Podgorica, PR pres servis – Više od polovine crnogorskih građana nije upoznata sa pravima koja imaju kao pacijenti, dok ih četvrtina smatra da se kvalitet zdravstvene usluge pogoršao, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta nevladina organizacija predstavila je danas istraživanje o stavovima građana o zdravstvenom sistemu Crne Gore, koje je nastalo u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori- Osvajanje povjerenja građana“, a koji finansira Evropska unija.

Projekt koordinator CeMI-ja, Marko Savić, pojasnio je istraživanje sprovedeno od decembra prošle do januara ove godine, na uzorku od 1.006 slučajno odabranih ispitanika.

On je istakao da 67,3 odsto ispitanika smatra da nije u dovoljnoj mjeri upoznato sa pravima koja imaju kao pacijenti pa se, kako je kazao, bilježi trend sniženja poznavanja svojih prava kao pacijenata, u poređenju sa podacima iz istraživanja iz 2016.godine, kada je taj procenat iznosio 57,9 odsto.

“Među ispitanicima, 43,7 odsto smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti kao i ranije,  23,9 odsto smatra da se kvalitet pružanja zdravstvene usluge pogoršao, dok 27,1 odsto smatra da se kvalitet poboljšao”, kazao je Savić u PR Centru.

Prema njegovim riječima, 35,6 odsto ispitanika navodi da se dešava da, u prostor u kojem doktor pregleda pacijenta ulaze nepoznate osobe, bez ikakvog pojašnjenja o njihovom prisustvu. Ovakav stav ispitanika se, kako je objasnio, poklapa i sa brojem anonimnih prijava koje su dobijene putem aplikacije www.zdravozdravstvo.me .

“Da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu Crne Gore smatra 42 odsto ispitanika, dok svega 12,3 odsto smatra da u ovoj oblasti nema korupcije. Nije došlo do promjene stava u odnosu na istraživanja sprovedena 2013.godine i 2016.godine”,naveo je Savić

On je istakao da je primjetan trend rasta slučajeva kada  ljekar iz državne ustanove uputi na određenu privatnu kliniku, zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj, a mora platiti u privatnoj klinici.

“22,2 odsto ispitanika navodi da im se  više puta desilo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj a koja se mora platiti u privatnoj klinici. U 2016. godini, 18,4 odsto je navelo da su imali ovakvo iskustvo “, ukazao je Savić.

On je poručio da će do završetka studije pokušati da ispitaju kako i koliko, na povećanje procenta o prisutnosti korupcije u zdravstvu, utiču promjene zakonodavstva, jer, kako je istakao, još uvijek čekaju odgovor Ministarstva zdravlja o broju onih koji su dobili „zeleno svijetlo“ od ministra za dopunski rad u provatnoj praksi.

Psihološkinja u Odjeljenju za istraživanje javnog mnjenja u CeMI-ju, Milena Nikolić, kazala je da je, dugo čekanje na specijalističke preglede, jedan od najizraženijih problema i da, kako je istakla, 44,5 odsto ispitanika smatra da dugo čeka na pregled.

“Od 702 ispitanika koji su posjetili ljekara specijalistu u poslednjih godinu dana, njih 39 odsto navelo je da je na pregled ili drugu zdravstvenu uslugu čekalo manje od nedelju dana, dok je njih 5,8 odsto čekalo više od pola godine”, pojasnila je Nikolić.

Ona je ukazala da oko 46 odsto ispitanika smatra da se ljekari prema pacijentima odnose s poštovanjem, kao i da razumljivo objašnjavaju njihovo zdravstveno stanje.

“Skoro 25 odsto ispitanika je navelo da, zdravstveno ustanova najbliža njihovom mjestu boravka nije pristupačna osobama sa invaliditetom, što znači da svaki četvrti građanin smatra da su osobe sa invaliditetom na ovaj način diskriminisane”, pojasnila je Nikolić.

Ona je istakla da je  veliki broj ispitanika, skoro 92 odsto, naveo da nije upoznat sa postojanjem nekog udruženja pacijenata.

