Podgorica, PR pres servisInformisanost i edukacija roditelja su ključni za razumijevanje i prihvatanje djece koja su iz LGBTIQ zajednice, ocijenila je predsjednica Udruženja TransParent i majka transrodne osobe, Sanja Stanojević.

Peti Montenegro prajd, koji je održan u subotu u Podgorici, obilježilo je prisustvo velikog broja mladih iz LGBT zajednice, ali i roditelja iz Crne Gore, Hrvatske i Turske, koji su podržali svoju djecu dolaskom na taj događaj.

Stanojević je, u izjavi za PR Centar, kazala da, kada je prije deset godina saznala da joj je dijete transrodno, u toj državi nije bilo ništa što bi mogla saznati o tome.

„Morala sam naći načina kako da saznam na koji način mogu pomoći svom djetetu. Kad mi je rekao, bio je dijete, ali je to rekao na način da ga moram shvatiti ozbiljno. Kad sam vraćala film u nazad i kad sam ga posmatrala, vidjela sam da je to tako kako jeste i nikako drugačije“, navela je Stanojević.

U to vrijeme je, kako je rekla, krenula borba u školi, sa cijelim sistemom, autovanje rodbini, njeno na poslu.

„Bilo je jako stresno. Bilo je jako ružnih situacija koje želim zaboraviti, ali ne mogu. Nakon toga smo krenuli u sudsku borbu za priznanje rodnog identiteta – krenuli smo u Skuštinu, skupštinske odbore, ministarstva. Krenuli smo u pitanja prema Vladi i tražili smo da mu omoguće da živi normalno, kao svi ostali ljudi“, kazala je Stanojević.

Ona je navela da je, nakon godina borbe koje su prošle i nakon ustavne presude koju je dobila u Hrvatskoj, prepoznala potrebu da otvori udruženje „da ljudi ne budu sami, ne lutaju sa informacijama, da imaju podršku i sav onaj dio koji nisam imala“.

Stanojević je istakla da je roditeljska podrška najvažnija.

„Čovjek mora imati mir. Dom je nepovredljiv i u domu trebaš imati svoj mir. Ako nemaš svoj mir u domu, teško ćeš ga naći bilo gdje. Kažu svi da je ljubav dovoljna. Ali je jako teško razumjeti ako nemaš edukaciju. Možeš nekog voljeti, ali ne razumiješ“, kazala je ona.

Ona smatra da je edukacija jako važna, ocijenjujući da to nedostaje cijelom sistemu.

„Još uvijek nemamo omogućeno da postoji sistemska edukacija o tome šta znači transrodno, interseksualno, koje su konotacije toga. Poručila bih roditeljima da se informišu, edukuju i probaju sebi dati vremena da to prihvate, jer to je ono što jesi i ne možeš od toga pobjeći. Možeš se jedino sakrivati, a ja to ne želim“, istakla je Stanojević.

To sakrivanje, kako je dodala, nema smisla jer njihova djeca „ne mogu nikome naškoditi“.

„Naša djeca nisu nikom ništa napravila. Naša djeca nisu kriminalci. Nisu nikome naudila, ne žele nikom zlo. U principu ne traže ništa nego da ih puste da mirno žive i prihvate ih takve kakvi jesu“, poručila je Stanojević.

Otac gej muškarca iz Turske, Omer Ceylan, kazao je da, kada je saznao da je njegov sin homoseksualac, najprije se informisao, nakon čega je imao sastanke sa svojom djecom i medicinskim ekspertima.

„Podrška roditelja ima ključnu ulogu u smislu da djeca imaju pristup poslu, kao i drugim pravima. Veoma je važno podržati svoju djecu“, istakao je Ceylan.

On je kazao da je očekivao da će na Montenegro prajdu biti puno više porodica, očeva i majki, „ali nažalost nismo ih mogli vidjeti puno“. „Volio bih da sam šetao sa njima na tom događaju“.

Ceylan smatra da su rodni identitet i seksualna orjentacija samo jedne od karakteristika koje imaju ljudi, navodeći da one ne treba da budu razlog za diskriminaciju i narušavanje ljudskih prava.

Kako je kazao, na Montenegro prajdu je nosio transparent „Moj sin je peder“.

„Nosio sam ga ponosno i nemam ništa da krijem. Vjerujem da će taj transparent pomoći mnogim ljudima da budu vidljiviji“, istakao je Ceylan.

Njegova žena, Sule Ceylan, kazala je da prije 20 godina, kada je saznala da je njihov sin homoseksualac, nije bilo interneta ni ničega gdje su se mogli informisati.

„Kada sam saznala da mi je sin homoseksualac, bila sam veoma tužna. Nakon toga smo se okupili u organizaciju u Turskoj koja se bavi LGBT pravima. To mi je mnogo pomoglo što sam bila sa ostalim roditeljima, i rasteretilo me je“, navela je Ceylan.

Ona je rekla da želi da pomogne drugim roditeljima koji su diskriminisali svoju djecu zbog njihovog rodnog identiteta ili seksualne orjentacije, navodeći da u tome uživa.

Ona je poručila roditeljima, koji se nalaze u sličnoj situaciji da sami kreiraju svoje strahove.

