksanović je, nakon štrajka, otpustila 23, a zatim je tehnološkim viškom proglasila ljude čija radna mjesta nisu ukinuta, već su na njih raspoređeni novi radnici“, poručio je Bulatović na pres konferenciji.

On je kazao da se vlast u Kolašinu trudi da uguši sindikalnu organizaciju kako ne bi mogla da zaštiti obespravljene radnike.

„Nas ne interesuje koja je partija na vlasti. Zanima nas samo da primamo plate i da što više ljudi ostane u Kolašinu da živi i radi“, rekao je Bulatović.

Šef pravnih kancelarija SSCG, Goran Ćulafić, podsjetio je da je Upravni sud usvojio tužbe tužilaca i utvrdio da su rješenja donesena na nezakonit način, jer, kako je objasnio, zaposleni lokalne uprave nisu bili na faktičkom radu.

„Predsjednica lokalne uprave je tvrdila da su otpušteni radnici bili na faktičkom radu odnosno da su radni odnos zasnovali bez prethodno raspisanog javnog oglasa, što je Upravni sud odbacio kao neistinito“, pojasnio je Ćulafić.

Prema njegovim riječima predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović, ni nakon dobijenih presuda nije postupila po istima, zbog čega je, kako je kazao, pokrenut novi postupak koji je u toku.

Predsjednik sindikalne organizacije kolašinskog Centra za kulturu, Vesko Rakočević, je pojasnio da se radnicima toga organa duguje deset plata i da je iz te ustanove otpušteno 26 radnika.

„Mi smo bili svjesni viška, ali smo takođe svjesni da se sve moglo odraditi na mnogo humaniji i normalniji način“, rekao je Rakočević.

Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, pozvao je državu da reaguje kako bi se „agonija“ otpuštenih radnika opštine Kolašin zaustavila, napominjući da se sa istim problemom bore i zaposleni u Opštini Rožaje.

„Ako, kako kažu, postoji višak radnika procedura nalaže da se pokuša obezbijediti drugo radno mjesto, a ako to nije moguće, rješenje je kvalitetan socijalni program. Nije u redu da neko ko je uzrokovao višak radnika ne odgovara, a da su radnici jedini koji trpe posljedice takve neodgovornosti“, ocijenio je Rakočević.

Generalni sekretar SSCG Duško Zarubica vjeruje da je problem odavno mogao da bude prevaziđen, ali, kako je kazao, poslodavac nije pokazao dobru volju.

„Naišli smo na zid i nerazumijevanje, pa su zbog toga zasposleni bili primorani da svoja prava traže kroz štrajk, ali su i tada pokazali profesionalizam i nisu dopustili da nijedan građanin Kolašina ostane uskraćen za usluge koje im pruža lokalna samouprava“, istakao je Zarubica.

Na pitanje novinara šta se dešava sa pregovorima SSCG i Vlade kada je u pitanju regulisanje minulog rada, Zarubica je rekao da je Ministarstvo finansija prihvatilo predlog, koji će ići Skupštini po hitnom postupku za izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru.

„To znači da će se član 48a, usvojen u decembru prošle godine preformulisati, i da će se minuli rad obračunavati kao što je to bilo i prije. Obračunavaće se za 2017, 2018. godinu a nadamo se i sve buduće godine. Do deset godina – 0,5 odsto, od deset do 20 godina 0,75 odsto i preko 20 jedan odsto “, pojasnio je Zarubica.

Podgorica, PR pres servisNa crnogorskom tržištu rada povećano je učešće visokoškolaca zbog čega bi mladi trebali da više koriste programe Evropske unije (EU) u cilju unapređenja njihovih znanja i kompetencija, ocijenjeno je na okruglom stolu Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta nevladina organizacija organizovala je danas okrugli sto sa donosiocima odluka na nacionalnom nivou na temu „Razvoj politika za podršku mladima“, u okviru projekta Budi spreman za EU vrijednosti, kojeg finansira Evropska komisija u okviru Erasmus plus programa.

