utorak, 22 avgust 2017 10:55

Konkurs za poziciju fotograf/kinja

Tražimo odgovornu i pouzdanu osobu koja bi se uklopila u dinamičan i ambiciozan tim mladih i kreativnih ljudi, na sledećoj poziciji:

 

FOTOGRAF

m/ž

 

CV sa prijavom i portfoliom možete slati na redakcija@prcentar.co.me ili produkcija@prcentar.co.me Za više informacija o oglasu možete dobiti na kontakte 020 690 690 i 069 100 175.

Konkurs je otvoren do 1. septembra.

Opis posla:

  • Obavlja poslove fotografa na terenu, 8 sati dnevno;
  • Prema instrukcijama članova tima, daje i sprovodi planove koji prate plan fotografisanja;
  • Obrada fotografija;
  • Bira odgovarajuće kadrove i potrebni materijal za rad;
  • Odgovara za vizuelni kvalitet fotografije;
  • Odgovara za opremu kojom raspolaže, kao i za kvalitet celokupnog fotografisanog materijala;
  • Prati razvoj novih tehnologija, novih metoda fotografisanja i opreme.

 Uslovi:

  •  Minimum tri godine radnog iskustva na poslovima fotografiranja i obrade fotografija;
  •  Minimum srednja/visoka stručna sprema;
  • Portfolio;
  • Poznavanje rada u Adobe paketu (Photoshop, Lightroom);
  • Poznavanje opreme za fotografisanje;
  • Vozačka dozvola „B“ kategorije.

Vještine:

  • Kreativnost i izražen smisao za estetiku;
  • Izražena radna etika i fleksibilnost;
  • Komunikativnost i sklonost timskom radu;
  • Strpljivost, preciznost i upornost;
  • Interesovanje za društevene mreže, multimedijalne projekte i digitalni marketing.
utorak, 22 avgust 2017 10:49

Konkurs za poziciju snimatelj/ka

Tražimo odgovornu i pouzdanu osobu koja bi se uklopila u dinamičan i ambiciozan tim mladih i kreativnih ljudi, na sledećoj poziciji:

KAMERMAN – SNIMATELJ

m/ž

CV sa prijavom možete slati na redakcija@prcentar.co.me  ili produkcija@prcentar.co.me Za više informacija o oglasu možete dobiti na kontakte 020 690 690 i 069 100 175.

Konkurs je otvoren do 1. septembra.

Opis posla:

  • Obavlja poslove kamermana u pratnji novinara PR Centra kako u PR Centru, tako i na terenu, 8 sati dnevno;
  • Prema instrukcijama članova tima, daje i sprovodi planove koji prate radnju i plan montaže;
  • Bira odgovarajuće kadrove i potrebni materijal za rad;
  • Odgovara za vizuelni kvalitet slike;
  • Odgovara za opremu kojom raspolaže, kao i za kvalitet celokupnog snimljenog materijala;
  • Prati razvoj novih televizijskih tehnologija, novih metoda snimanja i opreme.

Uslovi:

  • Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima 3 godine;
  • Minimum srednja/visoka stručna sprema;
  • Prednost poznavanja osnova montaže;
  • Vozačka dozvola „B“ kategorije.

Vještine:

  • Kreativnost i izražen smisao za estetiku;
  • Izražena radna etika i fleksibilnost;
  • Komunikativnost i sklonost timskom radu;
  • Strpljivost, preciznost i upornost;
  • Interesovanje za društevene mreže i multimedijalne projekte.

Podgorica, PR pres servis – Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore treba da sankcioniše predsjednike parlamentarnih političkih partija jer, uticajem na formiranje izborne liste, pribavljaju korist za uski krug ljudi, a na štetu crnogorskih građana, poručeno je na pres konferenciji Grupe građana Građanka akcija.

Ta organizacija je, kako je saošteno, zajedno sa nezavisnim odbornikom Skupštine opštine (SO) Budva Stevanom Džakovićem podnijela danas prijavu, Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore i Agenciji za sprečavanje korupcije, protiv predsjednika svih parlamentarnih političkih partija.