„Tada naučimo da nemamo čega da se plašimo. To sam ja naučila. To je moje dijete i ponosna sam na njega. Volim ga bezuslovno. Ako ne volite svoje dijete kao porodica, neće ga voljeti ni društvo“, istakla je Ceylan.

Majka transrodne osobe, Zuleyha Baransel iz Turske, rekla je bila veoma preplašena i tužna, kada je saznala da joj je ćerka transrodna.

„Saznala sam za organizaciju koja se bavi LGBT pravima, informisala se sa svim i naučila sam kako da pružim podršku svom djetetu. Naučila sam da nikoga ne treba kriviti za to i da se ničega ne treba stiditi. Naučila sam kako da budem ponosna na svoju ćerku“, navela je Baransel.

Ona je kazala da sada u organizaciji pokušava da pomogne porodicama koje diskriminišu svoju djecu zbog njihovog identiteta.

„Roditeljska podrška ima veliki uticaj na djecu, jer kada smo uz njih osjećaju se jačim. Volimo našu djecu bezuslovno, jer vjerujem da je ljubav bezuslovna“, poručila je Baransel.

Majka transrodne osobe, Feride Unal, kazala je da je nakon saznanja da joj je sin transrodan razmišljala da počini samoubistvo.

„Vodila sam se time da je on moj sin, i upoznala sam puno ljudi iz turske psihijatrijske asocijacije. Što više sam učila o tome, postajala sam snažnija. Poistovjetila sam se sa ostalim porodicama da budem veoma jaka, jer je to važno“, navela je Unal.

Kako je navela, njihova svrha posjete Crnoj Gori bila je da upoznaju ostale roditelje koji se suočavaju sa istim kao i oni.

„Veoma me rastužilo što nisam vidjela puno roditelja na Montenegro prajdu. Poručila bih ostalim rodteljima da podrže svoju djecu bez obzira šta su“, navela je Unal.

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis -  Peti Montenegro prajd, koji je završen danas u Podgorici, obilježilo je prisustvo većeg broja mladih iz LGBT zajednice i onih koji ih podržavaju, a izostala je podrška ključnih predstavnika Vlade.

Na prajdu pod sloganom „Čojstvom protiv nasilja“ je, prema procjenama policije, bilo oko 300 učesnika, koji su, za razliku od prethodnih godina, šetali i Ulicom Slobode.

Predsjednik Upravnog odobra LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro i organizator Montenegro prajda, Danijel Kalezić, kazao je da su se oni koji se bave aktivizmom nagledali “svega i svačega”

“Nagledali smo se slomljenih glava, razbijenih lobanja, pogotovo u zadnje vrijeme. Nagledali smo se situacija i scena koje su nezamislive. To je ono sa čime živimo svakoga dana. Iako smo sve vidljiviji nasilja je nažalost sve više i više”, istakao je Kalezić.

Predstavnicima institucija koji nisu došli na Prajd, poručio je da nije sramota podržavati ljudska prava LGBT osoba.

“Ne da nije sramota, nego je to vaša dužnost. Hvala što niste tu. Sada vidimo kolika je i od koga je iskrena podrška”, poručio je Kalezić.

On je istakao da javnost treba da razmisli o odnosu koji ima prema drugim ljudima i o čojstvu “kojeg su nam puna usta, ali ne i djela”.

“Čojstvo je čuvati drugoga od sebe. I ako svi budemo čuvali drugoga od sebe i od naših postupaka jako brzo ćemo učiniti to da svi živimo u slobodnijem društvu”, pojasnio je Kalezić.

Organizacioni odbor, kako je dodao od Vlade i institucija zahtijeva punu primjenu svih aktivnosti i strategija za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

“Posebno pozivamo tužilaštvo i sudstvo da slučajeve nasilja nad nama počnu tretirati kao slučajeve zločina iz mržnje, a ne kao slučajeve običnih kafanskih tuča i incidenata koji se dešavaju iz drugi razloga”, istakao je Kalezić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, rekao je da je prema pripadnicima LGBT zajednice i dalje prisutna homofobija i govor mržnje.

„Prisutan je govor mržnje, naročito na interentu, na društvenim mrežama. Takođe, ima slučajeva fizičkog i psihičkog nasilja i mi smo tu da pošaljemo poruku da se ne mirimo i da ne pristajemo na nasilje, na homofobiju i mržnju. Dižemo glas protiv takvih negativnosti u našem društvu“, kazao je Baković.

On očekuje da će doći vrijeme da Prajd bude održan bez prisustva policije.

„Iz godine u godinu atmosfera je sve opuštenija. Mislim da će se, u najskorijoj budućnosti, Prajd održavati bez pojačanog prisustva policije“, istakao je Baković.

Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Miroslava Mima Ivanović, poručila je da svi treba da slave različitost i jedinstvenost.

“Slavite ono što naše društvo ne prihvata. Jer prihvata samo pokornost, prosječnost. Budimo ponosni što smo različiti. Želim da poručim svim osobama sa invaliditetom (OSI) da nisu teret. Vi ste biseri. I ne dajte da vas iko ugnjetava, da vas iko ponižava. I prije svega, nemojte sami sebe ponižavati”, poručila je Ivanović.

Ona je pozvala institucije sistema da zaštite prava OSI.

