Podgorica, PR pres servis (16. decembar 2016) – U Crnoj Gori tri četvrtine građana smatra da LGBT osobama ne treba omogućiti pravo na brak, kao i da im ne treba dozvoliti usvajanje djece, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje „Stavovi o LGBT zajednici“ sprovedeno je u septembru na uzorku od 816 punoljetnih građana, u okviru projekta „Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, koji sprovodi Juventas u partnerstvu sa Kvir Montenegrom i Instututom za pravne studije, uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da je istraživanje sprovedeno u toku predizborne kampanje, i da su podaci lošiji u odnosu na one koji su izmjereni prethodnih godina.

„Istraživanje je pokazalo da tri četvrtine ispitanika smatraju da je homoseksualnost, biseksualno, transrodnost bolest, i pored sve kampanje koju smo imali u poslednje vrijeme. Nije dovoljno da predstavnici civilnog sektiora i mediji govore o pravima LGBT zajednice, već je sada sazrelo vrijeme da od svih političkih partija dobijemo podršku“, istakla je Vujović na panel diskusiji „Pravo na porodicu“.

Prema njenim riječima, gotovo tri četvrtine građana dijeli mišljenje da LGBT osobama ne treba omogućiti pravo na brak.

„Polovina ispitanika je stavova da nije prihvatljivo da se pripadnicima LGBT populacije, na osnovu zajedničkog života sa partnerom, omogućavaju prava koja imaju muškarci i žene po osnu registrovanih zajednica“, navela je Vujović.

Ona je kazala da i pored diskriminatoskih stavova, 60 odsto građana smatra da se LGBT prava poštuju u našoj državi.

„Većina građana smatra da se Povorka ponosa organizuje da bi se provocirala većina, a taj događaj djelimično ili u potpunosti podržava 13 odsto stanovništva. Pravo na brak i pravo na usvajanje djece kod LGBT parova češće negiraju oni koji se izjašnjavaju kao vjernici nego oni koji navode da to nisu“, rekla je Vujović.

Polovina građana, kako je kazala, smatra da prava LGBT osoba nisu ugrožena,a  tri četvrtine da LGBT osobama ne treba dozvoliti usvajanje djece.

Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Barbara Rotovnik, kazala je da nas raznolikost spaja uprkos našim razlikama.

„Jednakost svih građana bez obzira na pol, godine, nacionalnost, rasu, fizičke ili mentalne nemogućnosti, vjerska ili politička uvjerenja, ili seksualnu orjentaciju su centralne vrijednosti kojima moramo težiti i poštovati“, poručila je Rotovnik.

Iz tog razloga, kako je istakla, diskriminacija u odnosu na seksualnu orjentaciju ne smije biti tolerisana.

„Poštujući ovo, Ugovor o funkcionisanju EU, konkretno član 19, omogućava toj evropskoj zajednici da postavi zakondavstvo boreći se protiv diskriminacije zasnovane na rodnoj i seksualnoj orjentaciji“, navela je Rotovnik.

Ona je ukazala da smjernice EU za promociju i zaštitu pridruživanja svih ljudskih prava od LGBT osoba, koje je usvojio Savjet Evrope 2003. godine, kažu da „LGBTI osobe imaju ista prava kao i sve ostale osobe. Nijedno novo ljudsko pravo nije stvoreno za njih, i nijedno im ne smije biti uskraćeno“.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, rekao je da će taj resor do kraja godine pripremiti akcioni plan za 2017. godinu za Sprvođenje Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori 2013/18.

„ Predstoji nam izrada Zakona o registroavnom partnerstvu.. Pripremili smo analize modela i pozvali širu javnost da da sugestije. Oslanjamo se puno na pozitivne primjere u državama Zapadne Evrope i nastojimo što bolje i kvalitetnije to inkorporiramo u naš pravni sistem“, istakao je Zenka.

Predsjednik Upravnog odbora LGBTIQ Asocijacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, rekao je da potreba za pravnim prepoznavanjem istopolnih zajednica nije nešto što samo hoće LGBTIQ osobe u ovom vremenu, već nešto što je, kako je naveo, dio našeg identiteta u istoriji Crne Gore, „a o čemu se ne zna dovoljno“.

“Ovaj zakon jeste nešto je potrebno nama, koji smo lezbejke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe. S druge strane, potreba je i svih onih koji su heteroseksualne osobe, a koje ne žele da stupe u brak“, istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, ono što će za LGBT zajednicu donijeti promjenu u životima jeste što će živjeti „dostojanstvenije“.

