Podgorica, (MINA) – Crna Gora treba da uđe u Evropsku uniju (EU) prije 2025. godine, ocijenio je predsjednik Internacionalne panevropske unije (PEU), Alain Terrenoire, navodeći da će PEU lobirati da se to desi što prije.

Upitan šta vidi kao glavnu poruku koju EU želi da pošalje Strategijom za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine, Terrenoire je odgovorio da evropske zemlje treba da pokažu više solidarnosti, ne samo političke, nego i društvene, kulturne, kao i da se to uradi unutar njih.

„Solidarnost je dobar način da budemo jači“, rekao je on agenciji MINA, na marginama internacionalne konferencije Crnogorske panevropske unije “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”,

On, kako je kazao, nije saglasan, sa predsjednikom Evropske komisije, Žan Klod Junkerom, koji je govorio o 2025. kao godini za ulazak u EU.

“To je predugo. Posao naše organizacije je da lobiramo da Crna Gora bude članica Unije što je prije moguće“, saopštio je Terrenoire.

Kako je rekao, ne zna kada će to biti, ali PEU će pomoći kao što je to uradila u slučaju Hrvatske.

„Pitajte naše hrvatske prijatelje šta je naša organizacija uradila za njih.To je bio težak posao, ali uspjeli smo i uradićemo isto i u slučaju Crne Gore, možete biti sigurni u to“, poručio je Terrenoire.

On je, na pitanje da da li misli da EU vidi Crnu Goru i Srbiju kao jedan paket u procesu pridruživanja EU, Terrenoire je odgovorio da on ne gleda tako na to, i kazao da svaka zemlja ima svoje posebnosti.

„Ja bih volio da sve države regiona budu što prije članice EU“, poručio je Terrenoire.

Upitan da prokomentariše navode da nedostaju konkretni rezultati u pristupanju Crne Gore Uniji, on je kazao da je Evropa garant mira.

 „Kao član velikog kontinenta, bićete u mogućnosti da direktno komunicirate sa Kinom, Amerikom, velikim moćnim zemljama. Moramo biti zajedno kako bi osigurali našu budućnost“, poručio je Terrenoire.

Prema njegovim riječima, Evropa je garant budućnosti, i Crna Gora u njoj.

„U Evropi ne postoje male države sa malim mogućnostima i velike sa velikim mogućnostima.  Sve zemlje zajedno sa istim ciljevima, mi smo na istom putu – to je situacija u Evropi“, navodi Terrenoire.

četvrtak, 23 novembar 2017 13:47

VODEO: Prevencija je ključna za zdravlje mladih

Podgorica, PR pres servis - Pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u svim sektorima, čime se doprinosi da zaštita zdravlja te populacije, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas.

Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, ocijenila je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, da su dobro zdravlje, bezbjednost i adekvatan sistem podrške u svim segmentima, preduslov za kvalitetan prelazak u zrelo životno doba.

“Zbog toga je neophodan multisektorski pristup koji zahtijeva kordinisane i integrisane intervencije. Mladima su u periodu odrastanja potrebne prilagođene kvalitetne i specifične informacije o mogućnostima u oblasti zdravlja, kao i različite informacije od važnosti za ovu populaciju”, kazala je Drešević.

U nekim crnogorskim gradovima, kako je rekla, mladi ne posjećuju dovoljno savjetovališta, i ne koriste resurse koji im, kako je objasnila, mogu pomoći da riješe problem.

“Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Podgorica u kojem gravitira najveći broj korisnika ovih usluga, od 2009. godine kontinuirano sprovodi edukaciju adolescenata i omladine u oblastima HIV/AIDS, zdravi stilovi života, odvikavanje od pušenja, vršnjačko nasilje, gojaznost, narkomanija, alkoholizam”, navela je Drešević.

Prema njenim riječima, kroz program edukacije u Podgorici, godišnje prođe 1.350 učenika, a individualnu pomoć zatraži 500 učenika.

“Poslije Podgorice, savjetovališta za mlade se najviše posjećuju u Kotoru, oko 180 godišnje, a najmanje na Cetinju i u Danilovgradu”, rekla je Drešević.

Prema njenim riječima, adekvatan pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u sektoru zdravstva, drugih sektora, nevladinih organizacija i lokalne uprave.

“Time se doprinosi da zaštita zdravlja mladih u svim njegovim aspektima, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva”, naglasila je Drešević.

Ona je istakla da mladi, za svoje nedoumice, često traže rješenje u neadekvatnim izvorima informisanja.

“Zdravlje je najveća vrijednost svakoga pojedinca i najvažniji resurs svakoga društva. Iako ne možemo da utičemo na svoj genetski potencijal, možemo da izaberemo zdrav način života, što podrazumijeva aktivnu ulogu svakog pojedinca u očuvanju svoga zdravlja, odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i životnoj sredini”, pojasnila je Drešević.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, neveo je da u Crnoj Gori postoji 18 savjetovališta za mlade, napominjući da je javnost slabo upućena u njihovo postojanje i rad.