“Upoznavanje građana sa udruženjiima pacijenata može biti važna preporuka za unapređenje zdravstveog sistema, budući da udruženje pacijenata jeste jedna vrsta podrške gdje pacijenti mogu da se informišu  i da je to sistem koji može da se izbori za prava pacijenata i da bude neko ko će da predlaže politike i pregovara sa donosiocima odluka”, poručila je Nikolić.

 

 

Podgorica, PR pres servis – Korisnice naknada za majke sa troje i više djece okupiće se sjutra u 13 sati ispred crnogorskog parlamenta, gdje će, kako su najavile, sačekati odluku Ustavnog suda o ustavnosti prvobitnog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, na osnovu koga su dobile doživotne naknade.

Predstavnice Koordinacionog odbora žena kazale su danas na pres konferenciji da će nakon odluke Ustavnog suda odlučiti da li će nastaviti ili prekinuti proteste.

Predsjednica Koordinacionog odbora žena, Željka Savković, rekla je da su majke u posljednja dva mjeseca „ispričale istorijsku priču“ i da toga treba da budu svjesni svi građani.

„Ustavni sud donosi odluku sjutra. Protesti su zakazani deset dana, ali nadamo se da će trajati samo jedan dan. Učinićemo sve da odbranimo ono što mora da se odbrani“, poručila je Savković u PR Centru.

Ona je istakla da niko „iz hira“ ne napušta domove i porodice i pravdu traži na ulici.

„Nažalost, više ne pozivam na mir i dostojanstvo, zbog toga što su nama dostojanstvo i mir ugroženi, onoga momenta kada smo dovedene u situaciju u kojoj smo sada“, rekla je Savković.

Korisnica naknade, Snežana Macanović, iz Pljevalja, kazala je da su majke odlučne da se svim pravnim sredstvima bore za, kako je rekla, zakonom stečena prava, pravdu i za poštovanje Ustava.  

„Kakva je to politika države da se zakoni grubo krše, potpis predsjednika negira, a Ustav i zagarantovano pravo kao da i ne postoje?“, upitala je Macanović.

Ona je pozvala Ustavni sud da „poštuje Ustav Crne Gore“, i naglasila da protesti majki nisu politički skupovi.

„Ispolitizovani su, zapravo, svi oni koji sjede kući . Prvenstveno mislim na majke koje nam se ne pridružuju i na političare koji svrate do nas i kažu da smo u pravu, nakon čega se što prije izgube, ne pokušavajući da stanu u odbranu onoga za šta su u Skupštini glasali“, ocijenila je Macanović.

Maja Jovović iz Nikšića, kazala je da je povjerenje majki u institucije vlasti „poljuljano“, a osjećanja uoči odluke Ustavnog suda „nedefinisana“.

„Zbog toga pozivam sve građane, kojima su ugrožena ljudska i građanska prava, da nam se pridruže sjutra pred Skupštinom, kako bismo zajedno izrazili revolt na odluke Vlade i po ovom i po drugim pitanjima“, poručila je Jovović.

Korisnica naknade iz Kolašina, Vesna Kljajić, kazala je, da bi „po pravu i pravdi“, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti trebalo da bude proglašen ustavnim.

„Ali, kod nas ništa ne može biti sigurno, pa ni ovo naše ostvareno pravo, za koje svi pravnici i ljudi od znanja kažu da se ne može ukidati“, rekla je Kljajić.

Ona je poručila da neće pozivati nikoga da se sjutra na protestu pridruži majkama.

„Dovoljno smo pozivali i prozivali ova dva mjeseca, od partija do nevladinih organizacija. Više neću pozivati nikoga. Mi ćemo biti tu da vidimo da li će Ustavni sud poštovati Vladine preporuke ili će poštovati Ustav i Zakon“, pojasnila je Kljajić.

Usvojenim izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, majkama sa troje i više djece naknade su smanjene sa 336 na 264 i sa 192 na 144 eura.

 

 

 

Podgorica, PR pres servisDrop in centar Juventasa posjetilo je oko 350 osoba iz LGBT zajednice za period od godinu dana, a državi bi podržavanje ovakvih servisa u narednom periodu trebalo da bude jedan od prioriteta, saopšteno je iz te nevladine organizacije (NVO).