„Samim tim što nemamo ogroman set prava koje će ovaj zakon donijeti, čini da mi ne možemo osjećati ljudi koji žive dostojanstveno i stalno živimo sa tim da nas zakon, sitem, kompletna pravna regulativa postavlja u poziciju građan drugog reda“, naveo je Kalezić.

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, kazala je da su očekivani rezultati projekta  smanjenje homofobije u opštoj zajednici, uključujući porodice sa posebnim akcentom na manje razvijene lokalne sredine.

„Očekivani rezultati projekta su i poboljšan pristup pravdi, poboljšana dostupnost zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih servisa, razvijanje javnih politika u odnosu na nedostajuća zakonska i podzakonska rješenja vezana za privatni porodični život LGBT osoba, ali u unapređenje kapaciteta akltivista za ljudska prava LGBT osoba i posticanje umrežavanja sa institucijama sistema“, navela je Čolaković.

 

{youtube}Oae

 

 

 

 Podgorica, PR pres servis – Prihvatanjem drugačije seksualne orijentacije svog djeteta, roditelji im pomažu da budu zdrave, samopouzdane i srećne osobe, smatra Maja Raičević.

Ona je, u video poruci povodom četvrtog Montenergro Prajda, koji će biti održan u subotu, kazala da porodica treba da bude mjesto u kojem dobijamo bezuslovnu ljubav i podršku da budemo ono što jesmo i što želimo da budemo.

„Mnogim roditeljima nije lako da prihvate drugačiju seksualnu orjentaciju svoga djeteta, najviše zbog straha od negativne reakcije okoline i predrasuda koje nose u sebi. Međutim, ako je neko bio dovoljno iskren i hrabar da sa nama podijeli tu informaciju, uprkos strahu od osude i odbacivanja, i mi treba da budemo dovoljno otvoreni i spremni da pružimo podršku“, kazala je Raičević.

Prihvatajući drugačiju seksualnu orjentaciju svog djeteta, kako je ocijenila, roditelji im pomažu da budu zdrave, samopouzdane i srećne osobe.

Milan Žugić kazao je da nam je za sve što radimo u životu potrebna podrška.

„Podrška porodice je, ipak, najvažnija. Pripadnicima LGBT zajednice ta podrška često izostaje. Zato, podržite ih. Vidimo se u subotu na četvrtom Montenegro Prajdu“, rekao je Žugić.

Jelana Čolaković smatra da vrijeme u kojem se dešava četvrti Montenegro Prajd, pravo vrijeme da podijeli njen „recept za srećnu porodicu“, poštujući svakog njenog člana.

„Kreiralo ga je iskustvo LGBT osoba, obeshrabrenih i tužnih zbog negativnih stavova, straha od odbacivanja, a samim tim i nemogućnosti da podijele važan dio sebe sa svojim najbližima. Svako ima pravo da živi ispunjen, slobodan život bez straha zato budite roditelj koji će osnažiti svoje dijete, informišite se i pokažite vašem djetetu da želite da saznate više“, poručila je Čolaković.

Ona je kazala da su ključni sastojci njenog „recepta“ ljubav, povjerenje, razumijevanje, sigurnost.

Sonja Drobac kazala je da se podrške obično sjetimo kad nam zatreba i kad izostane neka koju očekujemo.

„Nemoj da te život podsjeća. Pruži podršku. Budi podrška. Vidimo se na Prajdu“, istakla je Drobac.

Nikoleta Tomović kazala je da djeca trebaju ljubav, podršku i razumijevanje.

„Zato ih nauči, razumi, podrži i podrži različitost. Budi uzor svojoj djeci, primjer svojim komšijama, podrška svom narodu, zato podrži različitost. Podrži četvrti Montengro Prajd“, poručila je Tomović.

Kampanja je dio projekta “Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ koji je započeo u januaru 2016. godine sa glavnim ciljem jačanja uloge civilnog društva i aktivista za ljudska prava u promociji ljudskih prava LGBT osoba. Specifični cilj projekta je doprinos implementaciji pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava LGBT osoba. Projekat se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Video kampanju su podržale brojne poznate ličnosti iz civilnog sektora, medija i umjetnosti, a u narednim danima biće emitovane i njihove poruke podrške Montenegro Prajdu.

VIDEO:

 

 

Podgorica, PR pres servis ( 15.decembar 2016) – LGBT osobe imaju potrebu da ih porodica prihvati i podrži,  jer se tako mnogo lakše bore sa stresom koji ih okružuje u društvu koje je još uvijek homofobično, ocijenjeno je na panel diskusiji Kvir Montenegra.  

Panel diskusija „Roditeljski sastanak“ organizovana je u okviru „Neđelje ponosa“ četvrtog Montenegro Prajda, koji će biti odžan u subotu u Podgorici pod sloganom „Podrška – porodična vrijednosti“.