“Zbog toga se njihove usluge ne koriste u odgovarajućoj mjeri. Nažalost, djeca u riziku od socijalne isključenosti nisu obuhvaćena nijednim preventivnim programom, koji bi trebalo biti uključen u savjetovalištu za mlade, izuzimajući rad sa mladim Romima koji se sprovodi u kampovima”, kazao je Dašić.

On je dodao da savjetovališta često raspolažu limitiranim kadrovskim, materijalnim i prostornim kapacitetima što, kako je kazao, utiče na kvantitet i kvalitet pruženih usluga.

“Da razvijenost i veličina opštine ipak nije ključna za uspješan rad, dokazuju odlični rezultati Savjetovališta za mlade u Andrijevici. U pojedinim opštinama, ipak imamo slučajeve da savjetovališta za mlade funcionišu samo na papiru", kazao je Dašić.

Prema njegovim riječima nedostaju detaljne smjernice za organizaciju rada savjetovališta, temeljan pristup u pripremi godišnjih planova rada, a, potrebno je, kako je kazao, unaprijediti sistem vođenje evidencija.

“Što se tiče savjetovališta za mlade mi nemamo centralizovan sistem vođenje evidencija, kada su u pitanju pružene preventivne usluge”, rekao je Dašić.

On je istakao da je potrebno opredijeliti jasan budžet za rad savjetovališta, uvesti jasan i centralizovan sistem vođenja evidencija, izraditi plan i program za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti, kao i razviti programe promocije savjetovališta na lokalnom i nacionalnom nivou.

“Trebalo bi poslati instrukciju o ciljnim grupama, kako bi se obuhvatila i kategorija od 19 do 30 godina, poslati predlog za uspostavljanje saradnje sa lokalnim, državnim i nevladinim organizacijama i razviti sistem međusobnog upućivanja. Potrebno je bolje uvezeti savjetovališta sa školama i uputiti pedagoško/psihološke službe u mogućnost saradnje…”, naveo je Dašić

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević, ocijenila je da je promocija zdravlja veoma bitna za sve populacione kategorije, a posebno, kako je rekla, za mlade.

“Jer su mladi budućnost svakoga društva. Zemlje koje brinu o zdravstvenim sistemima i zdravstvenom stanju svoje populacije jako puno ulažu u zdravlje mladih, jer samo zdravi ljudi mogu da razmišljaju o prosperitetu i da rade na napretku jedne države”, kazala je Ljaljević.

Prema njenim riječima, zabrinjavajuće je da raste upoteba duvana, alkohola i psihoaktivnih supstanci.

“Sve veći broj mladih ljudi poseže za kockom. Postoje podaci o neadekvatnom seksualnom ponašanju, o neadekvatnoj ishrani. Sve ovo ukazuje da zaista moramo raditi na razvijanju promocije zdravlja”, istakla je Ljaljević.

Ona je navela da opada prirodni priraštaj, da se mladi sve više neadekvatno ponašaju, a, kako je kazala, morbiditetni i mortalitetni podaci su uglavnom vezani za ponašanje.

“Čak 70 odsto oboljenja koja se javljaju u populacji vezuju se za ponašanje. A naši mladi su pokazali da ne raspolažu adekvatnim vještinama koje bi bile osnovni razlog preuzimanja ponašanja koje je u skladu sa zdravljem”, objasnila je Ljajević.

Koordinatorka omladinskog programa u NVO Juventas, Marija Ružić Stajović, kazala je da istraživanja pokazuju da mali broj učenika bira predmet Zdravi stilovi života.

“Predmet je izborni za osmi i deveti razred osnovnih škola, kao i za prvi i drugi razred gimnazija, dok srednje stručne škole, kojih ima najviše, nemaju predviđen taj predmet”, pojasnila je Ružić Stajović.

Ona je istakla da je zabilježen nizak stepen znanja mladih o reproduktivnom zdravlju, uz, kako je kazala, rast broja inficiranih polno-prenosivim bolestima i rast broja zavisnika od psihoaktivnih suspstanci.

Stajović je dodala da mladi izuzetno malo koriste savjetovališta i servise koji funkcionišu u okviru domova zdravlja.

“Samim tim postoji evidentna potreba za promocijom postojećih savjetovališta i servisa, kao i samog značaja edukacije o zdravim stilovima života”, navela je Stajović.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za mlade u Ministartvu sporta, Andrea Popović, kazala je da je nacrtom Akcionog plana za narednu godinu predviđeno da zdravlje mladih obuhvati 20 aktivnosti.

“Svakako najznačajnije od njih jesu promocija savjetovališta za mlade, sprovođenje istraživanja koja se odnose na zdravlje mladih u svim školama. Tu je i organizovanje obuka za vršnjačke edukatore, a jedna od najvažnijih stavki jeste potpisivanje memoranduma o saradnji između lokalnih samouprava, javnih zdravstvenih ustanova i omladinskih organizacija u vezi sa unapređenjem informisanja mladih o zdravlju”, najavila je Popović.

Direktorat za mlade je, kako je kazala, počeo izradu novoga Zakona o mladima, koji će, kako je dodala, omogućiti kvalitetnije finansiranje omladinskih organizacija i omladinskih projekata.