V.d. generalne direktorice Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, kazala je da Crna Gora već sada koristi značajan broj fondova i programa EU za mlade.

„Cilj Ministarstva prosvjete i svih reformi koje planiramo da sprovedemo jeste da imamo konkurentan kadar koji će biti konkurentan i kada je obrazovanje u pitanju i zapošljavanje istovremeno“, rekla je Kurpejović.

Prema njenim riječima, u Ministarstvu žele da mladi prepoznaju na vrijeme šta nedostaje obrazovnom sistemu i da to, kako je navela, kandiduju i prijave se što više na sve programe mobilnosti preko tog resora i drugih programa i steknu sva znanja i kompetencije koja su im potrebna.

Samostalna savjetnica za profesionalnu orijentaciju u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Alisa Dizdarević, kazala je da je prema podacima Zavoda među najvažnijim izazovima problem strukturne i regionalne nesuklađenosti ponude i potražnje.

„Što se tiče stanja na tržištu rada, jako je povećano učešće mladih, naročito visokoškolaca. Trenutno stanje na današnji dan je 51.715 nezaposlenih, od čega imamo 3.388 osoba sa visokom školom, i od tog broja njih 994 je trenutno na Programu stručnog osposobljavanja“, navela je Dizdarević.

Ona je kazala da je jedna od osnovnih karakteristika nezaposlenosti, nedostatak praktičnih i upotrebljivih znanja i kompetencija.

Koordinatorka nacionalne Erasmus plus kancelarije, Vanja Drljević, kazala je da se u Crnoj Gori koriste mogućnosti koje taj program nudi u oblasti obrazovanja mladih.

„Mladi jesu u fokusu programa Erasmus plus. Kroz program želimo da se mladi osposobe za život u modernom dobu, da se povećaju njihova znanja i kompetencije, što kroz formalno, što kroz neformalno obrazovanje“, navela je Drljević.

Jedan od hitnijih zadataka evropskih država je, kako je ukazala, rješavanje problema nezaposlenosti mladih.

Drljević je kazala da se ove godine obilježava 30 godina od osnivanja Erasmus plus programa, navodeći da je kroz taj program prošlo više od devet miliona korisnika.

Generalni direktor Direktororata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, podsjetio je da su prošle godine usvojeni Zakon o mladima, Nacionalna strategija i akcioni plan za sprovođenje tog dokumenta za period 2017/2021. godina.

Jedna od ključnih aktivnosti Direktorata za mlade je, kako je istakao, otvaranje omladinskih klubova, podsjećajući da ih trenutno u Crnoj Gori ima deset.

„Najnovije naše informacije govore da ćemo uskoro imati otvorene centre u Baru i Herceg Novom. Nedavno smo u saradnji sa Glavnim gradom i sistemom UN u Crnoj Gori otvorili prvi omladinski centar, koji mladima omogućava korišćenje tog prostora i svih resursa koji su na raspolaganju besplatno“, rekao je Koprivica.

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“, Zoja Bojanić Lalović, kazala je da su u toj obrazovnoj ustanovi svjesni svoje uloge, kao i da, kako je navela, bez kvalitetne škole, dobro organizovane škole, zadovoljnih učenika i nastavnika „nema ni valjnog sprovođenja politike Ministarstva prosvjete“.

„S toga i nastojimo da, kroz kvalitetan nastavni proces, aktivno uključivanje naših učenika, kod njih razvijemo sve one ključne kompetencije koje su neophodne kako bi se kao škola probližili najkvalitetnijim školama evropskih obrazovnih sistema“, istakla je Bojanić Lalović.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Tomović, kazala je da je projekat Budi spreman na EU vrijednosti usmjeren na jačanje saradnje i razmjenu iskustva između omladine u Crnoj Gori i država članica Evropske unije, kroz promociju evropskih vrijednosti.