“Pozivam vas i govorim da ste odgovorni za svaku suzu OSI, jer niste reagovali, iako imate sva ovlašćenja. Ne mora OSI prva da prijavi diskriminaciju, iako je očigledno da postoji na svakom koraku. Uradite nešto i vi prvi. Pokažite nam da nismo sami, pružite nam ruku”, poručila je Ivanović.

Član Organizaciong odbora Montenegro prajda, Jovan Ulićević, kazao je da čojstvu nije mjesto među četiri zida, poručujući prisutnima da budu uvijek ponosni.

“Gejevi, lezbejke, transovci i transice, inter osobe, majke i očevi, braćo i sestre, drugarice i drugovi, komšinice, komšije, budite ponosni kao što ste danas. Danas smo pokazali da čojstvu nije mjesto među četiri zida. Srećan Prajd”, poručio je Ulićević.

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da svi moraju imati pravo na suverenitet nad sopstevnim tijelom i da moraju postojati granice koje svi treba da poštuju.

„Zakonska obaveza da se poštuje, a ako se ne poštuje moraju biti kažnjeni svi, bez izuzetka. Moramo imati sigurnost u stvarnom životu. Nikada nećemo biti slobodni dok se ne zaustavi uvjerenje da je nasilje u redu“, poručila je Raičević.

Ona je dodala da niko nema pravo da kontroliše drugo ljudsko biće nansiljem.

„Zato nikada nećemo biti slobodni dok god svi i sve institucije koje doprinose nasilju, žmure na nasilje i ne kažnjavaju nasilnike. Nije dovoljno samo uzvikivati stop nasilju i otvarati sigurna mjesta i savjetovališta“, pojasnila je Raičević.

Direktor Nezavisnog dnevnika Vijesti, Željko Ivanović, kazao je da su sloboda pojedinca i pravo na izbor fundamentalne vrijednosti za koje se godinama bori. 

„Devedesetih godina su bile neke druge manjine ugrožene. I tada smo branili njihova prava. Sada, u 21 vijeku, moramo to isto da radimo za neke druge manjine. Čitav naš angažman zadnjih 30 godina je bio posvećen tome. I danas i svake godine kada sam tu, ja sam na prajdu“, poručio je Ivanović.

On je dodao da će na Prajd dolaziti sve dok takvo dešavanje ne postane normalno i dok čitavi grad ne bude učestvovao u tome.

Glavna i odgovorna urednica Monitora, Milka Tadić Mijović, poručila je da je najvažnije da ljudi podrže različitosti, jer je, kako smatra, važno da pripadnici LGBT zajednice mogu slobodno da se pokažu.

„Važno je da mogu slobodno da pokažu svoje stavove, da mogu slobodno da pokažu ko su i šta su i da zbog toga ne budu osuđeni i mislim da je dužnost svih nas da budemo uz njih“, istakla je Tadić Mijović.

Izvršni direktor organizacije Mladi Romi, Samir Jaha, rekao je da su predrasude i diskriminacija prema romskoj zajednici u Crnoj Gori i dalje prisutni.

„To potvrđuju brojna istraživanja nevladinih organizacija. Naša organizacija aktivno radi na suzbijanju diskriminacije, kroz različite projete i uvijek ćemo podržati svaku inicijativu koja ima za cilj poštovanje različitosti, toleranciju i razmijevanje i borbu protiv nasilja“, kazao je Jaha.

Ambasadorka Velike Britanije u Podgorice, Alison Kemp, istakla je da je lijepo vidjeti da događaji poput Prajda mogu proći bez nasilja, pokazivanjem poštovanja za svačiji stil života.

Pripadnica LGBT zajednice iz Beograda, Aleksandra, kazala je da da za nju Prajd predstavlja dan u kome se promoviše ravnopravnost i dostojanstvo svih građana i građanki.

„Prvi put sam na podgoričkom Prajdu. Divan je dan, divni ljudi iz čitave Evrope i mnogo mladih iz Podgorice što je jako važan signal za sve. Imamo i mnogo roditelja koji su došli da podrže svoju djecu. Sviđa mi se i ovogodišnji slogan. U pitanju je savršena igra riječima, zbog toga što je čojstvo nešto što svako od nas ima“, kazala je Aleksandra.

Predstavnica Udruženja Korina, Tijana Kovačević, kazala je da su svi ljudi pripadnici određenih kategorija, ali da ne smiju zaboraviti da su, kako je kazala, prije svega stanovnici Zemlje. 

„Svi smo mi pripadnici određenih kategorija. Svi smo muškarci, žene, transrodne osobe, ateisti, vjernici, Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, bijelci, tamnoputi, Evropljani, Balkanci, ali će sve te kategorije pasti u vodu onoga dana kada više ne budemo mogli da budemo zemljani“, objasnila je Kovačević.

Učesnici petog Montenegro prajda nosili su transparente: „Moja ćerka je lezbejka“, „Moj sin je peder“, „Ponosna sam na svog sina pedera“, „Ja sam ponosna na moga trans sina“, „Ja sam tvoja majka i uz tebe sam“, „Seksualan orijentacija mog sina nije tvoja stvar“, „Izlazim iz tajnosti“, „Jednakost svima“, „Prijavi nasilje da se ne ponovi“.