“Ono što je značajno je da smo u Nikšiću finansirali prvu teretanu za osobe sa invaliditetom i vježbalište za male i velike u Šavniku. To je sve u cilju kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena, kako roditelja, tako i njihove djece”, navela je Popović.

Pedijatrica i koordinatorka Savjetovališta za mlade u Domu zdravlja u Kotoru, Vesna Maćić, kazala je da preko 700 osoba godišnje posjeti Savjetovalište za mlade u Kotoru, napominjući da bi u budućoj generaciji savjetovališta bilo dobro da se odredi tim koji će se samo time baviti.

“U Savjetovalištu sada rade pedijatri  koji mjesečno urade oko 60 pregleda. Naravno da im je ovo dopunska aktivnost i opterećenje. Savjetovališta ako misle da funkcionišu kako treba moraju da budu nešto što je cjelovito. Dakle, treba da postoji neko ko bi se samo time bavio”, objasnila je Maćić.

Vršnjačka edukatorka u SMŠ „Mladost“ u Tivatu, Polina Čečina, kazala je da postoji neodgovornost mladih prema sebi, kao i prema partneru kada je u pitanju seksualno i reproduktivno zdravlje.

“Iskreno se nadam da smo našim radionicama, kako u Tivtu, tako i u drugim gradovima, uspjeli da doprinesemo edukaciji srednjoškolaca. Jer za kafom mladi govore kako su bili kod zubara ili očnog, ali nikako ne o ginekologu ili urologu. O tome se ne priča”, rekla je Čečina.

Okrugli sto je završna aktivnost projekta „Promocija populacionih savjetovališta među mladima u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržalo Ministarstva sporta Crne Gore, tj. Direktorat za mlade.

 

Podgorica, PR pres servis – Crnogorskim studentima će, od ove godine, u okviru Erasmus plus programa, biti omogućeno da obave praksu u trajanju od dva do 12 mjeseci u nekim od preduzeća u Evropske unije (EU), saopšteno je na Erasmus plus info danu.

Koordinatorka Nacionalne Erasmus plus kancelarije u Crnoj Gori, Vanja Drljević, kazala je da je kroz Erasmus plus program finansirano 12 projekata izgradnje kapaciteta, a od toga, kako je precizirala, dva projekta koordiniraju Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica.

„Ono što je bitno za nas jeste uvođenje prakse. Tako da će, kroz projekte međunarodne kreditne mobilnosti, studenti biti u prilici ne samo da provedu jedan ili dva semestra na nekom od univerziteta u EU, već će moći da koriste mogućnost prakse i od dva do 12 mjeseci provedu u nekom preduzeću, firmi u EU, što se poklapa sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja, jer u skladu za Zakonom taj vid prakse je obavezan“, navela je Drljević u Rektoratu Crne Gore.

Prema njenim riječima, ovo bi trebalo da bude podsticaj za univerzitete i za biznis sektor da se napravi dobra komunikacija u cilju, kako je navela, stvaranja povoljno okvira za privlačenje stranih studenata koji bi došli u Crnu Goru.

„U ovoj godini imali smo tri projekta izgradnje kapaciteta, 54 projekta međunarodne kreditne mobilnosti, jedan projekat u kojem učestvujemo kao pridružen partner u Erasmus Mundus Joint Master programu, i jedan projekat Žan Mone. Ono što je bitno da sva tri univerziteta učestvuju u ovom programu“, istakla je Drljević.

Vršilac dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore, Danilo Nikolić, podsjetio je da je u proteklih devet godina Univerzitet učestvovao u 16 Erasmus Mundus partnerstava, dok je, kako je naveo, oko 300 studenata i istraživača bilo na razmjeni.

„Od 2014. godine, kroz Erasmus plus program, Univerzitet Crne Gore nastavio je dobru praksu učešća u projektima za izgradnju kapaciteta i projektima za keditnu mobilnost. Trenutno se realizuje osam projekata za izgradnju kapaciteta, od kojih je jedan koordinatorski i sedam u kojima Univerzitet Crne Gore učestvuje u svojstvu partnera“, rekao je Nikolić.

Kada je u pitanju kreditna mobilnost u okviru Erasmus plus programa, kako je istakao, sklopljena su 73 ugovora za kreditnu mobilnost, „a 290 studenata i istraživača bilo je na razmjeni do sada“.

„Mobilnost je od neprocjenjive važnosti za studente, akademsko i neakademsko osoblje i njihov dalji profesionalni razvoj“, ocijenio je Nikolić.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, kazala je da Erasmus plus program ima više prednosti, od kojih je jedna, kako je navela, mogućnost izgradnje i unaprjeđenja kapaciteta.

„Ono što je takođe važno je unapređenje i implementacija obrazovnih politika. Prije dvije godine smo počeli sa značajnim reformama koje se tiču obrazovnog sistema, ne samo visokog obrazovanja, nego i drugih nivoa. Važno je da imate i podršku i korisitite tuđa iskustva kako bi došli do najkvalitetnijih i najboljih rješenja“, rekla je Kurpejović.

Trenutno u Crnoj Gori se, kako je istakla, realizuje 12 projekata.