Đorđina Gvozdenović, čija ćerka je pripadnica LGBT populacije, kazala je da je najprije bila šokirana saznanjem da joj je dijete drugačijeg seksualnog opredjeljenja.

„Sjećam se šoka koji sam proživjela, i moje nemogućnosti da u momentu reagujem na to saznanje. Nisam znala je li se šali ili je ozbiljna, da li me stavlja na probu. Te noći nisam spavala uopšte. Razmišljala sam ciljelu noć o tome je li u pitanju moja greška, jesam li pogriješila u vaspitanju“, rekla je Gvozdenović u PR Centru.

Ona je kazala da je pokušavala da nađe racionalan razlog za to što se njenoj ćerki ne svidjaju osobe drugog pola.

„Postojao je jedan momenat kad sam ja morala da izaberem da li mi je bitnije šta će okolina da kaže i kako će to drugi da prihvate od toga što je to moje dijete i što ja kao roditelj osjećam, da je moja uloga da je podržim i da budem pored nje“, istakla je Gvozdenović.

Ona je kazala da to nije bilo jednostavno u sredini u kojoj, kako je kazala, zločini i nasilje prolazi, „ali različitost ne može da se prihvati“.

„Ne prolaze samo osobe koje su članovi LGBT populacije kroz sve to nego i njihovi roditelji. I oni imaju svoje strahove, svoje sumnje. Moje dijete nije to znalo. Ona je mislila da sam ja vrlo „kul“ prošla kroz sve to, jer je moj izbor bio da je pustim da bude to što jeste, da prihvatim da ona razvojno ima pravo da luta i ako to bude njen izbor da je prihvatim“, navela je Gvozdenović.

 Psihološkinja, Itana Kovačević, kazala je da crnogorskom društvu gdje je porodica visokovrednovana LGBT osobe imaju potrebu da ih ta porodica prihvati i da stane uz nje.

„Kad ih prihvati i stane uz njih onda se mnogo lakše bore sa tim stresovima koje ih okružuju“, istakla je Kovačević.

Prema njenim riječima, saopštavanje informacije da je dijete LGBT, o kojima roditelji često ni ne promišljaju o svom životu, dolazi do prvobitnog šoka.

„Onda kreće najčešće faza negiranja – to je faza, promijeniće se, dešava se u adolescenciji. A najčešće, iza faze tog negiranja, postoji faza osjećaja tuge kada shvate da je to nepromijenjivo i da njihovo dijete ima drugačiju seksualnu orjentaciju ili rodni identitet“, kazala je Kovačević.

Tada kreće, kako je pojasnila, faza gubitka fantazije o sopstvenom djetetu.

„Roditelji imaju očekivanja od samog rođenja od svog djeteta. Kad se suočimo sa tim koja su to očekivanja od našeg djeteta, i da su to samo naša očekivanja, da to nije ono što ono jeste, onda je moguć proces prihvatanja i jedne ogromne odgovornosti da se na kraju smogne hrabrost roditelja da stane i zastupa svoje dijete“, rekla je Kovačević.

Roditeljima je, kako je navela, u tom trenutku jako važna podrška koja u Crnoj Gori još uvijek ne postoji.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, rekao je da je jako iskren momenat kad LGBT osobe odluče da saopšte svojim porodicama da su drugačijeg seksualnog opredjeljenja.

„Zbog toga što do tog trenutka mi živimo jedan život koji podrazumijeva to da nas ni naša porodica ne poznaje onakvim kakvi zaista jesmo. Ne samo da nas ne poznaju u tom smislu toga što mi jesmo, i ne znaju sve probleme sa kojima se susrijećemo“, naveo je Kalezić.

On je rekao da je za taj trenutak iskrenosti potrebno puno hrabrosti, „jer tad uglavnom imamo osjećaj da dosta toga stavljamo na kocku“.

„Stavljamo na kocku najbitniju stvar koju imamo, a to je porodica i uglavnom ljudi razmišljaju da mogu da izgube tu porodicu. I pored toga što je rizik, ljudi odlučuju to da urade“, kazao je Kalezić.

Koordinator programa za zaštitu i promociju ljudskih prava trans osoba u Kvir Montenegru, Jovan Ulićević, rekao je da je biti trans osoba u ovom društvu veći tabu nego biti LGB osoba.