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, ocijenila je da je siguran prostor, kao što je Drop in centar, neophodan u Crnoj Gori, u kojoj je, kako je podsjetila, društvo homofobično i transfobično kako su potvrdila istraživanjia koja su sprovedena 2015. i 2016. godine.

Drop in centar za LGBT osobe, kako je pojasnila, Juventas je uspio da održi preko projekta „Doprinos implementaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba“, podržanog od strane Komisije za raspodjelu sredstava od igara na sreću.

„Uspjeli smo da ovaj prostor držimo živim i sigurnim mjestom za sve LGBT osobe koje imaju iskustva sa nasiljem i diskriminacijom u Crnoj Gori.Važno je reći da je u periodu od godinu dana, Drop in posjetilo oko 350 osoba iz LGBT zajednice, a podijelili smo i preko 3,5 hiljade kondoma i lubrikanata u okviru naših servisa“, kazala je Čolaković.

Ona je podsjetila da je Drop in centar osnovan u februaru 2011.godine, i da je za to vrijeme otkad postoji, u porastu broj osoba koje ga posjećuju.

„Posebno nam dolaze mladi, a sa njihovim oslobađanjem, imamo više posjetilaca, ali i onih koji nisu iz LGBT zajednice, već su im prijatelji ili porodica. Upravo na taj način, gradimo podržavajuće okruženje, u okviru kojeg može svako da bude ono što jeste i da živi zdraviji i srećniji život“, navela Čolaković.

Prema njenim riječima, pored psihološkog,medicinskog i vršnjačkog savjetovanja koje, kako je kazala, pružaju u Drop in centru, osobe koje dođu mogu besplatno da dobiju kondome ili lubrikante, ali i informacije vezane za testiranje na HIV i sigurne seksualne prakse.

„Drop in je mjesto gdje ljudi mogu da dođu po savjet, a kada su u pitanju profesionalci, tu su psiholozi i ljekari, koji svojim radom nadopunjavaju nas koji smo u ovom slučaju vršnjačka podrška i osobe kod kojih LGBT osobe mogu da dođu i potraže podršku u odnosu na ono što im se dešava“, istakla je Čolaković.

Ona je upozorila da je održivost ovakvih servisa u nezavidnog poziciji.

„Zbog toga je jako važno da u narednom periodu država ima u vidu da je podržavanje ovakvih servisa treba da bude jedan od prioriteta. Moguće da će se u narednom periodu pojaviti potreba da se ovakav Drop in otvori na sjeveru ili jugu Crne Gore“, kazala je Čolaković.

Drop in centar Juventasa je, kako istakla, za sada jedino mjesto koje se kvalifikuje kao siguran prostor za LGBT osobe u Crnoj Gori.

„Osobe koje posjećuju Drop in centar su uglavnom u potrazi za sebi sličnima. Dolaze sa različitim pitanjima, sa različitim dilemama, a ponekad se desi da dođu sa nekim jako nesrećnim pričama o neprihvatanju – bilo da su u pitanju prijatelji, bilo da je u pitanju porodica“, navela je Čolaković.

Zbog toga je, kako je ocijenila, bitno raditi na podršci koju roditelji i porodice trebaju u kontekstu drugačije seksualne orjentacije i rodnog identiteta njihove djece.

Čolaković je kazala da Drop in centar radi svakog radnog dana od 17 do 21 sat, a svi koji žele da ga posjete, kako je navela, mogu se informisati o lokaciji putem brojeva telefona 020 230 474.

 

Podgorica, PR pres servis - Centralna vlast dodatno umanjuje prihode i ovlašćenja Opštini Kolašin, a državni organi ignorišu zahtjeve lokalne samouprave, od kada nije na vlasti Demokratska partija socijalista (DPS), tvrdi gradonačelnica tog grada, Željka Vuksanović.

Ona je danas, na pres konferenciji, kazala da kolašinska lokalna samouprava nema uvid u način na koji se uplaćuju koncesije, a kako je ukazala, ni saznanja na koji način se taj novac troši.