Prajdu su prisustvovali pedstavnici nekoliko političkih partija, nevladinog sektora, medija, diplomatskog kora, kao i ličnosti iz svijeta kulture.

 

 

 

Podgorica PR pres servis - Predlogom Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata Inženjerska komora Crne Gore je kažnjena, a ta struka potcjenjena kao nikada do sada u crnogorskoj istoriji, ocijenjeno je na pres konferenciji tog strukovnog udruženja.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore, Boris Ostojić, kazao je da ta ustanova ne podržava koncept Zakona o planiranju i izgradnji, i njegove određene odredbe.

“Inženjerska komora nije učestvovala u pisanju Zakona, niti je konsultovana po pitanju izrade Zakona. Zastupali smo javni interes, interes struke i interes našeg članstva. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da sa resornim ministarstvom nađemo zajednički jezik i pružimo makar djelimičnu podršku ovom Zakonu”, pojasnio je Ostojić.

On je kazao da je, predlogom Zakona o planiranju i izgradnji, Inženjerska komora Crne Gore “kažnjena, a inženjerska struka potcjenjena kao nikada do sada u našoj istoriji”.

Predsjednica Izvršnog odbora Strukovne komore arhitekata, Maja Velimirović- Petrović, istakla je problem u poglavlju Zakona koje se odnosi na planiranje prostora.

“Novim zakonskim rješenjem se dijametralno različito i na potpuno drugačiji način tretira ta oblast. Naime, uvodi se totalni centralizam u procesu planiranja prostora, pri čemu sve poslove, od pripreme, izrade, implementacije planova vrši Ministarsvo održivog razvoja i turizma”, kazala je Velimirović-Petrović.

Ona je dodala da je predloženo zakonsko rješenje potpuno suprotno evropskoj praksi u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja.

“U Evropskoj Uniji (EU), kada je ta oblast u pitanju ne postoje konkretne direktive. Međutim, postoje principi prostornog i urbanističkog planiranja, a to su decentralizacija procesa planiranja, učešće javnosti, kao i transparentnost procesa”, pojasnila je Velimirović-Petrović.

Prema njenim riječima, zakonskim rješenjima je u potpunosti ukinuta planerska struka.

“Odnosno, ukinute su licence za fizička i pravna lica u oblasti izrade prostornih i urbanističkih planova. To znači i degradaciju struke, tj. ukidanje stogodišnjeg iskustva i uvođenje potpuno drugačijeg i neispitanog sistema”, rekla je Velimirović-Petrović.

Ona smatra da se postavlja pitanje egzistencije 151 privrednog duštva koje obavlja djelatnost prostornog i urbanističkog planiranja, kao i egzistencije 355 inženjera, planera članova komore.

“Za uvođenje ovako drastičnih poteza Ministarstva ne možemo naći opravdanja u optužbi da dosadašnji sistem nije dao rezučtate. On svakako ima svoje probleme. Međutim, taj resor se nije osvrnuo i nije dao rješenja kako da se poboljša sistem”, ocijenila je Velimirović-Petrović.

Za planiranje na državnom nivou potrebno je, kako je pojasnila, odrediti organizacione oblike i forme prostornog planiranja, osnivanjem Agencija ili Zavoda za prostorno planiranje, što je, kako je dodala, praksa u zemljama okruženja i EU.

“Ovako mi samo imamo situaciju gdje Ministarstvo planira da preuzme sve poslove vezano za planiranje, bez propisivanja uslova i sopstvene odgovornosti” kazala je Velimirović-Petrović.

Ukidanje građevinske dozvole, kako smatra, je proces koji neće biti dobar i koji, kako je dodala, neće dati pozitivne rezultate.

“Taj proces nikako neće biti dobar i neće dati pozitivne rezultate ni za koga, a neće dati ni kvalitetna rješenja u prostoru, jer cijeli postupak praćenja i konstrole se svodi na kontrolu od strane Urbanističko građevinske inspekcije, a svi dobro znamo kakav je kapacitet naše države po tom pitanju”, ocijenila je Velimirović-Petrović.

Ni investitori, kako smatra, neće biti pozitivno pogođeni zakonskim rješenjem.

“Jer ukidanje upravnog akta smanjuje u svakom smislu sigurnost investitora kada kreću u izgradnju objekata, da neće biti zaustavljeni u nekom procesu od strane ometača u izgradnji i da neće imati pravnu sigurnost kod izvođenja radova”, pojasnila je Velimirović-Petrović.

Ona je dodala da Inženjerska komora smatra da nije dobro rješenje poglavlje o legalizaciji objekata, jer se, kako smatra, takvim rješenjem, derogira legalni način izgradnje objekata.

“I još sada imate situaciju da će i legalni i nelegalni investitori da grade bez građevisnke dozvole. Sada treba zamisliti koliko je potrebno kontrole u prostoru i sa kakvim kapacitetima treba da raspolaže naša država da bi prekontroslisala svakoga investitora, da li radi u skaldu sa zakonom”, kazala je Velimirović-Petrović.

Ona smatra da država koja uvodi akt o legalizaciji, mora biti dobro pripremljena za taj proces i, u prvom redu, kako je dodala mora imati evidenciju bespravnih objekata.