„Potpuno je nevjerovatno kad kažem ljudima da imam podršku porodice i prva reakcija je uvijek da su ljudi zadivljeni što smo hrabri i sve je to sjajno. Pogotovo kad pričam sa ljudima iz trans zajednice, koji još uvijek nemaju podršku porodice i njima to zvuči kao naučna fantastika kad pričam o situaciji u kojoj sam bio, jer je moja porodica meni pružila podršku i kad sam bio na operaciji“, kazao je Ulićević.

On je podsjetio da se 2011. godine autovao, a da je godinama odlagao da prizna svojoj porodici.

„To saznanje me je uplašilo, pogotovo kad nismo imali neku informisanost o tim temama. U momentu kad sam odlučio da saopštim porodici, osjetio sam veliko uzbuđenje i ogroman strah. Sama činjenica da je vrlo moguće u ovakvoj sredini izgubiti porodicu zbog nečega što jeste i ne možete da promjenite kod sebe je ogroman strah“, naveo je Ulićević.

 

 

 

 Podgorica, PR pres servis ( 15. decembar 2016) – Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) predstavio je danas mobilnu i veb aplikaciju koja će građanima omogućiti da anonimno prijavljuju slučajeve korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Aplikacija je predstavljena u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori - Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i Program podrške za Crnu Goru (CBSS).

Projekt koordinator u CeMI-ju, Marko Savić, rekao je da je to prva mobilna aplikacija takve vrste u Crnoj Gori koja, kako je pojasnio, omogućava građanima anonimno prijavljivanje slučajeva korupcije, uz mogućnost slanja fotografija, audio snimaka i sličnih dokaza mogućih slučajeva kršenja njihovih prava kao pacijenata.

„Osnovni cilj prikupljanja prijava od građana je da se izmjeri ukupni nivo korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, odrede tačne ustanove, zdravstveni sektori i/ili doktori/zdravstveni radnici koji su korumpirani, ali i da se podigne svijest zdravstvenim radnicima i građanima o negativnim posljedicama činjenja koruptivnih radnji“, kazao je Savić u PR Centru.

Ova aplikacija može, kako je istakao, omogućiti menadžerima i direktorima zdravstvenih ustanova da na osnovu trvdnji, komentara i prijava građana preduzimaju odgovarajuće mjere za pokretanje postupaka ili kažnjavanja zdravstvenih radnika na koje se prijave odnose.

Savić je podsjetio da je od septembra CeMI angažovao advokaticu koja pruža besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je ugroženo neko njihovo pravo kao pacijenta.

„Do sad je pružena primarna pravna pomoć za 21 pacijenta i sekundarna za njih devet. Glavne značajke izvještaja koje dobijamo od advokatice su da zaštitinici uglavnom ne odgovaraju u zakonskom roku od tri dana na žalbe pacijenata“, naveo je Savić.

 Projekt koordinatorka u CeMI-ju, Sanja Zindović, kazala je da ovaj projekat CeMI realizuje u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Centrom za zaštitu potrošača (CEZAP), Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN) i Komitetom pravnika za ljudska prava (YUCOM).

“Osnovni cilj ovog projekta je davanje doprinosa dostizanju evropskih standarda u Crnoj Goi u oblasti zaštiti prava pacijenata kroz jednak pristupu zdravstvenim uslugama i pravdi za sve građane, sa posebnim akcentom na pripadnike marginalizovanih grupa“, navela je Zindović.

Kroz projektne aktivnosti, kako je pojasnila, CeMI želi podstaći punu implementaciju zakonodavnih rješenja u oblasti zdravstvene zaštite i dati preporuke za njihovo dalje unapređenje, sa ciljem približavanja međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

„Takođe, dio aktivnosti je usmjeren ka podizanju svijesti šire javnosti, civilnog sektora, pružalaca zdravstvenih usluga, o pravima pacijenata, sa akcentom na anti-diskriminaciju, jednak pristup zdravstvenoj zaštiti i pravdi, zaštiti ličnih podataka“, rekla je Zindović.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je ta organizacija organizovala mini istraživanje koje se fokusiralo na to kako se poštuju prava OSI kao pacijenata u zdravstvenom sistemu.

„Kada smo pitali OSI na terenu, u Bijelom Polju i Beranama, da li osjećaju da se poštuje njihovo dostojanstvo kao prava pacijenta, odgovori su bili zabrinjavajući i jako ironični u smislu da su oni za medicinsko osoblje samo bolesnici i da vrlo rijetko osjećaju da se poštuje njihovo dostojanstvo, a posebno ne zaštita privatnosti“, navela je Vujačić.

Kada su pitali osobe oštećenog sluha na koji način medicinsko osoblje razgovara sa njima i da li se njima direktno obraća ili njihovom asistentu, Vujačić je ukazala da su neki od odgovara bili da se nikad njima direktno ne obraćaju.