„Gotovo sa potpunom sigurnošću, za određene koncesije, mogu reći da ne idu u budžet Opštine Kolašin, iako se ta prirodna dobra iskorišćavaju na teritoriji Opštine Kolašin. Upoređivanjem nekih podataka, došli smo do saznanja da se naknade za neke koncesije umjesto Opštini Kolašin, uplaćuju opštinama Podgorica i Bijelo Polje“, kazala je Vuksanović u PR Centru.

Ona je objasnila da je Opština Kolašin pokušala da, od Uprave za šume, dobije informacije o uplati prihoda, ali, kako je kazala, ta institucija nije odgovorila na zahtjev, niti dostavila ugovore o koncesiji.

„Tako bi nekim upoređivanjem mogli da dođemo do podatka da možda nešto nije u redu, da nije uplaćeno. Ali to nikada ne bi mogli da do kraja istražimo, zbog toga što su svi računi na koje se uplaćuju koncesije u posjedu Ministarstva finansija“, pojasnila je Vuksanović.

Rad lokalne samouprave, kako smatra Vuksanović, najviše otežava Uprava za inspekcijske poslove.

„Kod nas je Upravna inspekcija konstantno prisutna. Oni su izvršili jednu kontrolu imenovanja glavne administratorke, pa je onda nakon toga ponovo i ponovo kontrolisana nekoliko puta. Na pitanje zašto to rade, odgovorili su nam da moraju, jer imaju inicijativu“, saopštila je Vuksanović.

Prema njenim riječima, Upravna inspekcija je osporila odluku da, nakon preuzimanja vlasti, na osnovu konkursa zaposli sekretarku Serkretrijata za urbanizam i planiranje prostora.

„Upravna  inspekcija  je utvrdila da to predsjednica nije mogla da uradi, jer je bio blokiran račun budžeta Opštine Kolašin. Međutim,  moglo je da se zapošljava i imenuje prije nego što smo mi preuzeli vlast, iako je i tada račun budžeta bio blokiran“,  kazala je Vuksanović.

Glavna administratorka Opštine Kolašin, Perunika Popović, rekla je da je ta lokalna samouprava podnijela inicijativu Inspektoru za uređenje prostora o uklanjanju objekta pored rijeke Svinjače koji je, kako je navela, bespravno i bez građevinske dozvole sagrađen na opštinskoj zemlji.

„Ni nakon našeg insistiranja, nismo dobili nikakve informacije do jula 2016. godine kada je stigao dopis o obustavi postupka inspektora, koji je prethodno donio rješenje o obustavi gradnje tog objekta, ali je po žalbi subjekta nadzora, to rješenje poništilo nadležno Ministarstvo“, objasnila je Popović.

Ona je navela da u dopisu koje je Opština dobila, piše da su „na osnovu novih saznanja, za postupanje u konkretnom slučaju nadležni drugi organi“, ali se, kako je pojasnila, ne navodi koji su to organi.

„Ni rješenje inspektora o uklanjanju objekta, ni žalba, ni drugostepeno rješenje kojim je poništeno rješenje inspektora nisu dostavljeni Opštini Kolašin“, saopštila je Popović.

Vuksanović tvrdi da Ministarstvo poljoprivrede, od kada je promijenjena vlast, ne kontaktira sa Opštinom Kolašin.

„Jednom sam od službenika iz regionalne kancelarije u Bjelom Polju, tražila podatak o broju registrovanih poljoprivrednih proizvođača iz Kolašina, ali su mi rekli da ne mogu da mi daju te informacije bez odobrenja šefa.  Odobrenje šefa, naravno, nisu tražili. Ja sam podnijela zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, ali nikada nismo dobili odgovor“, rekla je Vuksanović.

Ona tvrdi da je Ministarstvo finansija prekršilo autonomiju Opštine Kolašin kada na budžet za 2015. godinu, iako je Opština tražila, nije dalo mišljenje.

