Podgorica, PR pres servis – Projekat Akcioni dan, tokom kojeg je više od 230 podgoričkih srednjoškolaca radilo u državnom i privatnom sektoru, omogućio je učenicima da steknu praktična znanja, koja će im pomoći da se opredijele za buduća zanimanja.

Predsjednik Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore (UNSCG) Jovan Bojović, ocijenio je da projekat Akcioni dan, koji sprovodi UNSCG u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje i srednjim školama u Podgorici, prilika da se srednjoškolcima pruže praktična znanja i vještine u radu, shodno obrazovnom profilima.

„Danas će u Podgorici usluge rada za 47 poslodavaca pružati 234 srednjoškolca. Učenici će za svoj rad dobiti dnevnicu od deset eura, koja će bit raspoređena u poseban fond iz kojeg će se kasnije finansirati projekti učeničkih parlamenta“, rekao je Bojović.

Prema njegovim riječima, projekat dokazuje da su srednjoškolci spremni da stiču nova znanja, rade za sebe i jedni za druge.

„Oni današnjim radom zarađuju novac koji ćemo kasnije u potpunosti iskoristiti za srednjoškolce“, objasnio je Bojović.

Direktor Centra za stručno obrazovanje, Duško Rajković, kazao je da je Akcioni dan još jedan korak ka promovisanju stručnog obrazovanja, a cilj je, kako je objasnio, da se napravi sprega između učenika i poslodavaca i da se poveća fond časova praktične nastave.

„Centar za stručno obrazovanje stoji na raspolaganju UNSCG i podržaće svaku njihovu akciju. Nadam se da će se Akcioni dan sljedeće godine proširiti na sve gradove Crne Gore i da će više srednjoškolaca biti raspoređeno kod poslodavaca“, rekao je Rajković.

Predstavnica Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Tanja Zečević-Miranović, kazala da je raduje što će CEDIS, kroz projekat Akcioni dan, pružiti podršku obrazovnom sisitemu Crne Gore i pomoći srednjoškolcima da se, kako je pojasnila, opredijele za buduće zanimanje.

„Kod nas je danas 15 učenika, koji će obići sektore upravljanja i mjerenja, a mi se svakako trudimo da budemo dobri domaćini“, rekla je Miranović.

Portparolka Ministarstva prosvjete, Milica Lekić, kazala je da taj resor partner UNSCG na projektu Akcioni dan i poslodavac za 17 srednjoškolaca.

„Od toga broja, 12 učenika je iz srednjih stručnih škola, a petoro je gimnazijalaca. Ovu akciju smo sa zadovoljstvom podržali, jer ona podstiče ono na čemu Ministarstvo prosvjete insistira, a to je jačanje kvaliteta praktičnog obrazovanja u srednjim školama i na fakultetima“, poručila je Lekić.

Učenik trećeg razreda Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ Nikola Radenović, koji je u okviru projekta Akcioni dan radio u CEDIS-u, kazao je da je to iskustvo za njega jako bitno zbog toga što, kako je rekao, daje mali dobrinos većem cilju.

„Osim što zarađujem novac koji će ići u fond za učeničke parlamente, veoma je važno to što dobijam iskustvo u radu u ovakvim postrojenjima“, poručio je Radenović.

I Stefan Đurišić iz srednje Elektrotehničke škole je zadovoljan što je dobio priliku da na dan radi u CEDIS-u.

„Prvi put sam ovdje, zadovoljan sam što sam vidio tolika strujna kola i ovaj dan u CEDIS-u je na mene ostavio lijep utisak“, rekao je Đurišić.

Radni dan u CEDIS-u ispunio je očekivanja i Nikolinog i Stefanovog školskog druga Miloša Vukadinovića koji je rekao da je dobio dobru sliku o tome čime će se baviti u budućnosti.

„U CEDIS-u su nas ugostili odlično i pokazali nam ono što nam je podrebno za dalji razvoj i dalje školovanje, a predstavljen nam je i dio posla kojim ćemo da se bavimo“, pojasnio je Vukadinović.

Koordinatorka Omladinskog programa u nevladinoj organizaciji Juventas, Marija Stajović, koja je zaposlila desetoro srednjoškolaca tokom Akcionog dana, kazala je da radni zadaci učenika nisu teški i da se odnose na saradnju sa srednjom školama.