Prema njenim riječima, veliki je problem što u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne postoje procedure za prijem OSI.

„OSI često ne znaju na koji način i sa kim treba da komuniciraju, zbog nepristupačnosti informacija, i često prolaze duge procedure koje u praksi ne bi trebalo da prolaze“, istakla je Vujačić.

Podgorica, PR pres servis – Isključivanje člana porodice zato što je drugačiji je stvar ega, a ne srca, smatra Jasmina Đukić, poručujući svima da puste ego i dođu na četvrti Montenegro Prajd.

Ona je, u video poruci povodom četvrtog Montenergro Prajda, koji će biti održan u subotu, kazala da je da doživljaj pripadanja, podrške, ljubavi su najvažniji i oni čine da, kako je navela, lakše postanemo bolji ljudi.

„S druge strane, kad isključimo nekog iz porodičnog sistema, samo zato što je drugačiji mi to radimo iz ega, jer srcem ne isključujemo, srce prihvata. Svakom pripada pravo da pripada, zato pustite ego i dođite sa vašim porodicama 17. decembra na četvrti Montenegro Prajd. Vidimo se“, rekla je Đukić.

Damira Kalač upitala je koliko smo u životu imali želja koje nismo ispunili zbog toga što su drugi smatrali da ne bi trebalo to da radimo.

„Vjerujem da se niste dobro osjećali zbog toga. Ako ispunajvate tuđe želje, onda to nije vaš život“, smatra Kalač.

Sa nama žive ljudi koji, kako je navela, često ne žive svoj život ispunajavjući očekivanja i nabližih članova porodice.

„Pustite ljude da žive onako kako oni misle da treba, da prave svoje izbore i da biraju za svoju porodicu ono što oni smatraju da je za njih najbolje. Podržimo one koji su odlučili da ipak žive svoj život. Dođite na četvrtu Paradu ponosa u subotu 17.decembra“, poručila je Kalač.

Kampanja je dio projekta “Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ koji je započeo u januaru 2016. godine sa glavnim ciljem jačanja uloge civilnog društva i aktivista za ljudska prava u promociji ljudskih prava LGBT osoba. Specifični cilj projekta je doprinos implementaciji pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava LGBT osoba. Projekat se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Video kampanju su podržale brojne poznate ličnosti iz civilnog sektora, medija i umjetnosti, a u narednim danima biće emitovane i njihove poruke podrške Montenegro Prajdu.

 

Podgorica, PR pres servis –  Centar za porodično savjetovanje Narativ, u partnerstvu sa Udruženjem Roditelji, dobitnik je sredstava na konkursu za dodjelu mini grantova projektima nevladinim organizacija u okviru kojeg će uspostaviti psihosocijalno savjetovalište za roditelje LGBT osoba.

Konkurs za dodjelu mini grantova nevladinim organizacijama raspisale su nevladine organizacije Juventas, Kvir Monetenegro i Institut za pravne studije u okviru projekta „Unaprijeđenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“, koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica Centra za porodično savjetovanje Narativ, Aleksandra Mitrović, rekla je da, istraživanja koja su rađena u Crnoj Gori, govore da roditelji, ukoliko se njihova djeca iskažu kao članovi LGBT populacije, osjećaju jako neuspješno.

„Negdje je to podstaklo različite reakcije i način na koji se LGBT osobe kasnije uklope u društvo i u zajednicu i na koji način porodice izlaze na kraj sa tim. Iskustva govore o tome da se funkcionalnost porodice u tom periodu smanji“, kazala je Mitrović u izjavi za PR Centar.

Prema njenim riječima, podrška, koja je jako važna i bitna da se pruži članovima LGBT zajednice u tom trenutku nestane, „a samim tim i podrška koja je potrebna porodici nestane“.

„Ne samo što je zahtjevno kako će član LGBT zajednice biti prihvaćen u sredini, takođe porodica čiji je član LGBT zajednice se osjeća odbačeno od sredine, što je isto jedna važna stavka. Samim tim, ukoliko nema podršku, rizici se povećavaju“, smatra Mitrović.

Predstavnica Udruženja Roditelji,Lejla Abdić-Đoković, kazala je da je ta organizacija, koja se bavi zaštitom prava roditelja i djece, u partnerstvu sa Narativom, koji pruža psihološku pomoć, spojila ekspertize te dvije organizacije u cilju pripremanja projekta koji će pružiti psihosocijalnu podršku roditeljima LGBT osoba u Crnoj Gori.

