sreda, 11 mart 2015 12:17

VIDEO: Evropski pokret u Crnoj Gori

Evropski pokret u Crnoj Gori je, u srijedu 11. marta sa početkom u 12:00 sati, organizovao pres konferenciju, na kojoj su predstavljene preporuke i zaključci šestog kruga sjednica Radnih grupa Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore (NKEI 2013-2014).

Momčilo Radulović predsjednik Evropskog pokreta podsjetio je da ovaj projekat finansira Istraživački centar Slovačke asocijacije za spoljnu politiku, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Slovak Aid-a, uz učešće Vlade i Skupštine Crne Gore, primjer dobre prakse saradnje državnih institucija i civilnog sektora. Šesti krug sesija radnih grupa označio je i posljednji krug sesija, dok će usvojene preporuke i zaključci sveukupnog rada radnih grupa i projekta biti predstavljeni na završnoj Plenarnoj konferenciji Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore (NKEI 2013-2014), zaključio je Radulović.

Ambra Deklić, predstavnica porodice Zuber-Gregović je, u četvrtak 05. marta, organizovala konferenciju za medije, u prostorijama PR Centra. Povod za organizovanje konferencije je predmet restitucije imovine porodice Zuber-Gregović koji je najveći slučaj restitucije u Crnoj Gori.

Ambra Deklić je  kazala da je u Crnoj Gori u toku napad na privatnu svojinu bez presedana od strane Vlade koja sebe definiše demokratskom. 

„Eksproprijacija od strane države je zadnja granica građevinske špekulacije preko kojih bi vlast omogućila kompanijama iz Katara izgradnju jednog ogromnog luksuznog turističkog kompleksa“ – saopštila je Deklić.

Centar za monitoring i istraživanje CeMI, je u srijedu 4. marta rganizovao okrugli sto na temu Procjena rizika od korupcije u sektoru odbrane.

Cilj organizovanja okruglog stola je predstavljanje studije praktične politike a u okviru završne faze projekta „Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u sektoru odbrane“, podržanog od strane ambasade Kanade u Beogradu, u okviru Canada Fund programa.

Ženska REA mreža „PRVA“ i Centar za Romske inicijative su, u četvrtak 26. februara organizovali pres konferenciju povodom predstavljanja rezultata trogodišnjeg projekta Aktivna inkluzija i prava romskih žena na Zapadnom Balkanu.

Fana delija Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative kazala je da je Kolaicija koju čine predstavnici relevantnih institucija romskih i ne romskih organizacija doprinijela da u okviru trogodišnjeg projek Aktivna inkluzija i prava romskih žena na Zapadnom Balkanu na adekvatan način prepoznate prioritetne ciljne grupe i da su riješeni pojedini slučajevi nasilja u porodici i ugovoreni brakova i da su kreirane preporuke za nacionalne i lokalne planove.

Delija je istakla podatak da kroz implementaciju projekta Aktivna inkluzija i prava romskih žena na Zapadnom Balkanu od 70% pripadnica romske i egipćanske nacionalnosti u Nikšiću, Beranama, Podgorici Tivtu i Ulcinju upoznato sa zakonskim normama vezano za nasilje u porodici, posledicama dječijih ugovorenih brakova i značajem obrazovanja djece kroz edukativne radionice i seminare.

Behija Ramović, predsjednica ženske RAE mreže „PRVA“, kazala je da ima još dosta prostora da se položaj romske i egipćanske populacije poboljša, ali da su svjesni da i njihova strana treba da doprinese da se predrasude razbiju i da svojom proaktivnošću i naporima doprinesu kako bi se romska populacija u budućnosti u potpunosti integrisala u crnogorsko društvo.

„Usled nemogućnosti romske i egipćanske zajednice da na pravi način artikulišu svoje političke interese, preko svojih izabranih predstavnica i predstavnika u crnogorskom parlamentu dovodi do toga da njihovi stvarni problemi ostanu neprimijećeni i pored ustavom zagarantovanih prava u većini slučajeva Romi i Egipćani su i dalje na margini društveno političkih dešavanja“ – kazala je Ramović.

Ona smtra da su formiranjem romskih NVO organizacija, intezivnijim obrazovanjem i školovanjem ženskog kadra RE populacije i donošenjem odgovarajućih strategija i akcionih planova, stvoreni uslovi da se agresivnije krene u osmišljavanje puteva za brže uključivanje žena Romkinja i Egipćanki i njihovom aktivnijem učešću u političkom odlučivanju i izbornim procesima.