“Nažalost nismo uspjeli da na kvalitetan način izvršimo identifikaciju bespravnih objekata. Takođe, treba istaći da je od 2008. godine, bespravna gradnja je Krivičnim zakonom proglašena za krivično djelo. I samo se treba upitati, koliko je od tada procesuirano investitora koji su gradili bespravno”, rekal je Velimirović-Petrović.

Član Upravnog odbora Strukovne komore elektro inženjera, Srđan Laković, pojasnio je da najveći broj inženjera u Crnoj Gori radi u malim firmama koje imaju jednog ili dva zaposlena, napominjući da je taj akt njima donekle ukinuo pravo na rad.

“Oni se ne mogu baviti nadzorom i ne mogu se baviti revizijom tehničke dokumentacije. Jedino mogu da rade projektovanje i izvođenje. Uslov je da preduzeće ima četiri zaposlena inženjera od svih struka, a znamo da to ne može biti kvalitet, jer ljudi koji nose struku iz svih oblasti su već zaposleni i teško da će prihvatiti da mijenjaju status u svojim preduzećima”, pojasnio je Laković.

Podgorica, PR pres sevis – Internacionalni simpozijum skulpture, na kojem će se predstaviti akademski vajari iz Novog Zelanda, Španije i Tajlanda, biće otvoren 26. septembra na platou ispred Umjetničke kolonije u Danilovgradu, a pored njihovih djela, biće izložene i skulpture prošlogodišnjih učesnika.

Direktorka Javne ustanove Umjetnička kolonija Danilovgrad, Vesna Jovović, kazala je danas, na pres konferenciji, da će na ovogodišnjoj svečanosti, svoje radove predstaviti i učesnici prošlogodišnjeg simpozijuma.

„Imaćemo prilike da ove godine na samoj svečanosti vidimo šest skulptura realizovanih u prošlogodišnjem i ovogodišnjem simpozijumu jer su učesnici ovogodišnjeg simpozijuma priveli kraju svoje radove“, saopštila je Jovović u PR Centru.

Ona je istakla da se ove godine obilježava 45 godina postojanja i rada Umjetničke kolonije, kao i 18 godina njenog samostalnog djelovanja.

„Poseban je osjećaj i jako zahtjevno kada direktno učestvujete u cjelokupnoj organizaciji. Tada možete daleko bolje da sprovedete svoje ideje u cilju njegovanja trajnih vrijednosti“, kazala je Jovović.

Ona je istakla da na Simpozijumu, koji je počeo prvog septembra ,a koji će trajati do kraja mjeseca, učestvuju tri umjetnika iz Novog Zelanda, Španije i Tajlanda.

Svečanost na platou ispred Umjetničke kolonije u Danilovgradu će, kako je dodala, otvoriti ministar kulture Janko Ljumović, u utorak 26. septembra u 19 sati i 30 minuta.

Akademski vajar i predavač iz Tajlanda, Sutthisak Phuthararak, kazao je da je zainteresovan za djela koja govore o životu i ponašanju žena u tradicionalnoj Lan na thai kulturi.

„Moje skulpture predstavljaju odraz nečega što vidim u svom umu, često koristim i satiru u radovima, kao i reakciju žene kao agenta promjene koja dolazi od drevnog ka savremenom“, objasnio je Phuthararak.

On je dodao da prvi put radi sa kamenom velikog obima kao što je ovaj u Crnoj Gori, zbog čega, kako je pojasnio, mora da  koristi mnogo energije u radu.

„Moje djelo će na neki način biti spomenik veze između Tajlanda i Crne Gore i nadam se da će izmamiti osmjeh i sreću ljudima u Crnoj Gori“, rekao je Phuthararak.

Akademska vajarka iz Novog Zelanda, Anna Korver, smatra da simpozijum u Danilovgradu ima drugačiju dinamiku i da nema pritiska što, kako je istakla, daje više vremena za rad i predstavljanje skulpture.

„Moje djelo predstavlja oblik haljine, slavi ženstvenost, kao i njegov izraz kroz kamen“, kazala je Korver.

Akademski vajar sa Kanarskih ostrva Daniel Perez, kazao je da kroz djelo želi da izrazi percepciju čovjeka o sebi.

 „Djelo na kojem radim je dio serije koje možemo nazvati fragmentima ljudskog lica. Na neki način želim da izrazim kako vidimo sami sebe, kako vidimo svoju prošlost, uspomene i osjećanja. Zato su i sama lica koja radim data u djelovima“ objasnio je Perez.

On je dodao da već drugi put učestvuje na Internacionalnom simpozijumu skulpture u Danilovgradu, ističući da se za crnogorsku prirodu može reći da je „kao mali dijamant“.

Pokrovitelj Internacionalnog simpozujuma je Opština Danilovgrad, donator u kamenu je DOO Šišković, a sufinansijer projekta je Ministarstvo kulture.

Podgorica, PR pres servis – Nasilje prema LGBT populaciji spada u nešto što se može definisati kao šovinizam i fašizam, ocijenio je reditelj, Danilo Marunović, navodeći da borba sa takvim fenomenom mora biti mnogo odlučnija.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan sjutra, kazao da je tokom svog profesionalnog angažmana uradio spot koji promoviše LGBT prava, nakon kojeg je, kako je naveo, osjetio šta znači biti žrtva nasilja tim povodom.