„Za šest mjeseci koliko će trajati ovaj projekat, najbitnija aktivnost je da će stručnjaci koji će raditi u okviru psihosocijalnog savjetovališta prvo biti edukovani da rade sa roditeljima LGBT osoba. Nakon toga planiramo uspstavljanje psihosocijalnog savjetovališta i vršnjačke grupe roditelja LGBT osoba“, rekla je Abdić-Đoković.

Ona je kazala da se nada da će realizacijom tih aktivnosti doprinijeti da se poboljša funkcionalnost porodica.

„U okviru projekta „Unaprjeđenje psiho-socijalne podrške roditeljima LGBT osoba“ očekujemo da ćemo imati edukovan kadar, koji će i nakon realizacije projekta nastaviti da pružaju psihosocijalnu podršku roditeljima LGBT osoba“, istakla je Abdić-Đoković.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, kazao je da su konkurs raspisali sa ciljem podrške manjim organizacijama koje djeluju na lokalnom nivou širom Crne Gore zbog toga što je, kako je pojasnio, godinama unazad najveći dio aktivnosti koji je realizovan na polju promocije i zaštite ljudskih prava LGBT osoba implemementiran u Podgorici.

„LGBT osobe žive širom Crne Gore i moramo da učinimo dodatne napore da se te aktivnosti prošire na cijelu državu i na sve gradove. Upravo iz tog razloga smo insistirali na tome da lokalne organizacije učestvuju na ovom konkursu kako bismo stvarali uslove da lezbejke, gejevi, biseksualne i transosobe žive slobodnije i u drugim gradovima“, istakao je Kalezić.

Realizacija ovog projekta, kako je ocijenio, biće jako značajna jer dolazi u pravo vrijeme zbog toga što veliki broj problema sa kojima se LGBT osobe u Crnoj Gori srijeću se dešava unutar porodica.

„Zbog toga smo i za temu Prajda ove godine uzeli sloga „Podrška – porodična vrijednost“. Vjerujem da će realizacija ovog projekta biti od značaja za sve one roditelje koji imaju problem zbog toga što oni ili sami ne razumiju ili zbog straha od osude okoline ne mogu ili ne žele da prihvate svoju djecu koja su LGBT osobe“, rekao je Kalezić.

 

Podgorica, PR pres servis – Roditelji koji odbacuju svoju djecu zbog drugačijeg seksualnog opredjeljenja doživotno im daju do znanja da su neko drugi, ocijenila je Ljiljana Raičević, poručujući roditeljima da podrže svoje gej sinove i ćerke.

Ona je, u video poruci povodom četvrtog Montenergro Prajda koji će biti održan u subotu, kazala da se tokom rada sa ranjivim grupama susretala i sa problemom LGBT populacije, koja ima velikih neprijatnosti u samoj porodici.

„Uvijek sam se čudila  kako roditelji lagano odbacuju svoju djecu, nesluteći da im time doživotno daju do znanja  da su neko drugi. Nisu! Isti su kao mi. Pustite ih da se vole, pustite neka žive svoj život. Podržite ih. Podržite svoje gej sinove, ćerke lezbejke, dođite na Povorku Ponosa! Vidimo se tamo“, poručila je Raičević.

Daliborka Uljarević vjeruje, kako je kazala, da važan dio oblikovanja svih kao ličnosti počinje u porodičnom okruženju.

„Ukoliko je to porodično okruženje sigurno, ono postaje naš zabran od onoga šta su izazovi sa kojima se suočavamo, koji prijete da nas slome, ono postoje naš topli kutak u koji se ušuškamo kada nam je najteže i isto tako ono postaje naš izvor snage za važne životne odluke“, smatra Uljarević.

Ljepota našeg porodičnog ručka se, kako je navela, ogleda uprava u onoj mjeri začina koja samo nama prija i koju mi međusobno razumijemo.

„Isto kao što se ljepota balansa te porodice i harmonije koja je odlikuje ogleda u prihavatanju različitosti svih njenih članova. „O tebi je riječ“ poruka je ovogodišnjeg Festivala  filma o ljudskim pravima, jer time želimo da kažemo da su sva naša prava nedeljiva i da se LGBT prava tuču svih nas“, istakla je Uljarević.

Vasko Raičević rekao je da je intelekt ono što nas čini ljudskim bićima, ocijenjujući da je nemoguće biti intelektualac i homofob u isto vrijeme.

„Ako si homofob, odbacuješ jedan ogroman dio ljudske kulture, koju su stvarali ljudi koji su bili homoseksulane orjentacije, takođe jedan ogroman dio nauke, sveukupno jedan veliki i važan dio ljudske civilizacije. I na kraju, odbacujes svoj sopstveni intelekt i svodis se na primitivnu egzistenciju, ne možeš se nazvati čovjekom. A biti čovjek, zapravo, zar to nije temelj porodičnih vrijednosti?“, smatra Raičević.