„Radiće distribuciju naših materijala, pri čemu treba da pozovu škole, razgovaraju sa PP službama, spakuju materijale i ponesu im. Takođe, treba da dostave materijale i nekim NVO. Jedan dan je kratak period da ih uključimo u nešto veće i zehtjevnije, ali mislim da je ovo sasvim dovoljno“, kazala je Stajović.

Ona smatra da je veoma važno da mladi budu aktivni u svojoj školi i u zajednici.

„Upravo zbog toga postoje učenički parlamenti, da bi pored formalnog znanja, djeca naučila nešto i o drugim stvarima koje će im biti jako bitne, pogotovo kada uđu na tržište rada“, istakla je Stajović.

Učenica drugog razreda Gimnazije „Slobodan Škerović“, Đorđina Terzić, smatra da je Akcioni dan „sjajna prilka“ da srednjoškolci spoznaju budući poziv.

„Mnogo nas je zainteresovano za rad i volontiranje. U Juventasu je divna atmosfera i mogu sebe zamisliti ovdje“, rekla je Terzić.

Projekat Akcioni dan prvi put sprovodi UNSCG u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Centrom za struučno obrazobanje i SHL fondacijom.

Podgorica, PR pres servisNevladina organizacija (NVO) Voz neprebola neće odustati od nastojanja da sudski postupak u slučaju željezničke nesreće na Bioču iz 2006. godine bude obnovljen, iako je Osnovno državno tužilaštvo odbilo njihov zahtjev, poručeno je na pres konferenciji.

Predsjednik NVO Voz neprebola i otac nastradalog putnika, Goran Vojinović, kazao je na pres konferenciji „Istina o željezničkoj nesreći na Bioču 2006 – Koga štiti Tužilaštvo?!“, da su činjenice o uzrocima nesreće ignorisali tužilaštvo i pravosuđe.

„Željeznica je bila upoznata sa izvještajem, koji je rađen tri mjeseca prije nesreće, da je oštećenje na pruzi gdje je voz iskočio, bilo više od dozvoljenog. To, po pravilima službe Željeznice Crne Gore, znači obustavu saobraćaja na tom dijelu pruge. Tu činjenicu tužilaštvo nije uzelo u obzir“, kazao je Vojinović u PR Centru.

Prema njegovim riječima, rekonstrucija događaja nije rađena na mjestu gdje je voz iskočio i da, kako je istakao, nikada nije utvrđena tehnička ispravnost voza ni građevinska ispravnost pruge.

Vojinović je naveo i da su postojali audio zapisi mašinovođe sa dispečerom u Podgorici.

„Tužilaštvo navodi da je dio snimka izbrisan. Dakle, nije oštećen, već ga je neko izbrisao. Svi ti razgovori su na famozan način iz željezničke stanice u Podgorici nestali, a u dopisu MUP-a, od 27. aprila 2015. godine, stoji da su audio zapisi dostavljeni Osnovnom državnom tužilaštvu. Ko koga štiti i sa kojim razlogom, želimo da znamo“, rekao je Vojinović.

On se osvrnuo i na potrebu za utvrđivanjem odgovornosti sadašnjeg ministra pravde Zorana Pažina,koji je tada, kako je naveo, po službenoj dužnosti, imenovao nezavisne vještake „koji su preko noći promijenili mišljenje i isto tako brzo nestali“.

„Tužilaštvo i pravosuđe je prikrivalo pravu istinu o ovoj željezničkoj nesreći i štitilo određeni broj ljudi koji su svojim činjenjenjem i nečinjenjem odgovorni za ovu nesreću“, dodao je Vojinović.

Otac nastradale putnice, Hivzo Topuzović, smatra da odnos tužilaštva i pravosuđa treba da se promijeni.

„Nesreća nije istražena do kraja, dokazi su ignorisani, a sud je prihvatio to kao činjenično stanje. Potreban je ozbiljniji pristup“, ocijenio je Topuzović.

Preživjeli putnik, Vesko Vlahović, istakao je da je težina nasleđa ove nesreće, nešto sa čime treba da se suoče i odgovorni i akteri.

„Mi nismo protiv Željeznice Crne Gore, već protiv stanja na njoj. Nećemo odustati od nastojanja da se obnovi sudski proces“, zaključio je Vlahović.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis - Festival „Put svile“, tokom kojeg će biti prestavljene umjetnost i kultura Kine, Turske i Azerbejdžana, biće otvoren 24. marta u Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice, najavljeno je na pres konferenciji.