„Mi aktivistkinje dolazimo iz same zajednice i veoma dobro znamo da smo, uz rijetke izuzetke, isključene iz ovog društvenog segmenta, iz tog razlog cilj nam je da ukažemo na ozbiljnost problema, da edukujemo javnost kao i da čujemo mišljenje političkih partija o tome da li samtraju korisnim naše uključivanje u politički život“ – kazala je Ramović.

„Moramo biti uporni i dokazati svima da su Romi i Egićani sposobni da stvore bolje okruženje za sbe, ali i za druge. Ne možemo dozvoliti da i dalje budemo građani drugog reda i moramo da postavimo jasne i realne ciljeve od kojih ne smijemo odustati, a to je djelotvorno učešće pripadnika romske zajednice u donošenju odluka kroz političku participaciju žena Romknjia i Egipćanki u tim procesima“ – poručila je Ramović.

Slavko MiLIĆ, rukovodilac  odeljenja za suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delikvencije u Centru bezbjednosti Nikšić, izrazio je  posebno zadovljstvo  što je imao priliku da učestvuje u protekle tri godine u realizaciji projekta “Aktivna inkluzija i prava romkinja na Zapadnom Balkanu“ .

Milić je kazao da je ovaj  projeket  dao  značajne rezultate u suzbijanju nasilja u porodici, revenciji maloljetničke delikvencije i suzbijanju  romskih i egipćanskih ugovorenih brakova prislinog karaktera. Po njegovom mišljenju ovaj projekat je pokazao da se protiv ovih štetnih društvenih pojava  ne možemo boriti bez  aktivnog učestvovanja organa  državne uprave, prije svega ministarstva unutrašnjih poslova i centara za socijalni rad .  Aktivna saradnja  državnih organa sa predstavnicima civilnog sektora presudna je sticanje povjerenje građana,  a time se doprinosi prevenci i represiji ovih štetnih društvenih pojava, zaključio je Milić.

Uloga Centra bezbjednosti Nikšić u protekle tri godine, ogledala se u kreiranju preporuka za nacionalne i lokalne akcione planove, razmjena iskustva sa drugim organizacijama na regionalnom nivo, gdje smo imali priliku da saznamo kako se sa ovim problemom nose u zemljama regiona, rekao je Milić.

VIDEO: Behija RAMOVIĆ - Ženske REA mreža -PRVA

VIDEO: Fana DELIJA – Centar za romske inicijative

VIDEO: Slavko MILIĆ - predstavnik iz UP CB Nikšić

 

 

NVO “Djeca prije svega” i Centar za prava djeteta Crne Gore su u četvrtak 26.februara organizovali okrugli sto na temu “Prezentacija drugog Izvještaja o implementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta u okviru projekta „Praćenje i implementacija preporuka UN Komiteta za prava djeteta”.

Rajka Perović iz Centra za prava djeteta Crne Gore predstavila je Izvještaj o implementaciji Preporuka Komiteta za prava djeteta (2010 -2014. godina). Predstavljajući Izvještaj Perović je kazala da kada je u pitanju socijalno okruženje i alternativno zbrinjavanje djece, centri za socijalni rad koji postoje u svim opštinama u Crnoj Gori, ne mogu da odgovore na sve potrebe mladih i porodice u lokalnoj zajednici kao i da ne prepoznaju sve njihove potrebe ili da ne postoje resursi za njihovo zadovoljenje. Kada su u pitanju socijalna davanja Perović je napomenula da ona  ne zadovoljavaju osnovne potrebe djeteta dok socijalne usluge  ne prate specifične potrebe djece i njihovih porodica.

U vezi sa pravima djeteta na prevenciju od zlostavljanja i zanemarivanja Perović je iznijela podatak Centra za socijani rad da je u toku 2013. godine broj prijavljenih žrtava nasilja iznosio 637 od čega su: 287 žrtve bile  žene, 270 djeca, 52 muškarca, 28 starih lica. Ovom prilikom Centar za socijalni rad nije naveo mjere preduzete prema djeci, već su navedene ukupno preduzete mjere zaštite.

U vezi sa pravom djeteta na obrazovanje, slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti Perović je kazala da je Vlada Crne Gore u decembru 2011. godine usvojila Strategiju razvoja osnovnog obrazovanja i vaspitanja sa Akcionim planom (2011–2017).