„Projekat je u najvećoj mjeri usmjeren ka poboljšanju aktivnog učešća mladih u društvenim, ekonomskim i političkim procesima i razvoju Crne Gore i poboljšanju kvaliteta omladinskog rada i neformalnog obrazovanja kroz podsticanje saradnje i razmjenu iskustva sa zemljama EU“, pojasnila je Tomović.

Projekat je, kako je navela, podržala Evropska komisija u okviru programa Erasmus Plus, a partneri su Univerzitet Donja Gorica, Art Communications iz Podgorice, Centar za međunarodne studije iz Hrvatske i Centar za evropske perspektive iz Slovenije.

 

Podgorica, PR pres servis – Korisnice naknada za majke sa troje i više djece, u četvrtak će ispred crnogorskog parlamenta početi danonoćne proteste koji će, kako su najavile, trajati dok Vlada ne povuče odluku o smanjenju njihovih naknada za dvadeset pet odsto.

One su danas na pres konferenciji zatražile da se ukine odredba Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojom su im primanja smanjena sa 336 na 264 eura i sa 192 na 144 eura.

Predsjednica Koordinacionog odbora, Željka Savković, kazala je da je sramotno što se majke sa troje i više djece na ulicama moraju boriti za ono što im pripada i poručila je da majke neće odustati od doživotnog prava na naknadu u iznosu od 70, odnosno 40 odsto prosječne zarade.

 „Nećemo dozvoliti da nas dijele, niti da nas ponižavaju. Zato pozivam sve majke i njihove porodice da u četvrtak budu ispred Skupštine i da se zajedno, koliko god bude potrebno, borimo za svoja prava“, poručila je Savković u PR Centru.

Ona je istakla da će Koordinacioni odbor stati iza svake majke i da neće pristati na kategorizaciju žena.

„U ovome je 22 hiljade majki koje su na birou rada, koje su se odrekle penzija zbog naknada i  koje su zaposlene. Za nas su sve one jednake i mi stajemo iza svake majke“, kazala je Savković.

Cetinjanka Ivanka Otašević je rekla da je zahtjev majki, koje su korisnice naknada po osnovu rođenja troje i više djece, konačan i da se ne može mijenjati.

„Povucite izmjene Zakona i poništite naknadna rješenja, jer će u suprotnom majke protestima tražiti svoja prava“, poručila je Otašević.

Rosanda Peković iz Bijelog Polja, u kojem tri hiljade žena koristi doživotne naknade, kazala je da strahuje da bi primanja mogla biti, ne samo smanjena, već i ukinuta.

„Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti su ukinuta doživotna primanja, pa na našim rješenjima sada piše da smo ostvarile mjesečnu naknadu. Iako su nam obećali da do toga neće doći bojim se da će nam, kada im to bude odgovaralo, naknade potpuno ukinuti“, ocijenila je Peković.

Jelena Babović iz Nikšića, koja je decenije provela na birou, poručila je da ne pristaje na nezakonito i neustavno smanjenje naknade prema kome, umjesto 192, prima 144 eura.

„Zato pozivam sve majke koje su se našle na udaru Vlade Crne Gore da se pred tom Vladom uporno, istrajno i nepokolebljivo bore za svoje doživotno stečeno pravo“, istakla je Babović.

I majka šestoro djece iz Risna, Rosa Džudović, je saglasna sa zahtjevom da Vlada povuče, kako je kazala, sramnu odluku o smanjenju i da se naknade vrate na iznos od 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, kako je prvobitno predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori je, od 2004. godine do danas, po pravosnažnim presudama identifikovano 38 žrtava trgovine ljudima, dok je oko 200 njih prepoznato kao potencijalne, saopšteno je na konfereniji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Crnogorskog ženskog lobija (CŽL).

Predstavnica iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Sonja Perišić Bigović, kazala je na pres konferenciji povodom projekta „Izgradimo održive rezultate u borbi protiv trgovine ljudima“, koji je podržala Kanadska ambasada u Beogradu, da je krivično djelo trgovine ljudima teško dokazivo i da se često dešava da se, usljed nedostatka dokaza, to djelo prekvalifikuje u neko srodno krivično djelo.