Festival, koji organizuju Institut Yunus Emre Podgorica, Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana i Institut Konfučije na Univerzitetu Crne Gore, trajaće do 30. marta.

Kineska direktorica Instituta Konfučije na Univerzitetu Crne Gore Luo Chun Xia, istakla je da moderno shvatanje puta svile predstavlja simbol kulturnog i ekonomskog ujedinjenja i napretka cijelog svijeta.

Ona je dodala da će se na festivalu predstaviti značajan dio kineske kulture i umjetnosti kroz tradicionalnu nošnju, umjetnost pravljenja čaja, kinesku svilu i vezove na svili.

„Komunikacija i razumijevanje je preduslov za napredak, a Kina želi da razumije ostatak svijeta i ostatak svijeta želi da razumije Kinu, s toga treba zajedno da radimo na harmoničnom napretku“, poručila je Chun Xia u PR Centru.

Crnogorska direktorka Instituta Konfučije na Univerzitetu Crne Gore, Milena Đukanović, je kazala je da je u posljednje dvije godine, koliko postoji institut Konfučije, sakupljen značajan broj umjetničkih slika i kaliografija koje će predstaviti na festivalu.

„Moći ćete da vidite umjetnička djela koja opisuju drevnu Kinu, kao i brojne slike na kojima je prikazana kaligrafija tj. vještina pisanja kineskih karaktera . Kineski volonteri i predvači će posjetioce darivati sa kaliografijom koju će iscrtavati na licu mjesta“, kazala je Đukanović.

Ona je dodala, da će na festivalu nastupiti i kineski predavači koji će svirati na tradicionalnim kineskim muzičkim instrumentima, a kako je najavila,biće predstavljena i kineska borilačka vještina tai đi.

Direktor Instituta Yunus Emre Podgorica Cihan Ozdemir, objasnio je značaj slogana „Harmonija za miroljubivi razvoj.

 „Mi smo ljudi koji se predstavljaju u  kulturnom svijetlu, bavimo se estetikom, kulturom i svim kulturnim djelatnostima, tako da nam je harmonija nešto zaista jako važno i vjerovanja smo da, dok postoji harmonije postojaće i mira“ naveo je Ozdemir.

On je istakao da će u istom trenutku biti organizovano otvaranje izložbi sva tri centra, a da će se,kako je kazao, Institut Emre prvo predstaviti sa performansom tehnike slikanja na vodi.

„Institut Konfučije imaće prezentaciju kineskog čaja, zatim slijedi izložba ebru radova naših studenata u prostorijama Instituta Emre, projekcija animiranog  filma Evlija Čelebi u Cineplexxu-u i koncert etno pjesama sa Balkana umjetnice Nine Strugar koji će biti održan u  KiC-u Budo Tomovic 27. marta sa početkom u 19 sati“, kazao je Ozdemir.

Direktor Kulturno-ekonomskog centar Azerbejdžana, Seyran Mirzazadeh, kazao je da je cilj kulturno-ekonomskog centra, da predstavi kulturu Azerbejdžana i da je festival, prema njegovim riječima, prava prilika za to.

„Crna Gora je pravo mjesto gdje možemo harmoniju da predstavimo zajedno. Ovdje godinama postoji multietnički sklad među nacijama", naveo je Mirzazadeh.

Kako je istakao, kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana će se predstaviti slikama iz Crne Gore i Azerbejdžana, koje će biti istaknute na izložbi poznatog slikara Darvina Velibeyova.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis - Crna Gora, kao buduća punopravna članica sjeveroatlantskog saveza, svestrano će se zalagati da i ostale zemlje Zapadnog Balkana budu dio tog kolektivnog sistema bezbjednosti, poručio je ministar odbrane, Predrag Bošković.

On je danas, na nacionalnoj konferenciji „NATO – dodatna vrijednost na Zapadnom Balkanu”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u saradnji sa Komunikacionim timom Savjeta za članstvo u NATO, kazao da evroatlantsko širenje, kada je Zapadni Balkan u pitanju, ne treba da se završi sa Crnom Gorom, već naprotiv.