„To je nešto što traje evo peta godina, s čim čovjek nauči da živi. Kroz profesionalne projekte i lično sam objavio rat društvenom svijetonazoru i taj rat se intenzivno vodi kroz sprovođenje lične ideologije. Jako je teško ući u klinč sa onim što znači diktat malograđanštine, jedna brutalna, intenzivna, malograđanska, divljačka svijest koja pokušava da se obračunava sa svim onim što je drugačije“, rekao je Marunović.

Taj društveni sloj, kako smatra, ne bi se mogao definisati kao konzervativan, "jer je konzervativizam stara, respektabilna, evropska, svjetska i politička ideja"

„Nasilje ove vrste spada u nešto što se formuliše kao šovinizam, kao fašizam, i borba sa takvim fenomenima mora biti mnogo odlučnija, konkretnija“, poručio je Marunović.

On je rekao da bi šetnja u okviru prajda, trebalo da ima za cilj animaciju opšte javnosti, kao i „poziv u pomoć da se borba za LGBT prava osvijesti kroz mnoge druge manifestacije“.

„Za mene to nije samo borba za prava LGBT zajednice. Za mene je to borba za nove vrijednosti, estetike, slobodu uopšte, nove umjetničke forme, za društvo koje poštuje i razumije različitosti“, istakao je Marunović.

Pjevačica, Nina Žižić, smatra da je tolerancija ono što svima nama nedostaje.

„Nasilje nikad nije bilo niti će biti rješenje. S toga, poštujmo razlike i budimo tolerantniji jedni prema drugima“, poručila je Žižić.

Hana, koja je transrodna osoba, kazala je da je višegodišnja fizičkog, psihičkog i emocionalnog nasilja.

„O nasilju imam da kažem je da je, makar u mom slučaju, sve nakon prvog udarca i prve uvrede bilo kao repriza. Ne sjećam se da me ikad sam čin povrijedio koliko ono što ostaje nakon nasilja“, navela je Hana.

Ona je rekla da je, u trenutku kad se nasilje dešava, u stanju šoka i da nema osjećaj koliko zapravo traje.

„Ono što ostaje nakon nasilju jesu žrtva, povrijeđeno dostojanstvo, manjak samopoštovanja, traume koje će vas promijeniti, a nerijetko i nevoljenje sebe“, kazala je Hana.

Ona je rekla da nasilje nikad nije prijavila iz straha da njeni roditelji i porodica ne budu uznemireni, povrijeđeni, zbog osjećaja sažaljena, „a i da ne bih morala da se autujem i saopštim roditeljima da sam trans“.

„Nakon niza godina nasilja koje sam trpjela, potpuno nesvjesno, počela sam nasilje usmjeravati ka sebi – psihički i emocionalno se ranjavati. Sve ove godine osjećala sam da zaslužujem sve što mi se dešava, jer šta je to na meni, u meni i ko sam to ja pa ne mogu da prođem hodnikom, ulicom ili parkom a da neko ne osjeti potrebu da vrši agresiju, ugrožava moj duševni mir, ili privatni prostor“, navela je Hana.

Kako je istakla, sada zna da žrtva nasilja nikad nije kriva zbog nasilja i da su, kako je navela, nasilnici ti koji bi trebalo da se zapitaju šta i zašto to rade.

„Željela bih da poručim svim onima koji trpe nasilje ili su ga pretrpjeli da potraže adekvatnu pomoć, da rade na sebi i osnažuju se, jer jednog dana, možda slučajno, osobe koja je vršila nasilje nad vama, neće biti, a ostaćete vi sami, sa traumama i svim onim što je ostalo od onoga što ste mogli biti da je bilo drugačije“, kazala je Hana.

Nasilnicima bi, kako je dodala, poručila da je na ulici jedna osoba više „koja im neće dozvoliti da svojim nečovjčnim ponašanjem ugrožavaju bilo koga na bilo koji način“.

 

 

Podgorica, pres servisPredsjednici opština Kotor, Budva i Herceg Novi pozvali su poslanike Bošnjačke stranke (BS), Hrvatske građanske inicijative (HGI) i albanskih partija da ne prisustvuju sjednici crnogorskog parlamenta, koja je zakazana za utorak, i tako spriječe usvajanje Zakona o planiranju i izgradnji.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, ocijenio je danas na pres konferenciji da će svi poslanici, koji daju glas za usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, dati glas za to da se sve opštine Crne Gore presele u Podgoricu.

“Daće glas da uprava svih opština bude Vlada i daće glas za privatne interese pojedinaca”, poručio je Jokić u PR Centru.

On je naglasio da su opštine Budva, Kotor i Herceg Novi dale primjedbe na Nacrt Zakona o planiranju i izgradnji i da su, kako je dodao, jasno ukazali na neustavnost tog akta.

“Međutim, iako je u gradovima iz kojih dolazimo sprovedena javna rasprava sa značajnim učešćem, kako stručne, tako i laičke javnosti, nijedna od suštinskih primjedbi nije usvojena”, istakao je Jokić.

Zakonom i njegovim rješenjima se, kako je kazao, ukidaju lokalna planska dokumenta i ostaju, kako je pojasnio, samo dokumenta i planovi koje će donositi Vlada ili Skupština.