„Zakonom o finansiranju lokalne samouprave određeno je da se budžet opštine ne može donijeti ako Ministarstvo finansija da negativno mišljenje, a u ovom slučaju Ministarsvo finansija nije dalo nikakvo mišljenje. Skupština je usvojila taj budžet, DPS je kod Ustavnog suda pokrenula postupak i sljedeće godine je Ustavni sud donio odluku u kojoj navodi da je taj budžet bio nezakonit“, ukazala je Vukasanović.

To je, kako smatra, bio pokušaj Ministarstva finanisija da spriječi usvajanje budžeta, „kako bi se, nakon toga, rasputila vlast“.

Vuksanović je poručila da je vlast u Kolašinu stabilna i pored „svih ometanja i ograničavanja“ i da se, kako je rekla, može raditi zakonito i napraviti red bez učešća DPS-a.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis - Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) izabran je za Generalnog sekretara Evropske mreže organizacija za nadgledanje izbora (ENEMO), a tokom te funkcije, kako je saopšteno, programski i finansijski će upravljati međunarodnim misijama za posmatranje izbora.

CeMI je na ovu funkciju izabran na Generalnoj skupštini ENEMO mreže održanoj od 6 do 7. aprila u Tbilisiju, u Gruziji.

„Ispred CeMI-ja, funkciju Generalnog sekretara će vršiti Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja“, kaže se u saopštenju te organizacije.

Iz CeMI-ja su pojasnili da je ENEMO međunarodna mreža vodećih neprofitnih nevladinih organizacija za nadgledanje izbora iz 19 zemalja  Centralne i Istočne Evrope i Centralne Azije.

„Ova mreža je do sada realizovala 23 međunarodne misije za posmatranje izbora u sedam zemalja, a organizacije članice su posmatrale preko 200 izbora u svojim zemljama i obučile preko 200 hiljada posmatrača“, navodi se u saopštenju.

CeMI je, kako su podsjetili, jedan od osnivača Evropske mreže organizacija za posmatranje izbora 2001. godine i učestvovao je u brojnim međunarodnim ENEMO misijama, kao što su na primjer misije u Ukrajini, Kosovu, Moldaviji, Kazahstanu, itd.

„Funkciju Generalnog sekretara CeMI će vršiti u periodu u periodu od 2017 do 2019. godine, u toku kojeg će programski i finansijski upravljati međunarodnim misijama za posmatranje izbora, nastaviti institucionalnu reformu organizacije i povećati lokalno prisustvo ENEMO-a u zemljama organizacija članica“, precizira se u saopštenju.

Naredna Generalna skupština Evropske mreže organizacija za posmatranje izbora, kako je najavljeno, biće održana 2019. godine u Crnoj Gori.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori potrebno je uspostaviti trajnu infrastrukturu za čuvanje podataka, koja bi unaprijedila naučnoistraživačku djelatnost i olakšala pristup rezultatima istraživanja, ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta nevladina organizacija organizovala je danas konferenciju “Servisi za čuvanje podataka kao model za unapređenje naučnoistraživačke djelatnosti u Crnoj Gori“, u okviru  regionalnog projekta “Servisi za čuvanje podataka u Jugoistočnoj Evropi – Seeds”, koji su podržali Švajcarska agencija za razvoj i saradnju i Švajcarska nacionalna naučna fondacija.

Autorka studije i istraživanja „Istraživači u Crnoj Gori i njihovo viđenje dostupnosti podataka“, Ivana Vujović, kazala je da je istraživanje sprovedeno od septembra do decembra 2015. godine.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da su istraživanja uglavnom bila finansirana kroz međunarodne projekte.

“Ministarstvo nauke je  kroz svoje fondove finansiralo 16 odsto istraživanja dok je devet odsto ispitanih samo finansiralo svoja istraživanja”, rekla je Vujović u PR Centru.

Ona je pojasnila da ispitanici smatraju da je potrebno uvesti jasnije standarde u naučna istraživanja u Crnoj Gori.

 “Osnovne preporuke istraživanja su da je potrebno kreirati nacionalni arhiv podataka iz istraživanja društvenih nauka, koji prati najviše međunarodne standarde, unaprijediti znanja istraživača o metodama prikupljanja, obrade, čuvanja i arhiviranja podataka, podići svijest istraživača o važnosti dijeljenja dobro očuvanih podataka, kao i unaprijediti finansiranjr istraživanja iz oblasti društvenih nauka”, poručila je Vujović.