Nezavisni odbornik SO Budva, Stevan Džaković, kazao je da predsjednici partija u Skupštini Crne Gore “visokom korupcijom” sebi i malom broju ljudi oko sebe, kako je rekao, privabljaju materijalnu korist i privilegije, na šetu ostalih crnogorskih građana.

“Na veliku žalost crnogorskog društva, rukovodstva političkih partija, kako pozicije tako i opozicije, visokom korupcijom su preuzeli vlasništvo nad Crnom Gorom od državljana, jer rukovodstva partija svojom voljom biraju poslanike, umjesto da ih biraju neposredno državljani”, kazao je Džaković u PR Centru.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji liderska, a ne, kako je kazao, Ustavom predviđena narodna Skupština.

“Vlasnici Crne Gore nisu njeni državljani, kako je to propisano Ustavom, nego javni funkcioneri - predsjednici parlamentarnih partija, koji su sebi obezbijedili pravo da za poslanike prvo izaberu sami sebe, a onda i sebi podobne članove iz redova svojih partija”, smatra Džaković.

On je kazao da Skupština, koja je, “ustanovljena sistemskim kršenjem ljudskih prava” ne može izabrati nezavisne državne organe.

“Ti organi ne da nisu nezavisni, nego im je primarni zadatak da održe vladavinu partijskih struktura, a kako i ne bi, kada su funkcije, a time i privilegije, dobili od strane ovako izabranih poslanika”, rekao je Džaković.

On je dodao da ne očekuje da će nadležni po prijavama reagovati.

“Cilj nam je ipak da ukažemo građanima i predstavnicima međunarodnih institucija u Crnoj Gori na ključni uzrok poremećenog sistema vrijednosti, kao i da nam se pridruže oni koji ne žele nijemo da posmatraju moralno, materijalno i svako drugo propadanje jedne nam domovine”, istakao je Džaković.

Poslanici koji javno tvrde da su, mandate dobili od birača, kako je kazao, ne govore istinu.

“Birači su ih glasali zajedno sa svim ostalim kandidatima na listi, a mandate su dobili od strane predsjednika i najužeg rukovodstva partije”, zaključio je Džaković.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, rekao je da je i u proporcionalnim sistemima obavezno da se ispoštuje biračko pravo, koje, kako je napomenuo, ima elemenat neposrednosti.

“U proporcionlanim sistemima kakvih ima svugdje u Evropi i u regionu obezbijeđeno je pravo građaninu, tj. Biraču da neposredno bira. To pravo nemaju samo građani Crne Gore i Srbije”, kazao je Vujičić.

On je ocijenio da je u Crnoj Gori na sceni “sistemsko i masovno” narušavanje biračkog prava.

“Zvanično Crna Gora nema odgovor šta znači riječ neposredno u izbornom zakonodavstvu. Ustavni sud je ranije, protumačio da termin neposrednosti u izbornom zakonodavstvu znači pravo birača da lično glasa”, podsjetio je Vujičić.

 

Podgorica, PR pres servis - Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) uz podršku Vlade Kraljevine Norveške je uspješno realizovalo Projekat pod nazivom „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima Crne Gore”.

Projekat koji je imao za cilj unaprjeđenje metode upravljanja šumama, ukupnog budžeta od 179.000 eura, počeo je 2015. godine.

Na završnoj prezentaciji Projekta, u PR Centru u Podgorici, predstavljene su najznačajnije aktivnosti kao što su, između ostalog, Inventura šuma, Aktivnosti na oglednim površinama, Studijska posjeta hrvatskim zaštićenim područjima, Organizovanje tematskog okruglog stola, kao i organizovanje završne prezentacije Projekta i predstavljanje ključnih zaključaka.