“Na taj način se iz procesa odlučivanja o sudbini jednoga prostora direktno isključuju svi oni koji su stanovnici toga prostora i koji bi morali da daju svoj sud o načinu na koji će se taj prostor razvijati”, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine Budva, Dragan Krapović, kazao je da se upravljanje prostorom pokušava centralizovati i staviti, kako je istakao, pod kontrolu jednog centra i jedne partije.

“Ovaj predlog koji je sada u proceduri može da rezultira ogromnim posljedicama po ukupno crnogorsko društvo, prije svega po primorje, i može da rezultira finalnom poharom resursa države Crne Gore”, ocijenio je Krapović.

Prema njegovim riječima, Zakon je koncipiran da odgovara unaprijed poznatim investitorima, koji, kako je dodao, planiraju da zauzmu nekoliko ključnih lokacija na primorju.

“Kada je riječ o Budvi u pitanju su Buljarica, Miločerski park, Kraljičina plaža, plaža Jaz itd. Nakon što te lokacije budu privatizovane, potpuno je svejedno ko će biti na vlasti. Znači to će biti u privatnim rukama i time više neće upravljati građani Crne Gore”, objasnio je Krapović.

On smatra da je Zakon u suprotnosti sa Ustavom, kao i sa evropskim Poveljama i Konvencijama o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, ocijenio je da se predlaganjem Zakona o planiranju i izgradnji, crnogorske opštine vraćaju u 1948. godinu.

“Predlaganjem ovakvog Zakona opštine jednostavno postaju mjesne zajednice. Ovo je presedan da država sebi može da da za pravo da protivno evropskoj Povelji o lokalnoj samoupravi i potrebi što šire decentralizacije, ovakvu jednu stvar centralizuje. Ovakav primjer ne postoji u Evropi ni u okruženju”, istakao je Katić.

On je dodao da se usvajanjem Zakona, lokalnim samoupravama i dalje vezuju ruke da mogu da donose planove razvoja.

“Imamo situacije opstrukcija od strane državne vlasti, odnosno od strane resornih ministarstava. Konkretno u Herceg Novom, imamo nekoliko slučajeva gdje od države moramo da dobijemo saglasnot za pojedine razvojne projekte, kada je u pitanju lokalna infrastruktura, a mi te saglasnosti čekamo četiri, pet, šest mjeseci”, rekao je Katić.

 

 

Podgorica, PR pres servis - Prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji zanemaruje sve mehanizme zaštite prirode, ostavlja prostor za korupciju i isključuje učešće javnosti u pocesu donošenje odluka, ocijenjeno je na okruglom stolu Koalicije 27.

Koalicija 27, koju čini 20 ekoloških nevladinih organizacija (NVO), organizovala je danas okrugli sto “Ekološka država Crna Gora - Od vizije do realnosti“ povodom obilježavanja 26 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Izvršna direktorka NVO Green Home, Nataša Kovačević, ocijenila je da nije ispunjena ustavna odrednica ekološke države i da ona postoji samo na papiru.

„Može se reći da smo skoro i posramljeni što jednu takvu odrednicu imamo u Ustavu, a nismo u stanju nikakvim činjenicama da to i potkrijepimo“, kazala je Kovačević u PR Centru.

Prema njenim riječima, najvidljiviji problem predstavlja komunalni i industrijski otpad.

„Naše najvrednije rijeke poput Tare, Morače, Ibra su zagađene otpadnim vodama. Zapravo sistemi za prečišćavanje otpadnih voda ne funkcionišu gotovo nigdje. To pitanje je riješeno samo u nekoliko gradova“, pojasnila je Kovačević.

Crna Gora se posljednjih godina, kako je rekla, sve više suočava sa intenzivnim i prekomjernim korišćenjem prirodnih resursa, na račun, kako je dodala, određenih interesnih grupa.

„Kapital se slio u ruke pojedinaca i postavlja se pitanje na koji način je došlo do prekomjernog korišćenja resursa. A sa druge strane, štete u životnoj sredini i štete po građane su ogromne“ ocijenila je Kovačević.

Ona je kazala da su rijeke na sjeveru Crne Gore pregrađene, a kako je naglasila, od megalomanskih investicija nisu pošteđena ni zaštićena područja.

„Otvoreno se govori o nekim rješenjima turističkih vila, za komercijalne usluge, sa bazenima , heliodromima. Da li je to nešto što bi trebalo da bude dio jedne ekološke države“, upitala je Kovačević.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, kazao je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji, ostavlja prostor za korupciju i sužava mogućnost da građani kontrolišu donošenje odluka.

„Ukoliko ovakav Zakon bude usvojen i ukoliko počne da se primjenjuje Vlada će imati odriješene ruke da sve interese i megalomanske projekte strateških investitora dovede do kraja, bez mnogo miješanja lokalnih uprava na čijim teritorijama će to da se dešava“, kazao je Milovac

Usvajanje zakona o planiranju prostora bi, prema njegovim riječima, stvorilo „apsolutnu urbanističku stihiju“.

