Podgorica, PR pres servis – Ustavno pravo građana na neposredne izbore je povrijeđeno, a zatvorene izborne liste osporavaju suverenitet građanima, ocijenjeno je na panel diskusiji grupe građana Građanska akcija.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, kazao je da građani ne mogu da iskoriste biračko pravo onako kako to propisuje Ustav Crne Gore, zbog čega je ta grupa građana uputila Inicijativu o ocjeni ustavnosti Zakona o izboru odbornika i poslanika

„Ustav nam propisuje da Skupštinu čine poslanici, a ne izborne liste, i iz tog razloga smo se obratili Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost i zakonitost Zakona o izboru odbornika i poslanika, konkretno člana 82“, objasnio je Vujičić u PR Centru.

On je kazao da je ocjena Ustavnog suda da, načelo neposrednih izbora podrazumijeva da “izborni sistem garantuje pravo i slobodu svakom biraču da, lično i neposredno, učestvuje u izboru predstavnika građana u predstavnička tijela na nacionalnom i lokalnom nivou“.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić,  smatra da su partije „otele suverenitet građana“, kroz zatvorene izborne liste, pojašnjavajući da to znači da poslanike u parlamentu ne biraju građani nego partije.

„Može li iko od onih koji građana imaju biračko pravo, da kaže da je izabrao određenog poslanika u parlamentu? Ne može, jer nije glasao za ime nego za listu“, istakao je Blažić.

Prema njegovim riječima, neformalna grupa građana „Za nas“, pripremila je predlog za ocjenu ustavnosti izbornog zakona ali, kako je kazao, opozicija nije htjela da potpiše predlog za pokretanje postupka.

„O kojoj opoziciji ćemo da pričamo kada ne možemo da nađemo pet musketara, pet poslanika koji bi potpisali predlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti izbornog zakona“, ocijenio je Blažić.

On je dodao da, iz analize izbornog zakonodavsta Crne Gore, jasno proizilazi da je ustavno pravo građana, na neposredne izbore, povrijeđeno.

 „Parlament zloupotrebljava svoja ovlašćenja  i proširuje krug cenzusa za sticanje biračkog prava, a zakonodavac nema ustavnih ovlašćenja da proširuje“, ocijenio je Blažić.

Uvođenje nejednakog biračkog prava, kako smatra, predstavlja neustavnu odredbu izbornog sistema.

„Uvođenje nejednakog biračkog prava znači da, ukoliko se neko iz bilo kog grada doseli u Podgoricu, i prijavi boravište tu a lokalni izbori su u toku, taj neko nema pravo da glasa i bira lokalni parlament, što predstavlja uskraćivanje biračkog prava tog građanina“, objasnio je Blažić.

Prema njegovim riječima, krucijalnu neustavnost se ogleda u izričitom ukidanju pasivnog biračkog prava jer, kako je pojasnio, zakon ne dozvoljava pojedincu da se kandiduje na izborima.

Blažić smatra da je sistem napravio „personalne mreže koje su vezane za pojedince u političkim partijama“.

Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Aleksandar Mašković objasnio je da, u onom trenutku kada građani daju glas političkoj partiji, taj glas postaje posredan, podsjećajući da je MANS predlagao promjenu izbornog sistema.

„Još tokom 2013. godine, MANS se zalagao za promjenu cijelog izbornog sistema jer su u vrhu izbornih lista stalno isti ljudi koji glasaju po naredbi partije“, kazao je Mašković.

On je ocijenio da zatvorene liste „guše slobodu u samoj partiji“, ali da se protivnici promjene takvog sistema nalaze, „ne samo u vlasti, već i u opoziciji“.

„Problem sa kojim se suočavamo je da, protivnika izmjene izbornog sistema ima i u opoziciji, jer ti ljudi imaju obećan mandat prije nego se uopšte krenulo sa izbornom procedurom. Zbog toga imamo ljude koji su po 25 godina u opozicionim klupama“, istakao je Mašković.

Nezavisni odbornik Skupštine Opštine (SO) Budva, Stevan Džaković, smatra da parlamentarne političke partije oduzimaju pravo glasa građanima.

„Parlamentarne političke partije, u jednom združenom, protivzakonitom poduhvatu okupacije građana, oduzimaju osnovno ljudsko pravo, pravo glasa“, kazao je Džaković.

On je podsjetio da je lokalna samouprava Budva, na njegov predlog, izglasala zahtjev za ocjenu ustavnost izbornog zakona i isti uputila Ustavnom sudu.