„Sankcija za počinioca ne izostane, samo se ne presudi kao trgovina ljudima, ali se svim potecijalnim žrtvama koje se nađu u skloništu, bez obzira na kvalifikaciju krivičnog djela, pruža sva zaštita koja im pripada po pozitivnim propisima naše države i međunarodnim standardima“, rekla je Perišić Bigović u PR Centru.

Ona je istakla da je Crna Gora rano prepoznala težinu koje ima krivično djelo trgovine ljudima i da je nastojala da, kako je navela, kroz brojne aktivnosti, uspostavi sistem borbe protiv trgovine ljudima.

Prema riječima Perišić Bigović, Crna Gora je prva u regionu, kao prioritet u borbi protiv trgovine ljudima, prepoznala važnost partnerstva sa civilnim sektorom, međunarodnim institucijama i privatnicima.

„Borbi protiv ovog fenomena smo pristupili kroz prevenciju, edukaciju, identifikaciju, efikasno krivično gonjenje, pomoć i zaštitu žrtvama, reintegraciju, koordinaciju i partnerstvo i međunarodnu saradnju“, poručila je Bigović.

Koordinatorka projekata u CEDEM-u, Marija Vuksanović, ocijenila je da je nedovoljno urađeno po pitanju identifikacije žrtava trgovine ljudima.

„Jasan indikator za slabu identifikaciju su razlike u broju žrtava koje identifikuju nevladine organizacije i broja žrtava koje su stekle formalno pravni status žrtve prema podacima Kancelarije“, istakla je Vuksanović.

Ona je ukazala na procesuiranje krivičnog djela za počinioce trgovine ljudima i, kako je navela, blagu kaznenu politiku prema počiniocima.

„Potrebno je da državno tužilaštvo, u saradnji sa svim drugim organima, prvenstveno sa policijom, obezbjedi kvalitetnije dokaze koji će kasnije biti korišćeni u sudskom postupku i koji neće zavisiti samo od svjedočenja žrtve i njenoj dostupnosti organima krivičnog gonjenja“, pojasnila je Vuksanović.

Ona je ocijenila da ne postoji efikasno krivično gonjenje ukoliko žrtve nisu ostvarile sva prava koja im omogućava zakon i garantuju međunarodni standardi.

Vukasnović je podsjetila da, do sada nijedna žrtva trgovine ljudima, u dosadašnjim pravosnažno okončanim postupcima, nije ostvarila pravo na naknadu štete.

„Za nas je neophodno da žrtve koje su prošle kroz veoma traumatično iskustvo trgovine ljudima, dobiju odgovarajuće obeštećenje onako kako im to garantuju nacionalni pravni propisi i međunarodni standardi“, zaključila je Vuksanović.

Prema njenim riječima, skromni rezultati su ostvareni i na planu reintegracije jer, žrtva nakon završetka krivičnog postupka, bude prepuštena sama sebi.

Izvršna direktorica CŽL Aida Petrović kazala je da trgovina ljudima danas funkcioniše putem drugih kanala, pojašnjavajući da se seksualna eksploatacija ne odvija u dobro poznatim kafanama, klubovima, „već se za to koriste i društvene mreže“.

Petrović je podsjetila da je CŽL je, u saradnji sa turskom agencijom TIKA ,otvorio centar za edukaciju i stručnu obuku koji daje mogućnost pohađanja tri kursa ali se, prema njenim riječima javlja problem plaćanja kurseva.

 Ona smatra da kampanje treba duže da traju i da ih u kontinuitetu finansira država.

„Donatori nas vraćaju na državu jer kažu da država treba da plaća kurseve ili da oformi neki fond koji će omogućiti korisnicama da budu nezavisne u budućem periodu“, saopštila je Petrović

Ona je pozvala medije da izvještavaju o problemu trgovine ljudima na način na koji bi pomoglo eliminaciji predrasuda, kao i na podizanje svijesti o ozbiljnosti krivičnog djela trgovine ljudima.

Strana 10 od 27