„Jednostavno neće postojati niti jedna prepreka za bilo koga ko bude odlučio da prostor definiše po svom nahođenju, a ne u skladu sa javnim interesom. Rješenja koja donosi Zakon su prije svega u pojedinačnom, a ne u javnom interesu “, istakao je Milovac.

MANS će, kako je najavio, apelovati na poslanike, struku i nevladine organizacije da pruže otpor, a od Skupštine će, kako je dodao, tražiti da se Zakon o planiranju prostora vrati na javnu raspravu.

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, istakla je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji nije usaglašen sa propisanim mehanizmima zaštite prirode.

„Stiče se utisak da autor ovih zakonskih rješenja gotovo uopšte nije konsultovao Zakon o zaštiti prirode, a da ne govorimo o činjenici da se na taj način grubo ogriješio o sve one mehanizme koji su osmišljeni sa ciljem zaštite prirode“ rekla je Janjušević.

Ona je objansila da Zakon ne prepoznaje ekološku mrežu Natura 2000.

„Imajući u vidu značaj definisanja granica budućih Natura 2000 područja, čija adekvatna zaštita predstavlja uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju, postavlja se pitanje na koji način predloženi Zakon može istu prostorno tretirati, a da je apsolutno i ne prepoznaje“, rekla je Janjušević.

Prema njenim riječima, novi Zakon ne prepoznaje kategorije koje je definisao Zakon o zaštiti prirode, već „izdvaja samo jednu kategoriju nacionalno zaštićenih područja i to nacionalne parkove i jednu od međunarodno prepoznatih kategorija UNESCO“.

„Iz ovoga je dalje nejasno šta je sa ostalim kategorijama nacionalno zaštićenih područja poput: strogog rezervata prirode, posebnog rezervata prirode, parka prirode, spomenika prirode i predjela izuzetnih odlika“, kazala je Janjušević.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma, Brankica Cmiljanović, kazala je da Crna Gora prati savremene trendove u oblasti zaštite životne sredine.

„To činimo na način što usvajamo pravnu tekovinu Evropske Unije, primjenom međunarodnih ugovora, unapređenjem učešća javnosti, transparentnosti svega onoga što proizilazi iz domaće zakonske regulative“, poručila je Cmiljanović.

sreda, 20 septembar 2017 08:11

VIDEO: Udruženim snagama suzbiti nasilje

Podgorica, PR pres servis -  Većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara može vrlo lako da se ruši kada se ljudi udruže zajedno i pokažu moralnu snagu, poručio je brat biseksualne djevojke, Luka.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, ocijenio da živimo u vremenu gdje je većina ljudi svjesna da je nasilje loše.

„Ali osjećam da većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara i može da stvori se vrlo lako ruši kada se ljudi sastave zajedno. Mislim da je vrlo važno da se ljudi spoje i da pokažu pravednu i moralnu snagu“, istakao je Luka.

Dvadesetogodišnja biseksualna djevojka kazala je da je nedavno pretrpjela nasilje jer je njena drugarica trans djevojka.

„Prije nekoliko noći vraćala sam se iz grada i srela sam pored doma za učenike i studente na klupi dvije drugarice sa kojima je sjela, od kojih je jedna trans djevojka. Sjedili smo i pričali i nakon pola sata neki momci su nas zvali sa terase iz tog doma“, navela je ona.

Jedan od tih momaka, kako je dodala, pitao je da pozove drugaricu koja je sjedala pored nje, a koja je trans, da se okrene.

„Pitao je da li je ona muško ili žensko, šta je ona, gdje mu je ona odgovorila da nema potrebe da odgovara na ta pitanja. Oni su nastavili da psuju, da nas vrijeđaju. Nakon pet minuta izašlo je njih više, na balokonima je bilo ljudi i iz drugih domova. Prijetili su nam da će da nas pretuku i siluju. Zvali su nas da uriniraju na nas, a usred toga je jedna metalna kanta pala pored nas sa prozora“, navela je ona.

Ona je, kako je ispričala, predložila drugaricama da odu u policiju i prijave ih jer se nalazila u blizini.

„Na raskrnici smo odlučile da one odemo u policiju, jer smo se plašili da bi naši roditelji morali da dolaze“, kazala je dvadesetogodišnjakinja.

Drugarica, koja je trans, joj je nakon toga rekla da je ona navikla na nasilje.

„Niko ne može da navikne na nasilje i ne bi trebao da navikne na nasilje“, poručila je dvadestogodišnja djevojka.  

Dvadesetojednogodišnja lezbejka iz Podgorice, ocijenila je da ljudi ne treba da doživljavaju nasilje niti da budu nasilni.

„Ljudi ne treba da budu nasilni zato što niko ne treba da živi u strahu od bilo čega – ne samo od toga da će dobiti batine nego i da će povrijediti nekog drugoga“, istakla je ona.

Ona je kazala da joj se desilo da bude istučena zato što izgleda kao dječak.

„Ne mogu da shvatim zašto. Nije bitno da li sam djevojčica ili dječak, zašto me biješ? Postavila sam to pitanje toj osobi. Dobila sam čudan odgovor. Da on zna zašto to radi i da je njemu bitno da te osobe ne budu više takve. Mislim da niko ne treba to da doživi“, istakla je ova dvadesetjednogodišnja djevojka. 

 

 

 

Strana 4 od 34