„Svi mi koji smo potpisali inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornog zakona, smo izbačeni iz bivših partija uz obrazloženje da još nije vrijeme za otvaranje izbornih lista,“, kazao je Džaković.

Panel diskusiji su prisustvovali i nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović i Mladen Bojanić kao i predstavnici Građanske Inicijative.

 

 

Podgorica, PR pres servisPopulizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika, već fenomen koji ozbiljno podriva institucionalni sistem i urušava vladavinu zakona, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je danas, na prvom Demokratskom forumu „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao CGO u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazala da demokratija traži pluralizam, jednakost svih pred zakonom nezavisno od različitosti.

Ta demokratija, kako je istakla, treba da se bazira na vrijednostima, a ne na ličnostima.

„Specifičnost preovlađujućeg populizma u Crnoj Gori je da oni koji dovode u pitanje dominantne projekte moći, koji su vezani za klijentelističke mreže u i oko Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, po tim istim populistima rade protiv države i državnih interesa, jer se stavlja znak jednakosti između jedne pratije i države“, rekla je Uljarević.

Stoga, kako je navela, populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika.

„Populizam ozbiljno podriva institucionalni sistem, urušava vladavinu zakona, kontaminira političku kulturu, briše odgovornost kao institut, a uvodi nedemokratske argumente i metode. I zato je nama potrebna otvorena rasprava na bazi argumenata i zato je važno insistirati na tome da ovakva situacija većini građana ne donosi nikakvu koristi, niti snaži državu“, navela je Uljarević.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da političari ne vole da ih povezuju sa populizmom, ali zato jedan broj njih, kako je naveo, koristi populisitčke metode u obraćanju javnosti.

„Populizam je trend koji podrazumijeva da se partikularni interes predstavlja kao javni interes pri čemu se oni kojima se populisti obraćaju doživljavaju ne kao građani, jer su građani nosioci i izvor suvereniteta, nego „kao svijetina“, i pritome se koristi činjenica, a jedan dobar broj onih koji podliježu populizmu, nisu na adekvatnom nivou informisanosti, a ponekad obrazovanja“, istakao je Pažin.

On je ocijenio da je populizam posljedica demokratskog deficita.

Voditelj Škole demokratije, profesor Radovan Radonjić,  kazao je da je broj zainteresovanih za Školu demokratije uvijek bio dva do tri puta veći od broja onih koje je CGO mogao da upiše.

„Rad je bio organizovan, imao je program, imao je literaturu, vrsne profesore. Pokušalo se da se o demokratiji ne samo misli, nego da se ona zamisli i domisli i da se kaže mnogo toga o njoj što nismo znali“, rekao je Radonjić.

On smatra da je Škola demokratije izuzetan podvig koji je CGO napravio, jer je, kako je naveo, ovo jedini slučaj da je jedna škola imala 27 generacija „koje su nperekidno radile i svaka dala svoje nesumljive rezultate“.

Koordinatorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert Ivana Račić smatra da 14 godina rada Škole demokratije, preko 770 polaznika ove škole, preko 650 predavanja, govori ne samo o uspjehu ove škole, nego i o potrebi da ovakav program buder uvršten u neformalno obrazovanje.

„Kroz ovakve i slične programe u domenu političkog obrazovanja, Fondacija Fridrih Ebert ima za cilj da osposobi i podstakne građane da aktivno učestvuju u piolitičkom životu. Ovim putem smatram da i mi dajemo svoj doprinos jačanju demokratskih struktura, borbi protiv političke nekulture, uspostavljanju prava države, uspostavljanju socijalne jednakosti i demokratizaciji čitavog društva“, istakla je Račić.

Ona smatra da se kroz ovakav vid nefomralnog obrazovanja mogu prevladati duboke i teške podjele u našim društvima „koje nas iscrpljuju jako dugo“.

Senator Državne revizorske institucije, Branislav Radulović, ocijenio je da je obljilježje populizma to što „on hrani svoj ekstrem.

„On ne može da postoji ako nema protivnika. Ako ga nema, on ga stvara. Populizam se hranio komunizmom, hranio se nacionalizmom, hranio se veliko-srpskim nacionalizmom, hranio se reformskim populzmom, a postoji velika opasnost da se danas hrani nečim što se zove crnogorski nacionalni identitet“, naveo je Radulović.