Na početku završne prezentacije direktor JPNPCG Elvir Klica je pozdravio učesnike skupa i istakao da je Projekat okupio kako domaće, tako i stručnjake iz regiona, te doprinio da se nakon 20 godina u šumskim ekosistemima nacionalnih parkova izvrši prikupljanje i analiza relevantnih dendrometrijskih podataka.

Takođe se značaj Projekta ogleda i u razmjeni iskustava, saradnji i komunikaciji između domaćih i međunarodnih stručnjaka u cilju unaprjeđenja standarda u upravljanju šumama u crnogorskim nacionalnim parkovima.

Klica takođe smatra da će uspješna realizacija Projekta doprinijeti stvaranju boljih uslova za razvoj novih ideja, koje će, kako je rekao, za cilj imati, zaštitu i promociju najznačajnijih vrijednosti crnogorskih zaštićenih područja.

„Ono što posebno raduje je to što stručni saradnici iz oblasti šumarstva nacionalnih parkova Crne Gore i njihove kolege već pripremaju aktivnosti u cilju nastavka ovog i sličnih projekata“, kazao je Klica.

Rukovodilac projekta „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima“ i stručni saradnik za oblast šumarstva u JPNPCG, Slobodan Stijepović, kazao je da je glavni rezultat projekta Bazna studija o šumama u nacionalnim parkovima, koja je, kako je pojasnio, nastala razmjenom iskustava, prikupljanjem i analizom podataka sa terena i oglednih površina.

„Pored Bazne studije kao štampane publikacije, publikovano je po šest tematskih mapa za svaki nacionalni park posebno. Formirane su dvije baze podataka i to za dendrometrijske podatke i podatke o zdravstvenom stanju šuma u parkovima“, pojasnio je Stijepović u PR Centru.

On je rekao da se prva aktivnost Projekta odnosila na organizovanje međunarodnog okruglog stola o upravljanju šumama u zaštićenim područjima regiona, koji je, kako je objasnio, okupio stručnjake iz Makedonije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

„Na tom okruglom stolu smo, razmjenjujući iskustva, došli do zaključaka na osnovu kojih smo počeli utvrđivanje kako treba da izgleda jedna Studija koja bi koristila našim nacionalnim parkovima za dalje upravljanje“, rekao je Stijepović. Drugi dio aktivnosti se, kako je pojasnio, odnosio na prikupljanje podataka sa terena, skladištenje, analizu i publikovanje. 

„Inventura šuma se sasatojala od prikupljanja tri vrste podataka, a to su opšti ekološki i funkcionalni podaci, dendrometrijski i zdravstveno sanitarni podaci“, kazao je Stijepović.

Prema njegovim riječima, površina šuma u nacionalnim parkovima iznosi 42 hiljade hektara ili 36 odsto ukupne površine nacionalnih parkova, odnosno, kako je pojasnio 5,2 odsto u odnosu na sve šume u Crnoj Gori.

„Visinska rasprostranjenost nacionalnih parkova kreće se od 6 do 2.534 metra. Najveća razlika u nadmorskoj visini je u nacionalnom parku Durmitor i kreće se od 500 do 2.525 metara. Šumski rezervati u nacionalnim parkovima obuhvataju površinu od četiri i po hiljade hektara “ rekao je Stijepović.

Ekspert na Projektu, Ranko Kankaraš, smatra da Bazna studija o šumama u nacionalnim parkovima predstavlja vrlo vrijedan materijal koji će, kako je rekao, poslužiti narednim generacijama stručnjaka.

„Rezultati Projekta predstavljaju izuzetnu vrijednost  ne samo zbog analize stanja šuma u nacionalnim parkovima, već daju bazu za budući istraživački, čak i naučno istraživački rad“, rekao je Kankaraš.

Prema njegovim riječima, metodologija je kreirana na osnovu međunarodnih iskustava i, kako je kazao, predviđena da uvažava specifičnost svakog nacionalnog parka.

„Prikupljanje podataka o šumama u Crnoj Gori, u širem kontekstu, se kontinuirano radi blizu sedamdeset godina i dobar dio te metodologije po kojoj se rade te inventure je uzet u obzir kada je rađena metodologija za nacionalne parkove“, pojasnio je Kankaraš.