Koordinatorka projekta i izvršna direktorka CeMI- ja i, Nikoleta Tomović pojasnila je da se pod pojmom podatak podrazumijevaju sirovi podaci koju su dobijeni kroz istraživanja u društvenim naukama i koji se dalje koriste u istraživačke svrhe.

“Poslednjih nekoliko decenija vlade država članica Evropske unije i sama Evropska komisija uložila je velike napore i  sredstva za izgradnju infrastrukture za uspostavljanje servisa za čuvanje podataka, kako bi podatke dobijene u naučnoistraživačkim aktivnostima sačuvali i učinili dostupnim drugim istraživačima”, navela je Tomović.

Ona smatra da su ključni donosioci odluka u oblasti naučnoistraživačke pohrane podataka, institucije koje  kreiraju politiku u oblasti nauke u Crnoj Gori, institucije koje su značajne za finansiranje nauke i istraživači.

“Evidentan je nedostatak povjerenja između samih istraživača u smislu upitnosti akademske čestitosti, i istraživači su opravdano zabrinuti zbog mogućnosti zloupotrebe njihovih podataka što ograničava spremnost dijeljenja podataka”, istakla je Tomović.

Generelani direktor Direktorata za naučno istraživačku djelatnost Ministarstva nauke, Darko Petrušić, kazao je da je uloga tog resora da omogući pravni okvir i da je  otvoreni pristup naučnoistraživačkim rezultatima definisan kao jedan od ciljeva.

“Oformili smo radnu grupu koja će se posvetiti definisanju modela koji najviše odgovara Crnoj Gori. Takođe, smo razvili informacioni sistem koji se zove naučna mreža, a čija je treća faza u toku. Ovaj sistem se pokazao kao veoma dobar i on se bavi pitanjem čuvanja informacija o naučnoistraživačkoj strukturi”, istakao je Petrušić.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović ocijenila je da je stvaranje servisa čuvanja naučnoistraživačkih podataka veoma značajno za unapređenje obrazovnog sistema.

“Poseban značaj ovog servisa vidim i u društvenim naukama. Zašto da kolega sa Fakulteta političkih nauka ne koristi istraživanje i podatke do kojih je došao kolega sa Ekonomskog fakulteta. Na taj način bi uštedjeli i vrijeme i novac i izbjegli bi da dođe do preklapanja podataka”, objasnila je Kurpejović.

Predsjednica Centra mladih naučnika u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti Maja Drakić Grgur, istakla je važnost zaštite intelektualne svojine i  institucionalizacije procesa  jer bi,kako je objasnila tada istraživači, bili voljni da dijele rezultate svojih istraživanja.

 “Ako se uredi odnos ugovorom o zaštiti intelektualne svojine između naručioca projekta i onog ko prikuplja podatke, onda je pitanje kako će biti institucionalizovano uređen odnos sa depozitarom čuvanja primarnih podataka. Sve su to stvari koje mogu efikasno da se urede i da se unaprijedi process i omogući istraživačima dostupnost podataka”, ocijenila je Drakić Grgur.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI- ja, Zlatko Vujović ocijenio je da je Crna Gora mala istraživačka zajednica, navodeći da su rezultati skromni, a resursi koji su dostupni istraživačima „gotovo i ne postoje“.

“To što su istraživanja sprovedena, ne znači ništa kada podaci nisu dostupni i posebno sistematizovani. Posebno je to važno mladim istraživačima, koji su suočeni sa rigidnim pravilima, a institucije koje nameću te zahtjeve ne pružaju ništa za uzvrat, jer nema pristupa bazama kvalitetnih podataka,” objasnio je Vujović.

On je istakao da u Crnoj Gori ne postoji zakonsko arhiviranje podataka u istraživačke svrhe i da je, kako je ukazao, lakše doći do rezultata istraživanja u drugoj  državi nego u Crnoj Gori.