Koordinator EUROCLIO-a za Crnu Goru i kustos Istorijskog muzeja, Miloš Vukanović, rekao je da je populizam u Crnoj Gori je uvijek postojao, a da je njegovo prisustvo posebno prisutno nakon AB revolucije.

„Ali nakon 2012. godine taj populizam je dobio na velikom ubrzanju. Ekonomska kriza i socijalni problemi su se pojačali, vlast i opozicija su odlučili da se debelo odreknu mladog kadra koji su sami proizveli i koji bi mogao da im pomogne u rješavanju ovih kriza“, smatra Vukanović.

On je ocijenio da je specifikum u Crnoj Gori koji se desio da su i vlast i opozicija „objeručke“ prihvatile populizam u borbi za zadržavanje svojih pozicija radi svojih privilegija.

Naučna saradnica na Evropskom univerzitetskom institutu Firenca, Jelena Džankić, kazala je da je u poslednjim godinama primjetan rast populizma širom svijeta.

„Mlade treba edukovati  kako bi prepoznali fenomen populism i zbog toga je ovaj vid neformalnog obrazovanja važan", navela je ona.

Advokat Sergej Sekulović kazao je da ozbiljne organizacije i strukture koje žele da upravljaju društvom moraju imati jasan i transparentan program koji, kako je naveo, služi kao njihova lična karta i mjera sposobnosti da se uoče društveni problemi i ponudi rješenje za njih.

„Ukoliko čujete da je program suštinski nepotreban ili da nije vrijeme da se on uobličava, znajte da je po srijedi prevara sa moguće opasnih posljedicama“, naveo je Sekulović.

Podgorica, PR pres servis - Konkurs za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama (NVO) za podršku organizacijama civilnog društva i jačanje njihovih kapaciteta u zajednici u cilju podizanja svijesti i unapređenja pružanja usluga građanima u području zaštite potrošača produžen je do 25. maja

To je saopšteno iz NVO Centra za monitoring i istraživanje (CeMI)  koji je, u partnerstvu sa  Centrom za zaštitu potrošača (CEZAP), Crnogorskom LGBTQ asocijacijom Queer Montenegro i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), raspisao konkurs.

Konkurs je, kako se navodi, raspisan u okviru projekta „Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori - ZAŠTITI.ME“.

„Prijedlozi projekata se odnose na sjevernu i južnu regiju Crne Gore vrijednosti od pet do 15 hiljada eura i mogu se dostaviti najkasnije 25. maja do 23:59 sati“, kaže se u tekstu konkursa.

Pravo učešća na ovom konkursu imaju NVO organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama koje ispunjavaju kriterijum da su registrovane kao udruženja građana najmanje godinu dana prije isteka roka za dostavljanje prijedloga projekata na ovom konkursu.

„Organizacije moraju da imaju sjedište u Crnoj Gori, da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom, sa partnerima (ukoliko su predviđeni projektom), a ne da nastupaju kao posrednici, kao i da imaju godišnji promet manji od 30 hiljada eura“, precizira se u tekstu konkursa.

Na zvaničnim sajtovima NVO CeMI, CEZAP i Queer Montenegro se nalaze detaljnije informacije o konkursu, kao i sva potrebna dokumentacija za prijavljivanje na konkurs: www.cemi.org.mewww.cezap.orgwww.queermontenegro.org.

 

 

Podgorica PR pre servis – Skoro dvije trećine crnogorskih poslanika bi glasalo za zakon koji omogućava LGBT osobama registrovanje istopolnog partnerstva sa obimom prava sličnim onima koji proističu iz braka, saopšteno je danas na pres konferenciji LGBTIQ Asocijacije Kvir Montenegro.

Na pres konferenciji je predstavljeno „Istraživanje o stavovima kandidata za poslaničke funkcije o pitanjima od značaja za LGBT osobe“, koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) za potrebe projekta “Moja prava su i tvoja prava”, a koji sprovode Kvir Montenegro i Juventas.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić je, predstavljajući istraživanje koje je sprovedeno od oktobra prošle do maja ove godine, kazao je da su crnogorski kandidati za poslanike, za razliku od građana, pokazali značajno visok stepen razumijevanja za potrebe LGBT osoba.

Na uzorku od 29 ispitanika koji su poslanici u parlamentu, njih 65 odsto bi glasalo za zakon koji omogućava LGBTI osobama registrovanje istopolnog partnerstva sa nekim obimom prava sličnim onim koji proističu iz braka”, istakao je Kalezić u PR Centru.