Izvođač radova TAXUS d.o.o Pljevlja, Ilija Krejović, kazao je da je, na prikupljanju terenskih podataka, od jula do septembra prošle godine, radilo preko 20 stručnih timova sa prethodnim iskustvom na sličnim poslovima.

„Svaki stručni tim činio je inženjer šumarstva  i šumarski tehničar, a  korišćena je savremena oprema za preciznu terensku navigaciju i prikupljanje potrebnih dendrometrijskih podataka“, objasnio je Krejović.

On je istakao da je, za izvođenje radova za potrebe inventure šuma u nacionalnim parkovima Crne Gore, između ostalog, kreirano namjensko softversko rješenje koje naručiocu posla omogućava korišćenje prikupljenih i obrađenih podataka.

„Softversko rješenje omogućilo je predstavnicima naručioca da dalje mogu da nadograđuju cijelu bazu podataka vezano za dendrometrijske i opšte podatke“, pojasnio je Krejović.

 

Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori 90 odsto građana nije upoznato sa sadržajem kompleta prve pomoći, a njih dvije trećine smatra da je obuka za ukazivanje prve pomoći veoma važna, jer doprinosi smanjenju broja stradalih u saobraćaju.

To je saopšteno na pres konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati ankete koju je ALFA Centar sproveo u okviru kampanje “Prva je prva pomoć”, na uzorku od 200 vozača u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Herceg Novom.

Izvršni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedović, kazao je da je 82 odsto ispitanih reklo da u vozilu ima komplet prve pomoći, a da je 89 odsto građana, kako je naveo, upoznato da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja propisano da u automobilu mora biti jedan komplet prve pomoći.

„Na pitanje da li su upoznati sa sadržajem kompleta prve pomoći odmah smo dobijali potvrdan odgovor, ali na pitanje da nam nabroje pet stavki iz sadržaja, 90 odsto njih je stalo kod četvrte ili pete stavke“, rekao je Dedović u PR Centru.

On je kazao da je 21 odsto građana bilo u prilici da upotrijebi nešto od sadržaja prve pomoći, dok njih 79 odsto nije.

„Od 79 odsto onih koji nisu bili u prilici da upotrijebe nešto od sadržaja prve pomoći, 94 odsto nam je odgovorilo da ne umije da pruži prvu pomoć, odnosno da se plaši da neće pružiti adekvatnu stručnu pomoć“, rekao je Dedović.

Dvije trećine ispitanih, prema njegovim riječima, smatra da da je obuka za ukazivanje prve pomoći u auto školama veoma važna.

„Građani su svjesni da je edukacija u oblasti prve pomoći veoma važna, ali ta edukacija i obuka je ostavljena uglavnom u nadležnosti sistema, srednjoškolskog, visokoškolskog obrazovanja i auto škola“ kazao je Dedović.

On je objasnio da je sprovedena i online anketa, u kojoj su, kako je kazao, ispitanici uglavnom saglasni da je obuka prve pomoći u auto školama veoma važna. 

Dedović je rekao da je neophodno da se prva pomoć vrati u obrazovanje i edukaciju srednjoškolaca, napominjući da pravovremena i efikasna stručna prva pomoć utiče na smanjenje broja stradalih u saobraćaju.

„U praksi se uglavnom ne poštuju zakoni i pravilnici koje je država usvojila, i mi kao društvo u svim segmentima moramo da damo doprinos i ako ova kampanja učini da se spasi makar jedan život naša misija je ispunjena“, poručio je Dedović.

Prema njegovim riječima, saobraćajna policija prošle i ove godine nije izrekla nijednu mandatnu kaznu za neposjedovanje kompleta prve pomoći.

„To nam može ukazati na činjenicu da se na crnogorskim drumovima ne kontroliše ispravnost i kompletnost kompleta prve pomoći. Smatramo da bilo koja nepravilnost i nepoštovanje Zakona moraju biti strogo sankcionisani i tu ne bi trebalo da bude opraštanja“, istakao je Dedović.