“Cij projekta je uspostavljanje trajne infrastrukture za čuvanje podataka dobijenih kroz istraživanje u društvenim naukama u zemljama u kojima se sprovodi projekat, odnosno takozvanih sirovih podataka, te omogućaanje sekundarne analize ovih podataka do kojih su došli drugi istraživači”, objasnio je Vujović.

On je kazao da Crna Gora nije prisutna u poređenjima i analizama sa drugim državama, pa će ovaj servis za čuvanje podataka, kako je objasnio, omogućiti da je drugi istraživači upoznaju bolje.

ponedeljak, 10 april 2017 11:37

Majke od srijede ponovo pred Skupštinom

Podgorica, PR pres servis – Korisnice naknada za majke sa troje i više djece ponovo će u srijedu početi protest ispred crnogorskog parlamenta, najavile su njihove predstavnice, i pozvale studente, nevladin sektor, sindikalne organizacije, političke lidere i građane, da zajedno, kako su kazale, brane zakone i majke.

One su danas, na pres konferenciji, povodom protesta zbog stupanja na snagu Zakona o smanjenju doživotnih naknada ženama sa troje i više djece, najavile protest u 13 sati ispred Skupštine Crne Gore.

Predstavnica Koordinacionog odbora žena, Željka Savković, rekla je da majke nisu zaboravile ko ih je doveo u situaciju u kojoj se nalaze, poručujući da su odmorne i spremne za još jedan protest prije Vaskršnjih praznika.

“Nadamo se da su se majke probudile, da su razmislile i shvatile da treba da se bore za svoje pravo, koje im je Zakon omogućio. Nećemo ovo ispustiti iz ruku ni pod tačkom raznom, pa neka to razumije kako god ko hoće”, poručila je Savković u PR Centru.

Milosava Radulović iz Nikšića, kazala je da su majke još odlučnije da nastave protest i da su svjesne da su, kako je istakla, zloupotrijebljene u predizbornoj godini.

“Mi, majke, nismo nikoga ucjenjivale kao što premijer Duško Marković kaže, niti smo instruirane od opozicionih partija. Svjesne smo činjenice da je vlast prekršila Zakon, koji nam je omogućio skromna primanja, a to je probudilo naš revolt i potrebu da to javno kažemo”, rekla je Radulović.

Vesna Kljajić iz Kolašina, istakla je da će majke pravo za sebe i svoju porodicu tražiti redovnim sudskim putem, ali da će u međuvremenu nastaviti sa protestima jer se, kako je kazala, nepravda mora ispraviti.

“Ono što oni rade sa zakonom, pravom i pravdom nije dobro ni za vas, ni za nas. Dobro je samo za njih i   neke sa strane koji upiru prstom u naše kuće i novčanike. Zato, nemojte da bude kasno. Izađite iz kuće, pridružite nam se, jer ovo radimo zbog nas, vas i naše djece”, poručila je Kljajić.

Majka iz Bara, Biserka Femić, ocijenila je da su majke zloupotrijebljene u političke intrige @i od strane vlasti i od opozicije.

“Majke su postale kolateralna šteta vladajuće strukture, ali i opozicije koja je već godinama nemoćna da smijeni ovu vlast. Svima su im puna usta demokratije, ali dobro je poznato koliko je Crna Gora zapravo demokratska. Molim sve majke da se pomole, kako za sebe i svoje porodice, tako i za ove pod pohlepom I grijehom posrnule političare”, rekla je Femić.

Ustavni sud Crne Gore, ranije je odlučio da su Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima su naknade majkama smanjene za 22 i 25 odsto, u skladu sa Ustavom. 

Podgorica, PR pres servis - Romi u Crnoj Gori i dalje žive na margini, socijalno isključeni, iako su posljednjih godina uloženi značajni napori kako bi im se olakšao pristup obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim programima i uslugama, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Iz te organizacije su, povodom 8. aprila, Svjetskog dana Roma, ukazali da su socijalna distanca, siromaštvo, otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zašiti, stanovanju, učešću u odlučivanju, nedostatak prostora za poštujuće njegovanje svoje kulture, jezika i identiteta, karakteristike uslova u kojima danas Romi žive u Crnoj Gori.