Prema njegovim riječima, 83 odsto poslanika  bi glasalo za ostvarivanje prava LGBT osoba na brak, dok bi, kako je naveo, njih 21 odsto tako glasalo samo ako bi od njih to partija tražila.

Kalezić je istakao da dramatična promjena u stavovima kandidata za poslanike nastupa kada je u pitanju usvajanje djece od strane LGBT osoba.

“Svega 20 odsto ispitanika podržava mogućnost da LGBT osobe, po osnovu zajedničkog života sa svojim  partnerima ili parterkama, usvajaju djecu, dok se polovina njih protivi ovoj ideji”, precizirao je Kalezić.

On je dodao da bi 68 odsto poslanika podržalo povorku ponosa, dok je njih 24 odsto protiv.

17,9 odsto kandidata za poslanike je spremno da uzme učešće u Povorci ponosa, dok više od polovine ispitanika nije spremno na taj korak”, kazao je Kalezić.

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u Juventasu,  Jelena Čolaković, kazala je da više od polovine kandidata za poslaničke funkcije zna da homoseksualnost nije bolest, a skoropolovina njih zna da biseksualnost nije bolest.

“Pogrešan odgovor na ova pitanja dalo je 18 odsto ispitanika, dok trećina ispitanih nema stav, odnosno ne zna da li su homoseksualnost i biseksualnost bolesti”, saopštila je Čolaković.

Ona je navela da skoro 40 odsto ispitanih ne zna da li je transrodnostbolest.

“Pitanja vezana za trans osobe ukazuju na nedostatak informacija i na potrebu direktnog kontakta sa donosiocima odluka, kako bi se problemi, sa kojima se trans zajednica suočava, riješili.

Prema njenim riječima, ako bi saznali da njihovo dijete pripada LGBT zajednici, 31 odsto ispitanika bi pokušalo da “pomogne” djetetu, tražeći medicinske usloge.

“Podatak zabrinjava, jer govori o visokom stepenu neznanja. Važno je naglasiti da ne govorimo o bolesti i da se homoseksualnost ne liječi”, pojasnila je Čolaković.

Psihološkinja u CeMI-ju, Milena Nikolić, navela je da više od polovine ispitanih smatra da LGBT osobe treba da imaju pravo da se  slobodno i javno grle, drže za ruke i ljube

„55,7 odsto kandidata za poslanike smatra da LGBT osobe imaju pravo da slobodno i javno izražavaju svoju seksualnost. Njih 27,4 odsto bi se osjećalo neprijatno da vide dvije žene kako javno izražavaju svoju homoseksualnost dok taj procenat za dva muškarca iznosi oko jednu trećinu“, objasnila je Nikolić.

Ona je kazala da je  skoro 70 odsto ispitanih čulo da je neko, na bilo koji način, zlostavljan zbog toga što je LGBT osoba, a da je, kako je navela, njih 5,7 odsto svjedočilo takvom nasilju.

„Skoro 40 odsto kandidata za poslanike bi podržalo svog kolegu, prijatelja ili komšiju, ukoliko bi saznao da je LGBT osoba a preko 14 odsto njih bi pokušalo da pomogne oko liječenja“, istakla je Nikolić.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja,  Zlatko Vujović, kazao je da je važno je napraviti razliku između kandidata za poslanike i poslanika.

 “U istraživanju je učestvovalo 106 ispitanika od čega je njih 29 izabrano na parlamentarnim izborima u oktobru tako da smo suzili ciljnu grupu ispitanika”, istakao je Vujović.

On je dodao da  je pohvalno što su sve izborne liste, koje su obezbijedile parlamentarni status, osim Demokrata, učestvovale  u istraživanju.

“Demokrate nisu dozvolile svojim poslanicima da učestvuju u ovom istraživanju, ali komparativna studija i dalje traje pa se nadam da će kolege iz Demokrata ipak odlučiti da učestvuju”, kazao je Vujović.

*Prezentaciju istraživanja “Nacionalno ispitivanje stavova kandidata za poslanike o LGBT pravima možete preuzeti iz attachment-a.

Podgorica, PR pres servis - Građani moraju biti bolje informisani o načinu na koji mogu podnositi pritužbe na rad notara, i o tome kako se po njima postupa, saopšteno je na okruglom stolu „Notarijat u Crnoj Gori“, koji je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA).

Okrugli sto, u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, organizovan je u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansijski je podržan od Kraljevine Holandije.