„Ono što je takođe važno osim ovog broja projekata jeste da sve ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori učestvuju u Erasmus plus programu. To nije zanemarljivo jer kad smo počeli situacija nije bila takva“, kazala je Kurpejović.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, podsjetio je da Erasmus plus program pruža mogućnosti studentima, nastavnicima, akademskom osoblju, volonterima i onima koji rade sa mladima da izgrađuju svoje vještine i kompetencije širom Unije i u inostranstvu.

„Zahvaljujući ovom programu, više od tri miliona studenata studira i obučavaju se u drugim zemlajama EU. Mobilnost i učenje jačaju naš identitet kao Evropljana i pozitivno utiču ne samo na posledice, već i na naše institucije i kvalitet obrazovanja“, istakao je Orav.

On je kazao da su iz Crne Gore uspješno aplicirale tri institucije visokog obraovanja za tri projekta na teme energetskog tržišta, poljoprivrede i zdravstva.

Profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Goran Nikolić, je, govoreći o projektu „Jačanje kapaciteta u visokom školstvu u oblasti medicine bola u zemljama Zapadnog Balkana“, kazao da je medicina bola veoma značajna u holističkom pristupu liječenju i terapiji svakog pacijenta

„Prepoznavanje bola i njegov adekvatan tretman je nešto od savremenih paradigmi u medicini.Većina bolesnika, posebno bolesnika sa malignim tumorima, reumatskim bolestima, neutrološkim oboljenjima imaju u kliničkoj slici veoma prisutan bol. Tako da je to ciljna grupa gdje želimo prvestveno da umanjimo efekte bola i time povećamo efekte liječenja“, istakao je Nikolić.

Profesorica Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, Snežana Šćepanović, predstavila je projekat „Tržišta električne energije i inženjersko obrazovanje“ čiji je cilj, kako je pojasnila, modernizacija visokog obrazovanja u zemljama zapadnog Balkana uz uvođenje novih nastavnih planova i programa u oblasti elektroenergetskih pametnih mreža i tržišta električne energije.

„Ono što je poseban značaj ovog projekta jeste što će biti razvijeni i implementirani u studijske programe novi kurikulumi za pametne energetske mreže na nivou osnovnih studija, a u planu je razvoj akreditacija novih master studija u području pametnih energetskih mreža i tržišta električne enrgije“, navela je Šćepanović.

Profesor Univerziteta Donja Gorica, Vladan Božović, je, govoreći o projektu „Inicijativa za urbanu poljoprivredu na zapadnom Balkanu“, kazao da je riječ o novom konceptu koji je dosta aktuelan u Evropi.

„Cilj projekta je da se na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju uvedu novi kurikulumi koji će se odnositi na novi nastavni program urbane poljoprivrede. Urbana poljoprivreda podrazumjeva poljoprivredu u velikim gradovima. To je koncept koji je zaživio u velikim svjetskim metropolama gdje na krovovima zgrada i na balkonima postoji poljoprivredna proizvodnja“, pojasnio je Božović.

Predstavnica Alumni asocijacije za Zapadni Balkan, Nina Sekulović, kazala je da je cilj te asocijacije da izgradi snažnu saradnju na regionalnom nivou koja bi, kako je navela, bila predvođena sa mladima

„Na taj način bismo jačali vezu između alumnista u smislu da oni mogu da podijele iskustvo koje imaju, razmjene znanje i prevaziđu zajedničke izazove. Mapiranje i praćenje alumnista je jedno od ciljeva asocijacije, kao i asistencija i modernizacija visokog obrazovanja i usklađivanje sa EU modelom studija“, navela je Sekulović.

 

 

Podgorica, (MINA) – Države Zapadnog Balkana treba da budu članice Evropske unije (EU), ocijenio je predsjednik Internacionalne panevropske unije (PEU), Alain Terrenoire, i poručio da je važno da Evropa u današnjem svijetu bude ujedinjena.

On je, na marginama internacionalne konferencije Crnogorske panevropske unije (CPEU) “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, ocijenio da je Podgorica danas nov i moderan grad sa mnogo velikih i atraktivnih zgrada.

Na pitanje koliko crnogorsko članstva u PEU pomaže boljoj komunikaciji između institucija, građana EU, država članica i Crne Gore, Terrenoar je odgovorio da kada posljednje dijete dođe u porodicu, svi gledaju u njega.

„To je zadovljstvo, sreća i dobar momenat, daje nove koristi cijeloj familiji, što radi CPEU“, saopštio je Terrenoar u intervjuu za agenciju MINA.

Upitan koje je glavna poruka sa Generalne Skupštine PAE koja je nedavno održana u Hrvatskoj, on je odgovorio da je to solidarnost između država Jugoistočne Evrope, posebno svih zemalja koje su u prošlosti bili dio Jugoslavije, sa Albanijom.

„Samo dvije zemlje su već članice EU, Slovenija i Hrvatska. To nije dovoljno. Želimo da sve zemlje budu članice Unije, što je prije moguće, zato što Evropa nije dio Evrope, Evropa je cijela Evropa, sve zemlje treba da budu članice“, poručio je Terrenoar.

Kako je rekao, ako postoje neki administrativne, pravne ili ekonomske poteškoće, prepreke da se pridruže Evropiu, to nije toliko važno, ali je, dodaje Terrenoar, važno u današnjem je da politički budemo svi zajedno.