On, kako je kazao, apsolutno podržava organizatore Montengro Prajda.

„Predstoje još mnoge bitka za ljudska prava u ovom društvu koje je i dalje još uvijek zaostalo, i ako im nešto znači nadam se da ću ja moći biti u tim redovima na njihovoj strani kad te važne bitku budu trebale da se vode“, istakao je Raičević.

Kampanja je dio projekta “Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ koji je započeo u januaru 2016. godine sa glavnim ciljem jačanja uloge civilnog društva i aktivista za ljudska prava u promociji ljudskih prava LGBT osoba. Specifični cilj projekta je doprinos implementaciji pravnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava LGBT osoba. Projekat se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Video kampanju su podržale brojne poznate ličnosti iz civilnog sektora,medija i umjetnosti, a u narednim danima biće emitovane i njihove poruke podrške Montenegro Prajdu.

Podgorica, PR pres servis – Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije, saopšteno je na konferenciji Instituta alternativa (IA).

Ta nevladina oraganizacija predstavila je danas istraživanje „Procjena integriteta policije u Crnoj Gori“, sprovedenog u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULS“ koji podržava Evropska unija.

Istraživačica javnih politika u IA Dina Bajramspahić kazala je da nije bilo većih iskoraka, ali ni upadljivog pada u dinamici rada Odjeljenja za unutrašnju kontrolu ni kada su u pitanju pritužbe građana, niti kada su u pitanju samonicijative kontrole zakonitosti rada policije.

„Broj građana koji se obraćaju Odjeljenju nije visok, a takođe je mali broj prijava za koje je unutrašnja kontrola prikupila dokaze kojima se potvrđuje njihova osnovanost. Od 238 prijava koje su podnijeli građani tokom poslednjih tri godine i devet mjeseci, 29 su bile osnovane, dok je 209 bilo neosnovano“, rekla je Bajramspahić u PR Centru.

Prijave građana su, kako je pojasnila, najčešće etičke prirode i donose se na nezadovoljstvo načinom preduzimanja službenih radnji od policije.

„Iz toga proizilazi da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije“, istakla je Bajramspahić.

Ona je kazala da su uspješniji rezultati rada Odjeljenja u samoinicijativnoj kontroli zakonitosti vršenja policijskih poslova, koje su kao praksa više zastupljene od 2014. godine.

„Tokom ove godine, u 16 slučajeva Odjeljenje je naložilo mjere za otklanjanje konstatovanih nepravilnosti, neurednosti i nedostataka čime se daje doprinos sistemskom funkcionisanju organizacionih jedinica Policije, što je dobra praksa, budući da organizacije jedinice nisu često predmet spoljnih kontrola u njihovim prostorijama“, navela je Bajraspahić.

Prema njenim riječima, imajući u vidu da je Zakonik o krivičnom postupku izmjenjen i dopunjen između ostalog i da bi se ojačala ovlašćenja unutrašnje kontrole u krivičnom postupku, strateški prioritet u radu, kako je ocijenila, mora biti otkrivanje krivičnih djela i podnošenje krivičnih prijava, „a osnovno mjerilo kvaliteta rada broj optužnih akata i osuđujućih presuda“.

„Međutim, Odjeljenje „ne raspolaže podatkom o broju podignutih optužnica u odnosu na broj krivičnih prijava“ koje su podnijeli, niti raspolaže „podatkom o broju pravosnažnih sudskih odluka“ što nije dobra praksa i ukazuje na nedovoljnu komunikaciju između državnih organa od čije saradnje zavisi uspješno procesuiranje  počinilaca krivičnih djela“, ukazala je Bajraspahić.

Ona je kazala da je, u odnosu na 2014.godinu, rukovodiocima organizacionih jedinica Uprave policije u 2015.godini upućeno gotovo upola manje pritužbi.

„Tačnije, 76 pritužbi građana na postupanje policijskih službenika organizacionih jedinica kojima rukovode. To je i dalje više pritužbi nego što su primila druga tijela za kontolu policije“, precizirala je Bajraspahić.

„Međutim, kako je pojasnila, ocijenjeno je da je 75 pritužbi neosnovano, dok je za jednu pritužbu utvrđeno da je odnovana, „čime je nastavljena praksa iz prethodnih godina po kojoj je visoka neosnovanost pritužbi građana“.

„Nadležne organizacione jedinice su u 2015.godini podnijele deset krivičnih prijava protiv deset policijskih službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili 12 krivičnih djela za koja se gone po službenoj dužnosti“, navela je Bajraspahić.