Advokatica i autorka izvještaja „Notarijat u Crnoj Gori“, Gorjana Leković, ocijenila je da Zakon o notarima definiše samo pritužbu stranke u slučaju da notar odbije sačinjavanje pravnog posla, u kom slučaju stranka podnosi pritužbu Notarskoj komori.

„Ostale pritužbe na rad notara, Zakon ne tretira niti predviđa ko je nadležan za postupanje po njima“, pojasnila je Leković u PR Centru.

Ona je navela da notari, kao jedan od najvećih problema u radu, ističu to što još nije završeno njihovo umrežavanje sa Upravom za nekretnine.

„To bi im olakšalo posao, povećalo pravnu sigurnost i onemogućilo višestruke prodaje, koje se i dalje javljaju u praksi“, pojasnila je Leković.

Prema njenim riječima, polemiše se o nelojalnoj konkurenciji među notarima i sprezi notara sa bankama i većim investitorima u oblasti izgradnje stambenih i poslovno stambenih objekta.

„U nedostatku adekvatnih materijalnih dokaza, notari za sada samo nezvanično potvrđuju da taj problem postoji u praksi“, rekla je Leković.

Ona je istakla da su, od početka njihovog rada, protiv notara pokrenuta samo četiri disciplinska postupka, od kojih je, kako je objasnila, samo u jednom slučaju, pravosnažno utvrđena povreda notarske dužnosti.

„Ova brojka se čini neadekvatnom, ali se ovakvo stanje pravda time što je prethodno zakonsko rješenje predviđalo kratke rokove za pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka“, pojasnila je Leković.

Imajući u vidu da notarske kancelarije zapošljavaju od tri do pet notara, kako je kazala, Notarijat u Crnoj Gori podstiče zapošljavanje u privatnom sektoru i doprinosi državnom budžetu.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, saopštila je da je 63 odsto ispitanika bilo potpuno zadovoljno kvalitetom usluge koju im je pružio notar.

„23 odsto ispitanika je uglavnom bilo zadovoljno, dok ih je 14 odsto imalo ili neodređene stavove ili su bili nezadovoljni pruženom uslugom“, kazala je Gorjanc Prelević.

Kada je riječ o visini notarske tarife, kako je navela, 45 odsto ispitanih misli da je optimalna, 39 odsto da je veća od optimalne, a četiri odsto ispitanih smatra da je cijena notarske usluge niža od optimalne.

„Visok procenat građana –oko 91 odsto, ne zna kome se i kako podnosi pritužba na rad notara, pa bi na širenju tog obajvještenja trebalo mnogo više uraditi“, istakla je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, preuzimajući dio sudske nadležnosti, u oblasti vođenja ostavinskih postupaka, notari su znatno rasteretili rad sudova.

„Samo prošle godine su završili čak 4.664 ostavinskih postupaka, pri čemu je sudu na odlučivanje po prigovoru vraćeno samo 34, ili 0, 6 odsto“, objasnila je Gorjanc Prelević.

Predsjednik Notarske komore Crne Gore, Branislav Vukićević, ocijenio je značajnom saradnju notara sa Katastrom jer notari, kako je istakao,  sada mogu pristupiti katastarskoj bazi podataka.

“U posljednje vrijeme, na naš zahtjev, često pristupamo bazi podataka katastra radi sigurnosti prometa nekretnina i uspostavljanja hipoteka. Već možemo da pogledamo ažurirane zahtjeve podnesene u Katastru”, objasnio je Vukićević.

Prema njegovim riječima, realizacijom druge faze saradnje između Notarske komore i Katastra, notari će moći da vade liste nepokretnosti svojih klijenata.

Vukićević je kazao da će u narednom periodu notari biti u mogućnosti da direktno knjiže nekretnine i hipoteke u katastar.

Pravosudna inspektorica, Anka Vučinić, kazala je da je notarska služba ispunila svrhu, jer su, kako je navela, spriječene negativne pojave u različitim oblastima.

“Spriječene su negativne pojave u oblasti prometa nekretnina. Takođe, država je naplatila porez i druge javne prihode. Putem notarske službe uspješno se vodi borba protiv pranja novca u oblastima za koje su nadležni notari”, istakla je Vučinić.

Ona je rekla da je od jula 2011. godine, počelo da radi 50 notara, a  da su se, na nedavno završenom konkursu, prijavila tri notara za mjesta u Beranama, Bijelom Polju i Kolašinu, čijim imenovanjem će, kako je ukazala, broj notara u tim opštinama biti popunjen.