 „Crna Goro, čekamo te, dođi što prije“, poručio je Terrenoar crnogorskim građanima.

On je ukazao da su samo dvije zemlje Zapadnog Balkana članice EU -Slovenija i Hrvatska.

„To nije dovoljno, želimo da sve zemlje budu članice Unije, što je prije moguće“, navodi Terrenoar.

Govoreći o ulozi PEU u današnjoj Evropi, on je ukazao da je PEU najstarija nevladina organizacija koja radi za Evropu.

Terrenoar je ocijenio da je PEU vjerovatno najvažnija organizacija, zato što su u njoj predstavnici svih evropskih zemalja.

„Želimo da pomognemo, lobiramo i da uradimo najbolje što možemo da pomognemo svim evropskim zemljama koje još nisu članice EU da to postanu“, poručio je Terrenoar.

To je, kako je kazao, dio njihovog posla.

„Ali PEU nije samo zajednička organizacija evropskih zemalja. Mi želimo nezavisnu EU, stvarno nezavisnu“, rekao je Terrenoar.

Na pitanje koliko to što su mnogi članovi PEU članovi i EP pomaže u promociji evropskih vrijednosti, on je rekao da EP predstavlja „jak glas“ Evrope,  zbog čega je veoma važno da budu prisutni tu.

„Naše prisustvo u EP je veoma pozitivan znak, pokazatelj naše važnosti u Evropi“, smatra Terrenoar.

  • Crnogorski Telekom i Hipotekarna banka predstavili Premium Gift karticu
  • Prva kartica na tržištu koja ne zahtijeva odlazak u banku i ispunjavanje dokumentacije
  • Premium popusti do 30% na preko 1200 lokacija u Crnoj Gori
  • Idealne za poklon, džeparac i online kupovinu

____________________________________________________________________________

Crnogorski Telekom i Hipotekarna banka predstavili su danas Premium Gift karticu, prvu karticu na tržištu koja ne zahtijeva obavezan odlazak u banku i potpisivanje ugovora, a koja korisnicima donosi brojne pogodnosti, uključujući i popuste do 30% na preko 1200 lokacija u Crnoj Gori, koji su dostupni u okviru “Premium” programa. 

Premium Gift kartica će biti dostupna u iznosima (dopunama) od 20, 50, 100  i 150 eura, a kartica se može koristiti za plaćanje u zemlji i inostranstvu na prodajnim mjestima sa oznakom Mastercard, kao i za online plaćanje. Kartica je idealna za poklone, kao džeparac za djecu, za online kupovinu i plaćanje, za turiste, kao i sve one koji žele jednostavno i brzo da dođu do ušteda u kupovini zahvaljujući brojnim popustima koji su dostupni u okviru programa Premium.

Gordana Spahić, rukovodilac marketinga u Crnogorskom Telekomu, kazala je da je saradnja na Premium programu počela 2011. godine kada su Crnogorski Telekom i Hipotekarna banka lansirali prvu co-brand benefit karticu Premium, koja je već tada postavila nove standarde na tržištu Crne Gore.

“Danas Premium program okuplja preko 450 partnera, a Premium MasterCard je najpopularnija platna kartica u Crnoj Gori, koju koristi preko 21 hiljada ljudi. Vjerujem da smo sa Premium Gift karticom dodatno odgovorili na potrebe domaćeg tržišta i još jednom pokazali inovativnost našeg programa” – rekla je Spahić.

Nikola Špadijer, direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom u Hipotekarnoj banci izjavio je: ‘’Hipotekarna banka ponovo pomjera granice i učvršćuje svoju poziciju lidera u inovacijama na bankarskom tržištu u Crnoj Gori, posebno kada govorimo o segmentu kartičarstva. Nastavićemo da sa našim partnerom,  Crnogorskim Telekomom, kroz nove proizvode i usluge doprinosimo velikom zadovoljstvu naših klijenata, sigurni da će jednostavnost dobijanja i korišćenja Premium Gift kartice zadovoljiti sve sadašnje i buduće korisnike Premium programa.”

Korisnici će Premium Gift karticu moći da kupe u T-Centrima, poslovnicama Hipotekarne Banke i Voli marketima, a posebna pogodnost kartice je što se aktivira odmah, prilikom kupovine. Jednokratni iznos koji se plaća za aktivaciju, zavisno od vrijednosti koja se kupuje je 1, 2, 3 i 4 eura. Stanje na kartici je moguće u svakom trenutku provjeriti preko aplikacije Premium program, koja je dostupna za iOS i Android uređaje. Kartica je validna 12 mjeseci nakon aktivacije, a korisnik može neiskorišćeni novčani iznos podići na šalterima Hipotekarne banke.