Savjetnica u Ministarstvu zdravlja, Senka Klikovac, podsjetila je de je krajem 2015. godine taj resor donio Pravilnik o sadržaju prve pomoći po ugledu na Njemačku.

„Vodili smo računa o tome da ne budemo preopširni, i da pratimo zemlje Evropske unije, a ne države sa bivših jugoslovenskih prostora.

 Ona je podsjetila da u svim crnogorskim opštinama, preko Crvenog krsta Crne Gore, postoji razvijen sistem obuke prve pomoći.

„Jedino je Crveni krst Crne Gore nadležan za obuku pružanja prve pomoći, što znači da jedino on može, da u skladu sa Zakonom, izdaje validne sertifikate o završenoj obuci prve pomoći“, ukazala je Klikovac.

Ona je istakla da needukovanost za pružanje prve pomoći ima odraza i na troškove zdravstvenog sistema Crne Gore.

„Prije svega, na prvom mjestu je liječenje, ali poslije se gledaju i drugi aspekti, odnosno da li je moralo doći do tolikih troškova, jer nismo edukovani da na licu mjesta pružimo odgovarajuću prvu pomoć“, kazala je Klikovac.

Ljekar u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Edvin Hodžić, rekao je da je prva pomoć bitna jer može zatrebati bilo kome, bilo kada i bilo gdje.

„Posebno ona dolazi do izražaja kada je moramo ukazati nekome ko je nam je drag i u tom momentu moramo biti pribrani, svjesni date situacije i primijeniti onaj princip da je vrijeme život“, kazao je Hodžić.

On je rekao da je osnovno da, osoba prije svega, razmotri da li može pružiti adekvatnu prvu pomoć do dolaska ekipe Hitne pomoći.

„Ako ne znamo pružiti adekvatnu prvu pomoć, bolje je i ne pružiti i sačekati stručno lice, posebno kada se radi o kompleksnim traumama koje su opasne po život povrijeđenoga“, pojasnio je Hodžić.

On je objasnio da su, kada se pruža prva pomoć u prioritetu lica koja su vitalno ugrožena.

„Treba da obratimo pažnju da li su svjesni, da li dišu, ima li velikoga krvarenja i onda pristupamo ukazivanju prve pomoći kod tih lica. Osnovno je da budemo koncizni, precizni i jasni“, kazao je Hodžić.

 

Podgorica, PR pres servisCrna Gora bi trebalo da kreira bazu podataka o ženama i djeci sa invaliditetom, kao i da formuliše posebne mjere afirmativne akcije prema tim grupama, ocijenjeno je na pres konferenciji Neformalne Koalicije organizacija osoba s invaliditetom (OSI).

Oni su danas predstavili Alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije UN o pravima OSI.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Nataša Borović, ocijenila je da je potrebno kreiranje evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom, uključujući i evidencije o broju žena sa invaliditetom koje su žrtve nasilja.

“Predlažemo da država razvije evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom,  uključujući i evidencije o ženama sa invaliditetom koje su žrtve nasilja I ekspolatacije kao i programe osnaživanja žena sa invaliditetom da se bore protiv ovih pojava”, istakla je Borović u PR Centru.

Ona je pozvala i na formulisanje posebnih mjera afirmativne akcije prema ženama sa invaliditetom kao i sprovođenje edukacije i razvoj psihosocijalne podrške.

Borović je istakla da su zdravstvene usluge često nepristupačne ženama sa invaliditetom.

“Mnoga svjedočanstva govore o povredi prava žena sa invaliditetom kada su ulozi pacijenata, a posebno se odnose na oblast zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja”, pojasnila je  Borović.

Borović je navela da, nema podataka o stopi nezaposlenosti žena sa invaliditetom kao i da je prisutna česta diskriminacija ove ranjive kategorije.