„Crna Gora, kao buduća punopravna članica sjeveroatlantskog saveza, svestrano će se zalagati da i ostale zemlje Zapadnog Balkana budu dio tog kolektivnog sistema bezbjednosti“, rekao je Bošković u PR Centru.

On smatra da je najbolja potvrda toga ratifikacija pristupnih protokola Crne Gore, navodeći da je siguran država vrlo brzo biti punopravni dio sjeveroatlantske zajednice.

Ambasador Mađarske u Podgorici, Krisitijan Poša, smatra da pozitivan primjer Crne Gore može da posluži kao podsticaj ostalim državama u regionu, koje žele da idu istim putem.

„Crna Gora u NATO-u će odigrati stabilizacijsku ulogu u regionu. Crna Gora, kao faktor stabilnosti i pozitivan primjer u regionu, podsticaće i ostale države da odaberu isti put koji je Crna Gora izabrala za svoju budućnost“, ocijenio je Poša.

On je istakao da će Crna Gora, u veoma kratkom roku, postati dio svijeta gdje će se, kako je naveo, i građanima otvoriti nove mogućnosti kakve do sad nisu imali.  

Nacionalni koordinator za NATO, Dragan Pejanović, rekao je da članstvo u taj sjeveroatlantski savez obezbijeđuje dodatne vrijednosti u ovom regionu, koje se, kako je kazao, uglavnom odnose na širi se evroatlantski prostor mira, stabilnosti i bezbjednosti, „što je uslov daljeg rasta i razvoja“.

„Važnost ovog istorijskog i civilizacijskog iskoraka za Crnu Goru doprinijeće jačanju entuzijazma za dalje unapređenje našeg bezbjedonosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtjeva“, naveo je Pejanović.

Afirmišu se i, kako je kazao, šire evroatlantske vrijednosti.

„Afirmišući i šireći evroatlantske vrijednosti šaljemo jasnu poruku spremnosti Crne Gore za unaprijeđenje i jačanje regionalne i međunarodne saradnje, mirnog rješavanja konflikata, poštovanja ljudskih prava i sloboda, demokratskog razvoja, ali i spremnosti da svoj integritet i vrijednosti odbranimo uz pomoć onih sa kojima ove vrijednosti i dijelimo“, poručio je Pejanović.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, ocijenio je da je Crnoj Gori potrebno da se fokusira na unutrašnja pitanja, na, kako je precizirao, ispunjavanje kriterijuma koji se odnose na članstvo u EU.

„Crna Gora ide dobrom smjeru, kada govorimo o sistemu odbrane, tako da se nadam da će i ovaj proces biti uskoro završen, u narednih nekoliko mjeseci. Čini mi se da će to doprinijeti da splasnu političke tenzije u Crnoj Gori i da se okrenemo onim pitanjima koja će dominirati do učlanjenja Crne Gore u EU“, istakao je Vujović.

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, Branislav Radulović, smatra da je stvar politike, a ne prava način na koji će biti donesena odluka Crne Gore u NATO.

„Akademska zajednica mora egazaktno dati podatke i sadržaje sa kojima moraju biti upoznati građani Crne Gore“, istakao je Radulović.

Profesor Fakulteta političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, Radovan Vukadinović, rekao je da benefiti, koje je Hrvatska dobila članstvom u NATO, mogu se podijeliti na nekoliko nivoa, a jedan od njih je politički.

„Ulaskom u NATO, Hrvatska je ušla u najjaču organizaciju u istoriji svijeta. Postala je u mogućnosti da odlučuje o različitim pitanjima sigurnosti i mira zajedno sa drugim državama. To je nešto što je otvorilo put uslasku Hrvatske u EU“, naveo je Vukadinović.

Prema njegovim riječima, benefiti su bili vezani i uz organizacijska pitanja, i to, kako je naveo, posebno u pogledu vojske. „Naša vojska je vjerovatno, u ovom trenutku, jedna od najbolje organizovanih institucija“.

Jasminka Simić iz Radio televizije Srbije kazala je da se interesovanje za evroatlantizam u Srbiji smanjivalo, pod uticajem unutrašnjih i spoljašnjih faktora.

„Od unutrašnjih faktora mogu da pomenem sjećanje NATO bombardovanje i posledice i ljudske i materijalne žrtve koje je taj događaj ostavio za sobom. Takođe se smanjivao zbog jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, jer se u većem dijelu javnosti Srbije smatralo da NATO podržava proces koji se dešava na Kosovu“, navela je Simić.