Član Upravnog odbora Notaraske Komore Crne Gore, Igor Stijović, smatra da broj stanovnika, ne bi trebalo da bude opredjeljujući za izbor broja notara.

“U nekim malim, nerazvijenim sredinama ne bi trebalo insistirati na jednom notaru na 15 hiljada stanovnika.  Ne znam da li će ovo troje notara izabranih za opštine na sjeveru biti zadovoljni obimom posla”, kazao je Stijović.

Načelnik Direkcije za nadzor u Ministarstvu pravde, Branko Cimbaljević, ocijenio je da je notarska služba, od početka rada, u velikoj mjeri ispunila ciljeve koji su joj postavljeni.

„Institut notara je uveden 2011. godine u cilju što uspješnije i intenzivnije reforme pravosuđa, stvaranja uslova za dalje jačanje pravne sigurnosti, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda i u cilju stvaranja ambijenta za sigurno investiranje i ulaganje“, pojasnio je Cimbaljević. 

Danilovgrad, PR pres servis Obuka za policijske službenike o LGBT pravima trebalo bi da doprinese boljem razumijevanju različitosti i obavljanju profesionalnih zadataka, jer društveno prihvatanje te populacije još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenjeno je iz nevladinih organizacija (NVO) Juventas i Kvir Montenegro.

Te dvije organizacije su, u saradnji sa partnerima, organizovale obuku za policijske službenike, u okviru projekta u okviru projekta „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, kojeg finansira Evropska unija (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, kazala je da je današnja obuka organizovana na simboličan datum.

„Danas je Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije i to je posebno bitno nama, jer su na treningu prisutne kontakt osobe za saradnju sa LGBT zajednicom iz gotovo svih centara bezbjednosti u Crnoj Gori, navela je Čolaković.

Pored kontakt osoba za LGBT zajednicu iz centara bezbjednosti, kako je navela, obuku pohađaju i studenti Policijske akademije u Danilovgradu.

„Obuku pohađa 16 osoba. Posebno nam je drago što je ova obuka rađena u saradnji sa Upravom policije i Policijskom akademijom u Danilovgradu, koja pokazuje proaktivan pristup u odnosu na obrazovanje svojih studenata, kada su u pitanju ljudska prava LGBT osoba“, istakla je Čolaković.

Prema njenim riječima, obuka podrazumijeva radionice interaktivnog karaktera koje se odnose na identitete, strateški i nacionalni okvir kada su u pitanju LGBT ljudska prava.

„Nadamo se da će ova obuka stvoriti povoljniju kako društvenu, tako i profesionalnu klimu. Smatramo da onog trenutka kada bolje razumijemo određenu različitost, možemo u skladu sa tim bolje obavljati naše profesionalne zadatke koje nam svakodnevni posao predstavlja“, navela je Čolaković.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, kazao je, govoreći o Međuanrodnom danu borbe protiv homofobije i transfobije, da je u ovogodišnjem fokusu obilježavanja tog datuma na međunardnom nivou podrška porodice,

„Nama je jako drago zbog te poruke, jer je poruka proteklog Montenegro prajda bila  Podrška - porodična vrijednost i naš fokus je bio na podršci porodice koja i dalje izostaje kad su LGBT osobe u pitanju“, istakao je Kalezić.

On je kazao da ove godine Kvir Montenegro, Juventas i partnerske organizacije 17.maj obilježavaju cjelonedeljnim programom, koji podarzumijeva niz aktivnosti, od premijere predstave „Pometne pitomca Terlesa“, do konferencija od kojih će završna biti u petak.

„Mislim da možemo govoriti o većem društvenom prihvatanju LGBT osoba u Crnoj Gori, ali ne možemo govoriti o društvenom prihvatanju koje je na nivou da bi svima nama omogućio da budemo slobodni u svakodnevnom životu“, ukazao je Kalezić.

Bez obzira na sve pozitivne pomake, kako je upozorio, i dalje veliki broj nas živi skriveno i u strahu svakodnevno.

„Svim LGBT osobama želim da poručim da ne postoji neko ili nešto zbog čega mi naš život treba da proživimo skriveno ili u strahu. Niko nije vrijedan toga da mi živimo na način koji ne odražava naše potrebe i nas kao osobe, već odražava potrebe ljudi koji smatraju da mi treba da živimo drugačije i da budemo to što nismo“, zaključio je Kalezić.