Izvršni direktor Saveza udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju "Naša inicijativa", Milisav Korać, kazao je da država ne vodi posebnu evidenciju o djeci sa invaliditetom.

„Država jedino posjeduje podatke u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja i to o djeci sa invaliditetom koja su prošla proces usmjeravanja u obrazovni program i o djeci sa invaliditetom koja borave u dnevnim centrima i drugim ustanovama obrazovanja, socijalne i dječije zaštite“, rekao je Korać.

Odnos prema djeci sa invaliditetom kako u politikama tako i u praksi, kako je kazao, nije zasnovan na modelu ljudskih prava.

„Većina roditelja djece sa invaliditetom nisu zadovoljni kako fukncioniše na primjer  Razvojno savjetovališe za roditelje pri Kliničko bolničkom centru Crne Gore (KBC), u kojem se zbog nedovoljnog kapaciteta i stručnog kadra pružaju veoma skromne ili nikakve usluge savjetovanja roditeljima“,ocijenio je Korać.

On je kazao da djeca sa invaliditetom ne mogu kao i sva druga djeca ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, zbog, kako je naglasio, nepristupačnosti velikog broja zdravstvenih ustanova, nedostatka adekvatne opreme i needukovanosti zdravstvenih radnika.

Prema njegovim riječima, potpuno izostaju javno objavljeni mjerljivi efekti inkluzivnog obrazovanja.

„Ne postoje podaci o procentu djece sa invaliditetom koja nisu uključena u proces predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, niti o broju odraslih sa invaliditetom koji nisu nastavili visoko obrazovanje“, pojasnio je Korać.

On je ocijenio da je 70 odsto fakulteta nepristupačno djeci sa invaliditetom.

„U proces visokog obrazovanja uključen je znatno manji broj studenata sa invaliditetom, samo 95, po podacima Organizacija lica sa invaliditetom, dok država ne posjeduje svoju bazu podataka“, rekao je Korać.

On je zaključio da država ne prati rast troškova OSI i potrošačku korpu, u odnosu na druge građane.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom, Marina Vujačić, ocijenila je da država ne razumije neke od članova Konvencije kao i da ne postoji nezavisno tijelo koje prati primjenu Konvencije.

“Država posebno ne razumije neke od članova Konvencije, odnosno, obaveze propisane tim članovima Konvencije. To su konkretno pravo na život,  jednako priznavanje lica pred zakonom , pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu, ličnu pokretljivost i habilitaciju i rehabilitaciju ”, pojasnila je Vujačić.

Ona je kazala da država nije preuzela definiciju osoba sa invaliditetom iz Konvencije, već su zastupljeni medicinski termini, što, kako je istakla, posebno utiče na oblast prava koji se tiče materijalnih davanja.

“Tako na primjer, osoba koja ima gubitak oba oka može ostvariti pravo na ličnu invalidninu, ali osoba koja ima potpuno oštećenje vida, nastalo na osnovu drugih oštećenja ne može ostvariti ovo pravo”, objasnila je Vujačić.

Ona je istakla da institucije ne sprovode i ne naručuju istraživanja među OSI kako bi se, na osnovu njihovih rezultata planirale i usvajale politike i mjere.

“Država nije nikada, na osnovu unaprijed sprovedene analize usklađenosti nekog propisa sa Konvencijom, namjerno i ciljano izmijenila neki zakon ili politiku a brojne diskriminatorne norme ukazuju na to da se država ne uzdržava od preduzimanja bilo kog akta ili prakse koja nije  u skladu sa Konvencijom”, tvrdi Vujačić.

Ona je navela da država nikada nije sprovela posebne edukacije namijenjene OSI o pravima koje garantuje Konvencija.

Vujačić je ukazala na podatak da OSI nemaju pravo na životno osiguranje dok se, kako je navela,  nad osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, često odobravaju  određeni medicinski tretman i liječenje, “a često i zatvaranje u institucije bez njihove saglasnosti”.