Ona je kazala da u spoljašnje faktore se ubrajaju svjetska ekonomska kriza, posebno kriza u evrozoni koja je, kako je podsjetila, smanjila povjerenje u budućnost EU i generalno. „Tu su ekonomske i energetske veze između Srbije i Rusije, a poznato je da se Rusija protivi širenju NATO-a“.

„To je sve, od 2001. godine dovodilo do poapdanja interesovanja za članstvo Srbije u NATO-u. Tako da, podrška srpske javnosti članstvu NATO-a, nikada nije prelazila 14 odsto, a najnovija istraživanja pokazuju da se ona kreću između sedam i deset odsto“, rekla je Simić.

 

Podgorica, PR pres servis - Pravno prepoznavanje polnog i rodnog identiteta od suštinske je važnosti da bi trans, interpolne i rodno varijantne osobe bile u mogućnosti da žive dostojanstven i srećan život, ocijenjeno je na panel diskusiji Pravo na samoodređenje.

Panel je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas zajedno sa partnerima LGBTIQ Asocijacijom Kvir Montenegro i Institutom za pravne studije, u okviru projekta “Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ kojeg finansira Evropska unija (EU).

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, smatra da je svrha procedura pravnog prepoznavanja polnog i rodnog identiteta u uklanjanju tih barijera.

„Pravno prepoznavanje, naglašavamo, za nas prevazilazi administrativne procedure: ono je od suštinske važnosti da bi trans, interpolne i rodno varijantne osobe bile u mogućnosti da žive dostojanstven i srećan život“, istakla je Čolaković u PR Centru.

Prema njenim riječima, NVO Juventas se zalaže da svaka osoba u Crnoj Gori može da promijeni ime i/ili oznaku pola u svojim dokumentima bez bilo kakvih prepreka.

„Zastupamo brže, dostupne i transparentne pravne procedure koje prepoznaju rodni odnosno polni identitet transrodnih, interpolnih i rodno varijantnih osoba sa ciljem da jednog dana one budu bazirane isključivo na samoodređenju“, navela je Čolaković.

Koordinator programa za izgradnju trans zajednice u LGBTIQ Asocijaciji Kvir Montenegro, Jovan Ulićević, kazao je da, koliko je važno prepoznavanje rodnog identiteta trans osoba i u pravnom smislu, postaje jasno u situacijama koje zahtijevaju davanje ličnih dokumenata na uvid, „odnosno veliki broj situacija u kojima se nalazimo svakodnevno“.

„Ove situacije nas često primoravaju da otkrivamo, a zatim i objašnjavamo svoj rodni identitet, što nas čini izloženima i ranjivima na sve oblike diskriminacije, od podsmijeha, do nemogućnosti pristupanja uslugama, ostvarivanja svojih prava, kao i nasilja“, kazao je Ulićević.

Kako je istakao, prelazak graničnih prelaza, legitimisanje u saobraćaju, otvaranje i zatvaranje bankovnog računa, podizanje nalaza u zdravstvenoj ustanovi, su samo neke od situacija koje zahtijevaju davanje ličnih dokumenata na uvid, a koje su jako stresne za trans osobe.

„U tim situacijama, trans osobe bivaju primorane da objašnjavaju svoj rodni identitet i rodno izražavanje, osjećajući sram, nelagodu, proživljavajući traume. Ove situacije često skoro potpuno prestaju, nakon promjene oznake pola u dokumentima, koja je trenutno moguća samo nakon obavljenih operativnih zahvata, koje neke trans osobe nisu u mogućnosti da prođu, a neke i ne žele“, rekao je Ulićević.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, Annalisa Giansanti, podsjetila je da je poslednja povorka ponosa LGBTIQ osoba je završila bez incidenata., dok sa druge strane, kako je navela, još uvijek smo svjedoci niza incidenata usmjerenih protiv pripadnika LGBTI osoba.

„Ako ne griješim, prošle godine oko 60 izvještaja je prijavljeno policiji, što je zabrinjavajuće u tako maloj zemlji kao što je Crna Gora“, istakla je Giansanti.

Ona smatra da se najvažniji koraci ka unaprijeđenju života LGBTI osoba baziraju na lokalnom nivou, a da ih sprovode na dnevnoj osnovi pripadnici civilnog društva, aktivisti, entuzijasti i pojedinci.