Za dodatne informacije o Premium Gift Kartici i Premium programu, posjetite www.premiumprogram.me

 

Dodatne informacije

-          2011. godine Crnogorski Telekom i Hipotekrana Banka lansiraju prvu co-brand benefit karticu Premium, namijenjenu korisnicima Telekomovih usluga

-          2013. godine Premium postaje clan MasterCard porodice – prva kartica u Crnoj Gori sa funkcionalnoscu beskontaktne tehnologije

-          2014. godine lansirana HB Premium aplikacija za pretragu radnji sa Premium popustom, apliciranje za karticu

-          2014. godine lansirana prva Premium MasterCard paypass Stiker

-          2015. godine lansirana mobilna aplikacija – Premium programa

-          Broj Premium kartica: preko 21,000 korisnika kartice, sto je preko 25% povecanje u odnosu na isti period prosle godine

-          Promet Premium karticama: povecao se za preko 40% u odnosu na isti period prosle godine

-          Broj transakcija Premium karticam povećao se za preko 56% u odnosu na isti period prosle godine

-          Premium program okuplja preko 450 partnera, sa preko 1600 lokacija koje nude jedan od benefita Premium programa.

-          Promet Premium karticom predstavlja preko 30% tržišnog učešća u prometu svih Mastercard kartica domaćeg izdanja

 

 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servisProjekat „Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje - SREDNJOVJEKOVNA TEMA“, doprinio je predstavljanju tradicionalnih vrijednosti i kulturno-istorijskih atrakcija Zapadne Hercegovine i Crne Gore, kao i uspješnom povezivanju pružalaca usluga sa posjetiocima te regije.

To je ocijenila izvršna direktorica Centra za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI), Svetlana Vujičić, na završnoj prezentaciji projekta, koji finansira Evropska unija, sa približno 85 odsto sredstava.

Prema njenim riječima, kroz komplementarnu ponudu, četiri tematske staze koje su razvijene u okviru projekta, bogatstva kulturno istorijskih spomenika, u kombinaciji sa raznovrsnom ponudom domaćih proizvoda i usluga, u okviru domaćinstava koja njeguju tradicionalne vrijednosti, kreirana je jedinstvena turstička ponuda.

Ta turistička ponuda je zanimljiva prosječnom zaljubljeniku u istoriju, putniku namjerniku ili turisti koji sa posebnim interesovanjem želi da otkrije slojeve i značenje istorije destinacije koju posjećuje“, navela je Vujičić.

Kako je istakla, uspostavljanjem tematske rute srednjovkjekovne Hercegove zemlje, namijenjene turistima, koji traže autentični doživljaj i ambijent, želi se podstaći društveno-ekonomski razvoj prekogranične oblasti između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

„Prilikom realizacije projekta, akcenat je stavljen na turističko oživljavanje istorije srednjeg vijeka  u vezi sa istorijskom ličnošću Herceg Stjepana Vukčića Kosače koji je vladao starom Hercegovinom. Na projektnom području u Crnoj Gori, odabrana su četiri lokaliteta srednjovjekovnih gradova za sprovođenjem malih, infrastrukturnih intervencija“, pojasnila je Vujičić.

Projekat je finansijski podržan od strane EU sa približno 85 odsto u iznosu od oko 167,5 hiljada eura u Crnoj Gori i preko 224 hiljade eura u Bosni i Hercegovini iz IPA prekograničnog programa Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma, Zvonko Saveljić, ocijenio je da projekat doprinosi razvoju kulturne i ekonomske saradnje među opštinama, među građanima, a sve to na srenjovjekovnim rutama.

„Sa aspekta Ministarstva, ovo je prepoznato kao poseban oblik turizma, ne samo tematske rute, nego su tu i panoramske rute. To je jedan oblik turizma koji u zadnjih par godina doživljava veliki bum i ima veliku stopu razvoja u svijetu, doprinosi lokalnim zajednicama, kroz veću zaradu, zaposlenost, plasiranje proizvoda kada se radi o poljoprivrednicima“, naveo je Saveljić, ocijenjujući da projekat doprinosi sveukupnom razvoju turizma.

Predstavnik Javne ustanove Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Ivan Jelčić, kazao je da je siguran da su u okviru projekta napravili proizvod koji će trajno ostati iza njih.

„Sklopili smo puno prijateljstava, poznanstava, stvorena je pregranična saradnja. Ja sam uvjeren da ćemo sa CSTI-em i Ministarstvom održivog turizma i razvoja pripremati neke projekte i nastaviti dalje sarađivati“, naveo je Jelčić.

Konsultantkinja na projektu, Alma Henić je, govoreći o projektu, kazala da su htjeli da iskoriste to što u svijetu, kako je navela, postoji interesovanje za srednji vijek.

Osim potencijala za domaće tržište, koji može da bude ovaj proizvod, on može da bude mnogo veći potencijal za tržište turista koji dolaze iz inostranstva i koji su u svojim putovanjima po drugim destinacijama vidjeli ovakvih stvari na pretek“, navela je Henić.

Ono što smo zatekli od Blidinja, Posušja, Gruda, Širokog brijega, Ljubuškog, Blagaja, Stolca, sa jedne strane i sa druge strane, ekipa je radila od Herceg Novog, Kotora, Nikšića, Plužina, Žabljaka, Šavnika i Pljevalja to je stvarno nešto što se zove autentični svijet sela i gradova koji u mnogim svojim osobinama neke principe življenja nije pomjerio od onoga što se zove srednjovjekovni način razmišljanja.