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Finansijska istraga u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, a moguće je unaprijediti saradnjom na nacionalnom i regionalnom nivou, ocijenjeno je na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ta organizacija je danas predstavila projekat “Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, koji sprovodi u saradnji sa nevladinim organizacijama Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Transparentnost Srbija.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je finansijska istraga veoma složen institut, koji traži velike resurse tužilaštva i drugih specijalizovanih organa, ali, kako je istakao, zahtijeva pravnu saradnju i sa drugim zemljama.

“Smatramo da je regionalna dimenzija veoma važna. Ovo je prvi regionalni projekat čiji je nosilac CeMI. Tokom samog projekta, naš cilj će biti, ne samo da jačamo kapacitete tužilaštva, već da ih upoznamo sa pozitivnim primjerima”, rekao je Vujović u PR Centru.

On je objasnio da će akcenat biti stavljen na upoznavanje sa radom institucija iz Holandije, zbog toga što ta država, kako je kazao, ima veoma dobre rezultate, kada je riječ o sprovođenju finansijskih istraga.

“Kada je riječ o zemljama na Balkanu , vjerujem da će to iskustvo biti dragocjeno”, ocijenio je Vujović.

Prema njegovim riječima, kao proizvod rada na projektu, biće izrađene tri nacionale studije u kojima će biti analizirani pravni i institucionalni okviri, ali i, kako je rekao, pojedinačne prakse o sprovođenju finanisijskih istraga.

“U studijama će biti navedene konkretne preporuke, koje će donosiocima odluka, pomoći da se unaprijede efekti finansijske istrage u našim zemljama”, pojasnio je Vujović.

Saradnik na projektu iz nevladine organizacije Transparentnost Srbija, Rade Đurić, kazao je da u zemljama, koje učestvuju u projektu, postoje pojedinačni pokušaji procesuiranja, ali, da nema osuda.

“Zakon kod nas donosi formalno velike promjene, koje bi trebalo suštinski da se realizuju. Mi u Srbiji imamo određena pravila i propise koji predviđaju mehanizme istražnih radnji, koji bi trebalo da omoguće procesuiranje, međutim iz nekog razloga to je neuspješno”, istakao je Đurić.

On je kazao da je vrijeme da države prihvate da korupcija zaista postoji i da se protiv nje treba boriti.

“Nadam se da će to prepoznati kolege iz državnih institucija, koje kroz ovaj projekat namjeravamo da obučimo i da im pomognemo”, rekao je Đurić.

Za Srbiju je specifično da, kako je kazao, političari po ko zna koji put najavljuju donošenje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, ali to, kako je rekao, ostaje u agendama i ekspozeima.

“Nije zgodno i dobro pominjati nešto što se na određeni način ne realizuje, a opet imamo određena pravila koja se iz nekog razloga ne primjenjuju. Smatram da će ovaj projekat pomoći da formu pretočimo u suštinu, jer smo shvatili da zakon, tehnike i ljudi nisu dovoljni, već da je neophodno da postoji volja” pojasnio je Đurić.

Projekt koordinatorka ADI, Dajana Čelebić, ocijenila je da, u BiH nije bilo značajnih pomaka u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom.

 „Imali smo strategiju koja je trebalo da traje od 2014. do 2016. godine, međutim, ta strategija nije donijela željene rezulatate i pomake zbog kojih je i bila napravljena, iz razloga što ustanove u BiH nisu dovoljno sarađivale između sebe“, istakla je Čelebić.

Ona smatra da će saradnja na regionalnom projektu doprinijeti boljem procesuiranju organizovanog kriminala u BiH.

„Mislimo da će saradnja na ovom projektu između Crne Gore, BiH i Srbije, kroz mnogo pozitivnih primjera, prakse i razmjenu iskustava sigurno doprinijeti daljem poboljšanju procesuiranja slučajeva organizovanog kriminala u BiH“, kazala je Čelebić.

 

Projekat “Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije” je podržala Ambasada Kraljevine Holandije. 