Predstavnik Instituta za pravne studije Ilija Vukčević, kazao je, prilikom predstavljanja drafta Zakona o rodnom i polnom identitetu, da jedini uslov za pravno prepoznavanje rodnog identiteta treba da bude izvještaj psihologa.

„Tim zakonom, među statusna prava ubrajaju se promjena oznake pola u svim dokumentima, promjena oznake imena u svim dokumentima, promjena matičnog broja građanina, kao i da se za interpolne osobe uvodi oznaka „drugo““, naveo je Vukčević.

On je rekao da je status bračnog druga nakon pravnog prepoznavanja promjene pola na osnovu Porodičnog zakona brak ništav, a da je preporuka Savjeta Evrope da se ne traži razvod.

Predstavnik Trans Network Balkan mreže i Trans gender Europe organizacije, Arian Kajtezović, rekao je da mnoge trans osobe ne mogu pristupiti postupku promijene dokumenata jer su te procedure previše komplikovane.

„Te procedure su suviše dugotrajne, zahtijevaju operativne zahvate koje osoba ili ne može ili ne želi proći i na taj način se ograničava pravo da osobe promijene pol da bude u skladu sa njihovim rodnim identitetom“, naveo je Kajtezović.

U Hrvatskoj se, kako je rekao, od prošle godine počelo praktikovati procedura koja nudi dvije mogućnosti za promjenu dokumenata.

„Možete podnijeti zahtjev za promjenu pola, a možete podnijeti i zahtjev za život u drugom rodnom identitetu. I jedno i drugo je skoro isto“, precizirao je Kajtezović.  

 

Panel diskusija je dio četvrtog Transpozijuma koji organizuje LGBTIQ Asocijacija Kvir Montenegro u saradnji sa regionalnom organizacijom Trans Mrežom Balkan, a koji će biti održan od 23. do 26.marta u Podgorici.

Podgorica, PR pres servis – Djeca sa Daunovim sindromom imaju posebnu potrebu za ljubavlju i razumijevanjem, ali su kao i sva druga djeca vesela, zabavna, druželjubiva i treba da budu prihvaćeni i ravnopravni članovi društva, poručeno je na skupu “Dan šarenih čarapa”.

Događaj je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u saradnji sa Resursnim centrom za djecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom "1. jun" Podgorica povodom obilježavanja 21. marta Svjetskog dana osoba sa Daunovim sindromom.

Majka bliznakinja sa Daunovim sindromom, Sara Bero, kazala je da njena djeca imaju posebnu potrebu za ljubavlju i podrškom, i da ona daju “ogromnu sreću okolini”.

“Naša djeca su kao i sva druga djeca, smiju se, trče, pružaju ono što i druga djeca pružaju svojim roditeljima. Mi sa našom djecom ne radimo ništa specijalno, već ono što i drugi roditelji rade sa svojom”, poručila je Bero na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

Ona je kazala da očekuje da svi doprinesu da djeca sa Daunovim sindromom rade na javnim mjestima i da žive bez ismijavanja i ruganja.

“Očekujem da nam pružite podršku, da nam pružite ruku i da dozvolite da budemo ono što u stvari jesmo, obični ljudi kao i svi drugi”.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, istakla je da crnogorsko zakonodavstvo ne garantuje pravo na život osobama sa invaliditetom što je, kako je kazala, suprotno garancijama Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

„Praksa je pokazala da su česti abortusi gdje se, na osnovu medicinske dokumentacije, pretpostavlja da će se roditi dijete sa Daunovim sindromom. U 2013.godini je bilo 13 ovakvih abortusa, a to je istaknuto kao nešto pozitivno u smislu napredovanja dijagnostike“, kazala je Vujačić.

Ona je objasnila da, medicinski radnici često roditeljima preporuče prekid trudnoće i da ih “zastrašuju” informacijama o nekvalitetnom životu djeteta sa Daunovim sindromom.

„Osobe sa Daunovim sindromom mogu živjeti srećno, zajedno to možemo učiniti mogućim“, poručila je Vujačić.

Direktor Resursnog centra za djecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom "1. jun", Željko Darmanović, rekao je da se Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom obilježava kako bi se probudila svijest javnosti o tome da osobe sa Daunovim sindromom imaju ista prava kao ostali.