U Juventasu smatraju da ukupno crnogorsko društvo pokazuje pozitivne promjene u odnosu prema romskoj populaciji, koje su, kako su naveli, posljedica značajnog jačanja aktivizma romskih organizacija i cjelovitijeg strateškog pristupa države.

„Napore u tom cilju je važno pojačati“, istakli su iz te NVO.

Kako su podsjetili iz Juventasa, prema  rezultatima poslednjeg Popisa, oko 30 odsto mladih Roma, uzrasta od 15 do 30 godina, je nepismeno.

„Podaci MONSTAT-a iz Popisa stanovništva sprovedenog 2011. godine ukazuju da je procenat pismenosti mladih u Crnoj Gori nešto iznad 99 odsto, dok je među mladima iz Romske populacije uzrasta od 15 do 30 godina, ona procijenjena na oko 72 odsto“, saopšteno je iz Juventasa.

 „Strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2016-2020. godine predvidjela je, pored osnovnih specifičnih ciljeva kao što su: povećanje stepena upisa i smanjenje drop-outa na svim nivoima obrazovanja, podizanja svijesti o značaju obrazovanja i pospješivanja školskog uspjeha romske i egipćanske djece i nastavak programa stipendiranja i pomoći u obrazovanju za sve srednjoškolce i visokoškolce romske i egipćasnke populacije u iznosu od 60, odnosno 150 eura na mjesečnom nivou”, rekli su iz Juventasa.

Prema njihovim riječima, potrebno je poboljšati i pristup školskoj i vanškolskoj mentorskoj podršci za usvajanje osnovnoškolskog i srednjoškolskog kurikuluma.

Oni su saopštili da se romska populacija u Crnoj Gori suočava sa višestrukim problemima u pogledu informisanosti o pravima u oblasti zdravstva i ostvarivanja zdravstvene zaštite. S toga je nedavno uvođenje pozicije romskog medijatora u zdravtsvenoj zaštiti posebno važno i pohvalno.

“I pored velikih multisektorskih napora i dalje je prisutan problem nedostatka osnovne dokumentacije koja može biti prepreka u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu kao i problem nedovoljnog broja preventivnh programa u zajednici kojima bi se uticalo na povećanje svijesti o značaju prevencije bolesti među pripadnicima Romske populacije”, ocijenili su iz Juventasa.

Oni smatraju da uloga domova zdravlja nije ujednačena, ali da je, kako su rekli, pohvalno to što domovi zdravlja u Podgorici i Beranama preduzimaju konkretne i terenske aktivnosti u cilju unapređenja zdravlja romske populacije.

Oni su istakli da je, kada je o zapošljavanju riječ, i pored postojanja olakšica za poslodavce i programa podrške u zapošljavanju, većina Roma nezaposlena.

„Prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava, nezaposleno je 83 odsto Roma i Egipćana. Nisu prepoznati programi za povećanje informisanosti o pravima, mogućnostima i procedurama u oblasti zapošljavanja, imajući u vidu činjenicu da su djeca i mladi Romi poprilično isključeni sa tržišta rada i uslijed neinformisanosti o šansama i mogućnostima na tržištu.“, naveli su iz Juventasa.

 „Uredbom o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica  Romi su prepoznati kao kategorija teže zapošljivih lica, kojom je propisano da ukoliko poslodavac zaposli mladog/u Roma/kinju ima pravo na subvenciju za poslodavce“, objasnili su iz Juventasa.

Oni su kazali da nije lako procijeniti koliko Roma i Egipćana živi u Crnoj Gori, procjene variraju i do broja od 20 hiljada.

„Na Popisu stanovništva 2011. godine 8.305 lica je navelo da pripada romskoj populaciji. Nacionalna identifikacija stanovništva u Crnoj Gori je fluidna, a Romi i Egipćani su se, posebno u bliskoj prošlosti suočavali sa velikim problemima u pribavljanju ličnih dokumenata. Vjerujemo da je sazrelo vrijeme da se Romi politički organizuju i osiguraju svoje mjesto među odbornicima i polanicima“, kazali su iz Juventasa.

 

 

Strana 8 od 27