Podgorica, PR pres servis - Dokumentarni film „Mirsada“ biće premijerno prikazan u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) 18. jula, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčice koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama Glavnog grada, kazao je reditelj, Danilo Marunović.

On je danas, na pres konferenciji, pojasnio da je projekat čiji je nosilac nevladina organizacija "Koala production", sniman na apsolutnoj periferiji crnogorskog društva, na krajnjim socijalnim i kulturnim marginama, u ambijentu koji je, kako je rekao, skrivan od objektiva kamera medija.

„Riječ je o uzbudljivoj, hiperrealističnoj priči koja dolazi sa Vrela Ribničkih. Mirsada je tužna oda obojena koloritom romske nacionalnosti, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčiće, koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama Glavnog grada“, rekao je Marunović u PR Centru.

On je naglasio da u filmu postoji galerija likova i autentičnih prostora, a priča, kako je rekao, prati „tranzicijske luzere koji su zapravo heroji modernog vremena“.

„Paradoks je da su upravo oni sačuvali vrijednosti koje mi danas negdje smještamo u prostor utopijskog, a to su odanost, prijateljstvo, ljubav bez interesa, život koji ne podrazumijeva materijalno, koji je mimo socijalnih mreža, televizijskih emisija, nedjelja mode“, istakao je Marunović.

On je kazao da je riječ o vrlo specifičnim ljudima, i o ambijentu u kome, kako je rekao, vlada drugačiji kulturni i socijalni sistem.

„Tamo vladaju potpuno drugačiji aršini, vaspitni i kulturni kodeksi. Tamo, roditi se sa talentom, znači biti predodređen za zanat prošenja, koji zahtjeva jednu vrstu lične autentičnosti da bi bio zanimljiv za one koji ti daju novac“, objasnio je Marunović.

Prema njegovim riječima, Mirsada je multitalentovana, izuzetno hrabra djevojčica.

„Mirsada je dijete ekstremne inteligencije, sklona umjetnosti i kao takva, u tim okolnostima, ona je određena da prosi. To je surov zanat koji ima vrlo konkretnu specifičnost, a to je da uz sredstva sopstvenih iskustava i inteligencije, za desetak sekundi zaključiš ko stoji ispred tebe i od koga ćeš i na koji način uzeti novac“, ocijenio je Marunović.

Kada bi se Mirsada našla na razgovoru za posao ili na nekoj audiciji, to bi, kako je kazao, bio „spektakl karijere“.

„Nažalost, sudbina je odredila da živi tamo gdje živi. I ova dokumentarna priča je iznikla iz Mirsadine porodične i lične drame“, rekao je Marunović.

U filmu je, kako je rekao, praćena Mirsadina ambicija da ode i započne novi život.

„Mirsada će ipak ostati ovdje i njena ljubav prema porodici, i obaveza da izdržava familiju će biti jača od želje da ode“, otkrio je Marunović.

Prema njegovim riječima, dokumentarni zanat zahtjeva vještu socijalnu komunikaciju sa ljudima sa kojima radiš.

„Kamerom treba da uđeš u domove koji su vrlo siromašni, surovi, prepuni opasnih komšija, puni kriminala. To je bio najveći izazov i najteži dio posla“, ocijenio je Marunović.

Dokumentarni lik Lara, koja je seksualna radnica, kazala je da joj je bilo zadovoljstvo da bude dio projekta, napominjući da joj ne smeta što je poistovjećuju sa zanatom kojim se bavi.

„Nije mi problem i ne stidim se da pričam o tome. To je današnji sistem, ja tako živim, od toga preživljavam. Nažalost, došlo je vrijeme da ne možemo da imamo ni stalni radni odnos, ni normalan posao“, zaključila je Lara.

Dokumentarni projekat „Mirsada“ finansira ambasada Sjedinjenih Američkih Država, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore i Fondacije Petrović Njegoš, a ulaz na premijeru, koja će biti održana u CNP-u 18. jula sa početkom u 21 sat, je slobodan.

Strana 8 od 34