“Djeca i osobe sa Daunovim sindromom su toliko empatična, puna ljubavi, topline i duše da ih prosto morate voljeti. Kada vam podare osmjeh, to je najljepši poklon koji u životu možete da dobijete”, istakao je Darmanović.

 Učesnici manifestacije su u znak podrške nosili šarene i rasparene čarape, jer ih osobe sa Daunovim sindromom ne mogu upariti. Manifestacija je obilježena i koreografijama djece iz Resursnog centra “1. Jun”, likovnim radionicama i šetnjom kroz centar Podgorice. 

 

 

Podgorica, PR pres servis - Petnaestak novinara i studenata Studijskog programa Novinarstvo pohađalo je trening za medije u cilju unaprijeđenja izvještavanja o ljudskim pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, saopšteno je iz organizacije Kvir Montenegro.

Iz te organizacije su kazali da je trening „Medijsko izvještavanje o ljudskim pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba“, organizovan u susret Transpozijumu, regionalnom događaju koji okuplja trans, inter i rodno varijantne osobe, a koji će biti održan od 23. do 26. marta u Podgorici.

Trening, koji je realizovan u saradnji sa PR Centrom, bio je namijenjen novinarima/kama svih medija, koji u okviru svojih redakcija izvještavaju o ljudskim pravima sa ciljem da se primjerima dobre prakse unaprijedi izvještavanje o transrodnim, rodno varijantnim i interpolnim osobama i u perspektivi otvore teme koje su od značaja za unapređenje kvaliteta života trans, inter i rodno varijantnih osoba u Crnoj Gori“, kaže se u saopštenju.

Iz Kvir Montenegra ocijenili su da je, izvještavanje o pravima manjina, kao i o ljudskim pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, na profesionalan i etički način značajna je tema, jer mediji, kako su naveli, predstavljaju moćan instrument kojim se može vršiti uticaj na stavove i ponašanje građanka.

„Učesnici treninga bili su u prilici da se upoznaju sa terminologijom vezanom za ljudska prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, saznaju o ulozi i značaju medija u dosadašnjoj borbi za ljudska prava LGBTIQ osoba, ali i čuju analizu izvještavanja crnogorskih štampanih medija od 2009. do kraja 2016.godine o pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba“, navodi se u saopštenju.

Predavači na treningu bili su koordinator Trans Mreže Balkan Arian Kajtezović, programska direktorica za ljudska prava u nevladinoj organizaciji Juventas Jelena Čolaković, novinarka Televizije Crne Gore Ljiljana Brnović, koordinator za programa za zaštitu i promociju ljudskih prava trans osoba u Kvir Montenegru Jovan Ulićević i novinarka PR Centra Teodora Škero.

***Preporuke za medijsko izvještavanje o transrodnim, interpolnim i rodno varijantnim osobama možete preuzeti iz attachment-a. 

 

 

Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori potrebno je poboljšati saradnju između zdravstvenih institucija i civilnog sektora, koja može rezultirati uspješnijem kreiranju Vladinih javnih politika, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladinih organizacija CAZAS, Udruženje Roditelji i SOS telefon Podgorica.

Okrugli sto "Mehanizmi, pravni i institucionalni okvir saradnje i učešća civilnog sektora u sistemu zdravstva u Crnoj Gori", realizovan je u okviru projekta Health Up, kojeg finansira Evropska unija.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Zorica Kovačević, ocijenila je da je potrebna bolja saradnja te zdravstvene ustanove sa nevladinim sektorom.

„Radeći godinu dana kao ministarka zdravlja, daje mi za pravo da ustanovim da tamo gdje nije nevladin sektor učestvovao prilikom izrade određenih akata, imali smo strašne probleme vezano za pojedine pravilnike koje je donosio Fond za zdravstveno osiguranje“, istakla je Kovačević u PR Centru.

Ona je poručila da će KCCG sarađivati sa civilnim sektorom iz razloga što im, kako je navela, treba „neko sa strane“ da ukaže na propuste koje postoje u toj zdravstvenoj ustanovi.

Autor Studije o institucionalnim mehanizmima saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva, Vladan Golubović, kazao je da je tokom izrade te publikacije urađen upitnik sa organizacijama civilnog društva i zdravstvenim isntitucijama o njihovoj međusobnoj saradnji.