Predstavnica CSTI, Milica Božović, kazala je da su u okviru projekta štampali brošure u tiražu osam hiljada komada, kao i mape u tiražu od četiri hiljade komada na Engleskom i četiri hiljade komada na lokalnom.

„Kroz projekat smo napravili četiri hiljade DVD-jeva koji će predstaviti promotivni film.  Sav promotivni materijal ćemo distribuirati lokalnim turističkim organizacijama, domaćinstvima, nacionalnom parku, nacionalnoj turističkoj organizaciji, turoperatorima, partnerima na teritoriji Bosne i Hercegovine“, navela je Božović.

Veb sajt ovog projekta će, kako je rekla, biti predstavljen u sklopu već postojećeg portala ethnogastro-balkan.net., kao i na aplikaciji izitravel.

Partneri na projektu iz Bosne i Hercegovine su Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke (TZŽZH), Opština Ljubuški i Javna ustanova za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa "Radimlja“. Projektni partneri iz Crne Gore su Ministarstvo održivog razvoja i turizma i CSTI.

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je neophodno prevazići negativne patrijarhalne vrijednosti, koje zbog tradicije muškog nasljednika, dovode do selektivnih abortusa i djevojčice stavljaju u negativan položaj, poručila je izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević.

Ona je danas, u okviru kampanje „Neželjena“ u Univerzitetskom parku kod spomenika Svetog Petra Cetinjskog, otkrila ploču koja je posvećena djevojčicama koje nisu dobile priliku da budu rođene.

Raičević je kazala da je inicijativa usmjerena na sistem vrijednosti, koji diskriminiše djevojčice i na negativnu tradiciju društva u kojoj su djevojčice manje željene nego dječaci.

„Tema naše kampanje i naše inicijative je da pokrenemo društveni dijalog koji će prevazići sistem vrijednosti u kome ženska djeca ne uživaju jednaka prava kao muška. Taj problem se odražava na položaj žena u svim oblastima društva i posljedice su tako drastične da imamo porast broja selektivnih abortusa u Crnoj Gori i zloupotrebu prenatalnih testova“, istakla je Raičević.

Kampanja, kako je kazala, uključuje potpisivanje peticije koja će biti upućena Vladi Crne Gore, a odnosi se, kako je pojasnila, na zahtjev za rješavanjem problema prenatalnog odabira pola u Crnoj Gori.

„Ovo nije samo naša kampanja, ovo je sada kampanja čitavog crnogorskog društva i način da nešto uradimo za naše dječake i djevojčice. Ovo je kampanja za budućnost crnogorskog društva“, poručila je Raičević.

Ona je naglasila da u kampanji nije riječ o reproduktivnim pravima žena, tj. pravu na abortus, već je, kako je istakla, isključivi cilj uticaj na negativne patrijarhalne vrijednosti koje zbog tradicije muškog nasljednika djevojčice stavljaju u negativan položaj.

Raičević je ocijenila da postojeći Zakon nije loš, ali je, kako je rekla, upitna kontrola nad primjenom Zakona, kao i uloga Zdravstvene inspekcije.

„Od Vlade Crne Gore ćemo tražiti da pokrene izradu Akcionog plana koji će obuhvatiti stručnjake reznih profila, koji će na multidisciplinarni način rješavati problem o kojem govorimo. Obrazovanje je tu ključno i to je proces koji će, vjerovatno, potrajati, ali vrijeme je da se nešto po tom pitanju radi“, smatra Raičević.

Ljekarka Olivera Miljanović, kazala je da se evidencija o selektivnim abortusima ne može vidjeti direktno, već, kako je pojasnila, kroz trend poremećaja ravnoteže polova na rođenju.

„U Crnoj Gori postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za posljednjih 15 godina, kreće, prema našim istraživanjima, 110 dječaka na 100 djevojčica. Taj trend jedino ima otklon u 2016. godini, kada imamo normalan odnos 103 na prema 100. Da li je ovo svjetlo na kraju tunela, da li smo nešto zaista uradili ne možemo zaključiti na osnovu jedne godine“, pojasnila je Miljanović.

Prema njenim riječima, selektivni abortus koji se događana nakon sprovedenog genetičkog teksta je medicinski, etički i moralno neprihvatljiva radnja i predstavlja kršenje Zakona.

„Vi uvijek morate imati i onoga ko želi da uradi određeni akt, ali morate imati i dostupnost takvih testova. Danas je ta dostupnost moguća zahvaljujući internetu, odlasku u zemlje okruženja. Veoma je važno pitanje da li se na pravilan način, stručno pa i zakonski koriste dobrobiti prenatalne dijagnostike“, smatra Miljanović.

Ona je istakla da je važno ojačati ženu i porodicu da se odupre patrijarhalnim normama.

„Ovdje govorimo o dvije žene koje su u neravnopravnom položaju. Jedna je nerođena ili neželjena, a druga je žena koja je pritisnuta da ostvari određene stereotipne norme, koje još uvijek postoje. Ovo nije samo crnogorski problem, ovo je globalni problem“, navela je Miljanović.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da ne treba da bude neželjene djece i da je potrebno stvarati budućnost u kojoj će djevojčice i dječaci biti ravnopravni.