Ona je navela da su rukovodioci su u prošloj godini zbog povreda težih i lakših povreda službene dužnosti pokrenuli postupak i izrekli mjeru protiv 147 policijskih službenika, a podnosili su i, kako je kazala, zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv pet policijskih službenika.

„Od 1.janauara ove godine do 14.novembra u Odsjeku za utvđivanje teže povrede službene dužnosti policijskih službenika pokrenuta su 63 disciplinska postupka protiv 68 policijskih službenika, od kojih je za 41 konstatovana odgovornost, dok je 24 postupka i dalje u radu“, kazala je Bajraspahić.

Ona je ukazala da su  za oko 35 policijskih službenika izrečene novčane kazne 20 ili 30 odsto mjesečne zarade u trajanju od jednog do pet mjeseci, tri su uslovna prestanka radnog odnosa ili jedan prestanak radnog odnosa, dva su postupka prekinuta, a sedam je oslobođenih od odgovornosti.

„Prema dostupnim podacima, od 16 pravosnažnih dokaza od januara 2013. godine zaključno sa oktobrom 2015. Godine izrečene su tri zatvorske kazne za policijske službenike“, rekla je Bakraspahić.

Govoreći o protestima opozicije prošle godine, Bajraspahić je ocijenila da su sva tijela, a najviše Odjeljenje unutrašnje kontorle i tužilaštvo, doživjeli poraz u identifikovanju počinilaca krivičnih djela.

„Danas imamo samo tri procesuirana službenika, a znamo da ih je učestvovalo preko 30“, navela je Bajaramspahić.

Istraživačica javnih politika u IA Milena Milošević kazala je da put do pozicije u policiji i dalje nije utaban za najzaslužnije, što se, kako smatra, loše odražava na integritet policije.

„Ključni problemi su diskrecija prilikom zapošljavanja i rasporeda i proizvoljno ocijenjivanje“, navela je Milošević.

Ona je ukazala da se ocjenjivanje sprovodi na proizvoljan način, navodeći da je nastavljeno po šablonu koji je propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, „koji ne omogućava mjere profesionalnog učinka, niti je prilagođen prirodi policijskog posla“.

„Prema našim podacima, za 2015.godinu većina službenika je dobila ocjenu dobar, dok niko nije dobio ocjenu ne zadovoljava, za razliku od 2014.godine kada je zabilježeno pet takvih slučajeva“, istakla je Milošević.

Kako je precizirala od 3.497 rješenja o ocjenama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije koja su donijeta, 559 službenika je dobilo ocjenu odličan, 2.589 ocjenu dobar, dok je 359 službenika ocijenjen kao zadovoljavajući.

Istraživačica javnih politika u IA, Aleksandra Vavić, je, govoreći o parlamentarnom nadzoru policije, rekla da iako postoji dobar zakonski okvir, kontrola rada nije na zavidnom nivou.

„Ako pogledamo Odbor za bezbjendost i odbranu, i jegov rad u ovoj godini, možemo da primjetimo da je biob dosta pasivniji u kontroli rada policije nego u prethodnoj godini i održao je svega šest sjednica,a prva od njih je tek održana u maju“, navela je Vavić.

Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, kazala je da u dijelu slobodnog pristupa informacija i radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, činjenica je da je MUP organ vlasti koji najredovnije izvještava javnost i agenciju o stanju u opblasti slobodnog pristupa informacijama.

„Tokom 2015.godine ukupan broj zahtjeva koje je MUP primio u odnosu na ukupan broj zahtjeva koji su svi organi vlasti primili, iznosi 13 odsto. S druge strane, samo dva odsto podnijetih žalbi odnosilo se na rješenje koje je donio MUP“, navela je Đurnić.

Istraživačica javnih politika u IA, Ivana Bogojević, kazala je da rad unutrašnje jedinice za revizuju u MUP-u nije transparentan.

„Naš zaključak je da zakonski kapaciteti jedinice za unutrašnju reviziju još uvijek nisu potpuni. To znači da unutrašnja revizija u MUP-u još uvijek nije ispunila zakonski minimum od tri službenika u svom sastavu“, istakla je Bogojević.

Prezentacije istražiavnja na istu temu  organizovane su simultano i u Beogradu, Skoplju, Sarajevu, Tirani i Prištini, gde su nalaze predstavili partneri na projektu: Beogradski centar za bezbjednosnu politiku,  AnalitikaCentar za sigurnosne studije Institut za demokratiju i medijaciju i Kosovski centar za bezbednosne studije.

Strana 27 od 41