„Kada su u pitanju zdravstvene ustanove, na pitanje da li sarađujete sa organizacijama civilnog društva na polju zdravlja, 80,3 odsto je odgovorilo potvrdno, a samo 16,7 odsto da ne sarađuje“, naveo je Golubović.

On je rekao da je na pitanje „da li je vaša institucija potpisala sporazum ili memorandum o saradnji sa organima vlasti ili ustanovama zdravstva na državnom ili lokalnom nivou“, 30,7 odsto je odgovorilo potvrdno, 69,3 odsto da nije.

Golubović je kazao da su organizacije civilnog društva ocijenile da imaju nizak nivo učešća u kreiranju javnih politika.

„Što se tiče saradnje organizacija sa organima vlasti, najviše odgovora je da je dobra, ali da ima prostora za poboljšanje“, naveo je on.

Predstavnica Ministarstva zdravlja, Senka Klikovac, smatra da je saradnja tog resora sa civilnim sektorom zadovoljavajaća, ali da postoje i, kako je navela, određene manjkavosti, koje je taj resor prepoznao u prethodnom periodu.

„Slijedi nam put da svaku manjkavost u narednom periodu pokušamo zajednički da otklonimo. Ukoliko se budemo koncentrisali na određenu materiju, bez obzira o kojoj se oblasti radi, budemo zajednički radili na istom zadatku, u dogledno vrijeme imaćemo rezultate na zadovoljstvo svih naših građana“, ocijenila je Klikovac.

Prema njenim riječima, cilj Ministarstva je da se, kroz nastavak reforme zdravstvenog sistema, stvore uslovi za potpuno dostupnu i pristupnu zadravstvenu zaštitu, „pogotovo kad su u pitanju osobe sa invaliditetom“.

Direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša, rekao je da im je jasno da ne mogu sami da sprovedu sve strategije i akcione planove koje su usvojili, „nije ni cilj da to sami uradimo“.

U tom smislu, kako je naveo, postojanje bliske saradnje između nevladinog i Vladinog sektora, može da da najbolji rezultat.

„U nekoliko strategija i akcionih planova, u kojima smo tješnije sarađivali, imamo bolje rezultate, nego u onima u kojima to nismo, što govori da bi trebalo nekoj oblasti prići ozbiljnije i posvećenije i sa strane Vladinog i sa strane nevladinog sektora“, kazao je Mugoša.

Program menadžerka CAZAS-a, Sanja Šišović, rekla je da je, osim jačanja međusektorske saradnje, projekat Health Up usmjeren na osnaživanje organizacija koje su članice koalicije Health Up, ali i na edukaciju građana o sistemu zdravstvene zaštite, kao i monitoring i implementaciju zakona i politika iz oblasti zdravlja.

„Koalicija Health Up, koja je aktivno uključena u sve aktivnosti na projektu, jeste neformalna grupa organizacija koje se bave oblastima zdravstvene zaštite i dijelom socijalne zaštite i ta koalicija okuplja tim ljudi, pojedinaca, aktivista i organizacija koje imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti i koji umreženi mogu bolje dati doprinos jačanju partnerskog dijaloga“, kazala je Šišović.

Ona je pozvala sve zainteresovane organizacije, institucije i pojedince koji su aktivni u oblasti zdravlja da se pridruže u realizaciji projekta Health Up.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da je projekat Health Up osmišljen kao doprinos organizacija civilnog društva u jačanju partnerskog dijaloga između Valdinog i NVO sektora u oblasti zdravstva.

„Cilj programa, koji će naredne dvije godine da se sprovodi, je da se dodatno osnaže i ojačuju organizacije civilnog društva kako bi se sistem zdravstvene zaštite osnažio dodatno i bio što efikasniji, kao i bio više okrenut pravima pacijenata“, navela je Mihailović.

Predstavnica Centra za razvoj nevladinih organizacija, Zorana Marković, kazala je da je promocija građanske participacije važna iz dva razloga.

„Pored toga što doprinosi stvaranju društvene kohezije i građani preuzimaju na sebe dio odgovornosti za donošenje određenih odluka, u interesu svake Vlade je da, kroz učešće civilnog sektora, obezbijedi veći legitimitet rješenja koja donosi“, navela je Marković.

 

 

Strana 9 od 27