„Dobro je da kroz ovakve kampanje utičemo na svijest svih da je potrebno da sprječavamo selektivne abortuse i zaštitimo buduće generacije. Čini mi se da današnjom kamanjom počinje naša budućnost“, rekla je Pejović.

Novinarka Svetlana Slavujević, kazala je da u određenim dijelovima crnogorskog društva i dalje postoje stereotipi da je muškarac taj koji produžava prezime, čuva kuću, brani državu.

„Ovdje ne govorimo o abortusima koji su po našem Zakonu dozvoljeni do 10. nedjelje trudnoće. Danas govorimo o biranju pola, o biranju da se ne rodi djevojčica, o više abortusa sve dok se ne dobije dječak. To je pogrešno“, ocijenila je Slavujević.

Ona je rekla da je šestomjesečno istraživanje koje je sprovedeno u saradnji sa BIRN-om i CIN-om u okviru projekta "Istražuj za MeNE i EU!", uz podršku Evropske unije, pokazalo je da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.

„Nijedna žena koja je uradila takav abortus nije željela pred našu kameru. Pritisak koji one trpe je izuzetno veliki. I taj pritisak dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice. Svaka od tih žena koja je uradila takav abortus nosi ogroman ožiljak na duši“, rekla je Slavujević.

Ona smatra da samo postojanje Zakona nije dovoljno, već država, ljekari, mediji i svi treba više da se angažuju, zbog toga što, kako je kazala, zabrinjava to što ne postoji nijedan registrovan slučaj selektivnog abortsua, iako statistika pokazuje drugačije.

„Zamislimo se i zapitajmo se koliko će Crnoj Gori faliti žena za 10, 20, 30 godina ukoliko se ovakav trend nastavi. Nadam se da će ova kampanja, bolja edukacija, i veće angažovanost institucija učiniti da se ovakva statistika prekine“, poručila je Slavujević.

Podgorica, PR pres servis – U posljednjih godinu, 325 transrodnih osoba širom svijeta je ubijeno, od čega većinu čine migranti i seksualni radnici/e, a nasilje prema trans osobama nije zaobišlo ni Crnu Goru, saopštio je izvršni direktor Asocijacije „Spektra“ Jovan Ulićević.

On je, povodom 20. novembra, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve transfobije, kazao da se taj dan obilježava, kako bi se odala počast svima koji su bili žrtve nasilja zbog svog rodnog identiteta ili rodnog izražavanja.

“Svake godine na današnji dan, sjećamo se svih transrodnih osoba, koje su izgubile svoje živote zbog svoje različitosti, ali i svih onih koji su preživjeli fizičko, psihičko i/ili seksualno nasilje zbog toga što ih je društvo vidjelo kao drugačije”, istakao je Ulićević.

On je kazao da podaci evropske krovne organizacije, koja se bavi ljudskim pravima trans osoba TGEU, pokazuju da je u proteklih 12 mjeseci, 325 transrodnih osoba širom svijeta ubijeno, od čega većinu čine migranti i seksualni radnici/e.

“Ukupno 2.609 trans osoba je ubijeno u 71 zemlji u periodu od januara 2008. godine do septembra ove godine”, naveo je Ulićević.

Prema njegovim riječima, nasilje prema trans osobama nije zaobišlo ni Crnu Goru, gdje je, kako je pojasnio, u septembru ove godine osoba iz LGBT zajednice napadnuta zbog pretpostavljene seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

“Ta osoba je doživjela uvrede od strane napadača, a zatim i udarce u predjelu tijela, prilikom čega je zadobila lakše tjelesne povrede. Ovaj slučaj nije usamljen, te smo još uvjek svjedoci niske stope prijavljivanja nasilja, ali i prijetnji prema trans osobama, koje se upravo zbog straha od dalje diskriminacije i nasilja u društvu, rijetko odlučuju da prijave nasilje”, istakao je Ulićević.

Nasilje prema trans osobama je, kako je kazao, višestruko i predstavlja sistemsko, institucionalno i direktno nasilje na ulici, poslu, u školi, porodici.

 “To nasilje može imati razne forme, od psihičkog, preko fizičkog, do seksualnog. Rodno zasnovano nasilje je još uvjek izuzetno izražena pojava u društvu i pogađa sve one koji se ne uklapaju u jasno nametnute rodne uloge, ili odbijaju da se povinuju rodnim normama”, objasnio je Ulićević.

On smatra da nasilje pogađa sve koji zbog izgleda, ponašanja, oblačenja, izražavanja, imena i zamjenica koje koriste, izlaze iz jasno određenih prostora koje im je društvo odredilo, napominjući da svako ulaženje u „tuđi prostor“ biva osuđeno i najoštrije kažnjeno.

“Danas, kad se sjećamo svih onih koji su dali život za šansu da budu to što jesu, svih onih koji su primili udarac, bili pljunuti, trpjeli razne uvrede i dobacivanja na ulici, podsjećamo društvo da postojimo. I ne samo to, postojimo ponosno, spremni da živote damo za društvo u kojem smo svi jednaki i u kojem su sve naše razlike slavljene”, poručio je Ulićević.

Strana 4 od 41