Podgorica, PR pres servis - U Crnoj Gori značajno su unaprijeđena prava i uslovi boravka pritvorenih i osoba na izdržavanju kazne zatvora, ali nisu dovoljno iskorišćene prilike da se stanje dodatno unaprijedi, poručila izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Juventas Ivana Vujović.

Ona je, na nacionalnoj konferenciji “Jednak pristup pravdi i pravosudnom sistemu Crne Gore”, koju su organizovali NVO Juventas, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i LGBTQ asocijacija Kvir Montenegro,  kazala da su, studija i izvještaji, rezultat istraživanja koja su sprovedena prošle godine, u okviru istoimenog projekta koji  finansijski podržava Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.

Vujović je kazala da je kroz projekat praćeno postupanje pravosudnih organa prema osobama koje koriste droge, osobama sa teškoćama u psihičkom funksionisanju,te osobama koje žive sa HIV/AIDS-om tokom istražnog postupka suđenja i penalnog boravka u zatvoru.

Posebno istraživanje je, kako je napomenula Vujović, sprovedeno i u odnosu na položaj LGBT osoba u zatvorima.

 “U odnosu na položaj osoba sa teškoćama u psihičkom funkcionisanju, institucijama nedostaje obučeni kadar a često i prostorni kapaciteti. Tako dolazimo u situaciju da se obavezna mjera liječenja zavisnosti sprovodi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), koji nema Specijalnu bolnicu, nema dovoljno zaposlenih u službi tretmana i u službi zdravstvene zaštite, a Specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti nema dovoljno kreveta naminjenjih pacijentima koje im sud upućuje”, pojasnila je Vujović u PR Centru.

Prema njenim riječima NVO Juventas je, od septembra do decembra prošle godine, organizovala 17 kontrolnih posjeta ZIKS-u, a CeMI je, kako je kazala, analizirao 80 sudskih postupaka.

“Uzimajući u obzir da je tokom prošle godine u ZIKS-u boravilo 46 odsto povratnika, a da je stepen povratništva visok među populacijom osoba koje koriste droge, od posebne važnosti za ovu populaciju, ali i društvo u cjelini je značajno poboljšanje programa liječenja bolesti zavisnosti u zatvorskim uslovima, kao i na slobodi, za osobe koje su u sukobu sa zakonom”, ocijenila je Vujović.

Ona je naglasila da je položaj žena koje koriste droge, a koje su u sukobu sa zakonom veoma zabrinjavajući, i da osobe sa poteškoćama u psihičkom funkcionisanju ne dobijaju adekvatnu podršku kada se nađu na slobodi.

“I pored značajnih poboljšanja, moramo naglasiti i da zdravstvena zaštita osoba koje žive sa HIV-om i one koje imaju Hepatitis C u zatvoru nije izjednačena sa onom na slobodi”, rekla je Vujović.

Ministar pravde Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da društvo mora da ima poseban senzibilitet prema socijalno ranjivim grupama, jer je, kako je pojasnio, mjera u kojoj su zaštićena njihova prava mjera humanosti jednoga društva.

“Pravo na pristup sudu kao integralni element prava na pravično i javno suđenje i princip zabrane diskriminacije su dvije teme, odnosno dva međunarodno pravna standarda od kapitalnog značaja za ukupan prosperitet crnogorskog društva”, istakao je Pažin.  

Princip zabrane diskriminacije u međunarodnom pravnom okviru je, kako je podsjetio, uređen članom  14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih soboda, ali na “jedan način koji je u određenoj mjeri limitiran”.

“Član 14. podrazumijeva zabranu diskriminacije u ostvarenju samo onih prava, koja su zaštićena Evropskom konvencijom, ali odlično znamo da su Konvencijom uređena uglavnom građanska i politička prava, dok su ekonomska, socijalna, i kulturna prava uređena nekim drugim međunarodnim pravnim instrumentima”, pojasnio je Pažin.

Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore, Bojana Bandović, smatra da je potrebno riješiti nedostatak prostornih kapaciteta i da je stanje bezbjednosti sudova na izuzetno niskom nivou.

“Samo su Viši sudovi u Podgorici i Bijelom Polju opremljeni posebnim čekaonicama u kojima bi svjedoci čekali početak glavnog pretresa, dok kada je riječ o osnovnim sudovima, oni ove probleme prevazilaze koristeći druge prostorije i tako poštuju međunarodne standarde koji nalažu da sudovi vode računa da se u svakoj situaciji kada je potrebno izbjegne susret okrivljenog i žrtve”, objasnila je Bandović.

Predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, Zoran Radović, kazao je da stvarnost “kaska” za zakonodavnim određenjima, ali da je postignut veliki napredak u dijelu koji se odnosi na javnost rada sudova.

“U našem sudu postoje ekrani gdje se svakodnevno mogu vidjeti suđenja, tj. građani na sajtu suda mogu da vide koja su suđenja toga dana i mogu da tim suđenjima prisustvuju”, kazao je Radović. 

Dekan Fakulteta pravnih nauka na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), Zoran Stojanović, smatra da je krivično pravo za relativno kratko vrijeme prešlo ogroman put, pogotovo, kako je rekao, u nekim oblastima.

“Sada u Krivičnom zakoniku Crne Gore imamo odredbu da, ako je krivično djelo učinjeno prema licu zbog njegove seksualne orijentacije, to je obavezno otežavajuća okolnost”, objasnio je Stojanović.

On je kazao da u javnosti vlada pogrešan utisak, da su neuračunljiva lica česti izvršioci krivičnih djela, jer je statistički, kako je objasnio, to zanemarivo.

“Mnogo su češća ona lica sa određenim psihičkim smetnjama, koje su daleko od toga da bismo mogli da ih proglasimo za neuračunljivost. Naše krivično pravo je takvo da traži veoma mnogo da bi se neko proglasio neuračunljivim”, naglasio je Stojanović.

Generalna direkotrica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, rekla je da osobe koje su lišene slobode zbog mentalnog oboljenja ili drugih psihijatrijskih problema moraju imati jednak tretman, a lišenje slobode, kako je precizirala, ne smije biti proizvoljno već mora biti utemeljeno na konkretnom zakonskom osnovu.

“Lišenje slobode ovih osoba mora biti u cilju zdravstvene i socijalne kontrole uz primjenu objektivnih medicinskih standarda u odlučivanju da li se neka osoba smatra mentalno oboljelom cijeneći prirodu takvog stanja, koje mora biti dovoljno ozbiljno da bi se moglo opravdati lišenje slobode”, rekla je Laković Drašković.

Autorka studije, Jelena Đurišić, istakla je da je važno uskladiti pravnu i psihijatrijsku terminologiju, kao i riješiti pitanje ograničenih kapaciteta Specijalne psihijatrijekse ustanove Dobrota u Kotoru.

“S obzirom na preopterećenost sudskog i odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti, kao i dugogodišnjih neriješenih problema vezanih za rad te bolnice, a posebno s obzirom na činjenicu da Specijalna psihijatrijska bolnica u Kotoru od svog osnivanja nije zamišljena kao zatvorska bolnica, evidentna je potreba za izgradnjom Zatvorske bolnice, a što je u skladu sa brojnom uporednopravnom praksom i preporukama”, rekla je Đurišić.

Konkurs za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama (NVO) za podršku organizacijama civilnog društva i jačanje njihovih kapaciteta u zajednici u cilju podizanja svijesti i unapređenja pružanja usluga građanima u području zaštite potrošača trajaće do 20. maja.

To je saopšteno iz NVO Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)  koji je, u partnerstvu sa  Centrom za zaštitu potrošača (CEZAP), Crnogorskom LGBTQ asocijacijom Queer Montenegro i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), raspisao konkurs.

Konkurs je, kako se navodi, raspisan u okviru projekta „Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori - ZAŠTITI.ME“.

„Prijedlozi projekata se odnose na sjevernu i južnu regiju Crne Gore vrijednosti od pet do 15 hiljada eura i mogu se dostaviti najkasnije 20. maja do 23:59 sati“, kaže se u tekstu konkursa.

Pravo učešća na ovom konkursu imaju NVO organizacije registrovane u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama koje ispunjavaju kriterijum da su registrovane kao udruženja građana najmanje godinu dana prije isteka roka za dostavljanje prijedloga projekata na ovom konkursu.

„Organizacije moraju da imaju sjedište u Crnoj Gori, da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom, sa partnerima (ukoliko su predviđeni projektom), a ne da nastupaju kao posrednici, kao i da imaju godišnji promet manji od 30 hiljada eura“, precizira se u tekstu konkursa.

Na zvaničnim sajtovima NVO CeMI, CEZAP i Queer Montenegro se nalaze detaljnije informacije o konkursu, kao i sva potrebna dokumentacija za prijavljivanje na konkurs: www.cemi.org.me, www.cezap.org, www.queermontenegro.org.

Strana 4 od 27