Međutim, ističe Perović, rezultati PISA testiranja pokazala su generalno niske rezultate koji su ukazali na to da su stečena znanja djece u Crnoj Gori dominantno faktografska, manje prenosiva i primjenjiva, kao i na to da bi dalje unapređivanje kvaliteta obrazovanja trebalo da ide u pravcu povećanja primjenljivosti i prenosa znanja na nove, slične situacije.

Dr Jelena Radulović govorila je o pravu djece na  zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Ona je izrazila zabrinutost Komiteta zbog ukupno nezadovoljavajućeg kvaliteta zdravstvenih usluga i niskog kvaliteta njege u zdravstvenim ustanovama. Osim toga, Komitet je zabrinut zbog ograničenog i neravnopravnog pristupa odgovarajućim zdravstvenim uslugama van glavnog grada, te da to posebno pogađa Rome, djecu izbjeglice i djecu sa posebnim potrebama.

Radulović je istakla preporuke Komiteta po kojima je potrebno raditi na poboljšanju bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majke i djeteta, u skladu s " Preporukama i planom aktivnosti za unaprjeđenje kvaliteta perinatalne njege”  na osnovu analize Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, urađene od strane stranih konsultanata i nacionalnog tima ljekara, uz podršku UNICEF-a. Dalje je potrebno riješiti nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama putem razvijanja primarne zdravstvene zaštite i sprovođenjem koordiniranog pristupa među svim sektorima vlade, uključujući i bolju koordinaciju između zdravstvenih politika i onih koje imaju za cilj smanjenje siromaštva i društvene isključenosti. Radulović je naročito istakla da je potrebno razviti program za poboljšanje zdravlja majke i djeteta, pogotovo za djecu Rome, djecu koja žive u seoskim sredinama i djecu izbjeglice.

Postoji problem evidencije o prekidima maloljetničkih trudnoća, jer su dostupni  samo podaci iz javnog zdravstva. Najveći broj trudnica koje su u riziku od ostavljanja djeteta ne posjećuje razvojna savjetovališta a ne postoji organizovana edukacija trudnica iz najosjetljivijih populacionih grupa kroz program kućnih posjeta.

Radulović je zaključila da je neophodnopraćenje zdravstvenog statusa ženakoje se, tokom trudnoće, kontrolišu uprivatnom zdravstvenom sektoru, kako bi se dobila potpunija slika stanja.

Pomenuti projekat imao je za cilj unaprijeđenje i jačanje prava djece u Crnoj Gori, kroz jačanje uloge civilnog društva i njegove uključenosti i pluralizma u promociji, primjeni zaštita prava djeteta, u skladu sa usvojenim međunarodnim dokumentima i standardima.

Cilj izrade Izvještaja o i mplementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta je da se široj javnosti pruže informacije o tome kako se prava propisana UN Konvencijom o pravima djeteta poštuju u Crnoj Gori shodno nalazima i preporukama UN Komiteta za prava djeteta iz 2010 godine i podsticanje na pojedinačne i zajedničke aktivnosti kojima će se stvarati uslovi za dalje unaprijeđenje prava djeteta u Crnoj Gori.

IZJAVA Domen RAKOVEC - Društvo ProSoc, Republika Slovenija

VIDEO: Rajka PEROVIĆ - Centar za prava djeteta Crne Gore

VIDEO: Nevenka STANKOVIĆ - Zaštitik ljudskih prava i osnovnih sloboda

VIDEO: Dr Jelena RADULOVIĆ – konsultant

VIDEO: Kadrovi sa okruglog stola

 

 

Centar za monitoring i istraživanje - CeMI je, u petak 20. februara organizovao okrugli sto na temu Transparentnost i odbrana u Crnoj Gori, u velikoj sali PR Centra.

Povod za organizovanje okruglog stola bio je predstavljenje izvještaja  „Transparentnost i odbrana u Crnoj Gori“, koji je izrađen u okviru projekta Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u sektoru odbrane, podržanom od strane ambasade Kanade.

Zlatko Vujović, predsjednik UO Centar za monitoring i istraživanje – CeMI, pozdravio je prisutne i izrazio nadu da će nalazi Centra za monitoring i istraživanje objavljenji u okviru pomenutog projekta, izvještaj i studija praktičnih politika, pomoći iznalaženju rješenja koje zadovoljava potrebe javnog interesa, ali i državnih organa.

Alma Redžepagić, načelnica direkcije za NATO i EU u Ministarstvu odbrane, istakla je otvorenu namjeru Ministarstva da uz saradnju sa civilnim sektorom poboljša nivo transparentnosti u oblasti odbrane, te da očekuje da će aktivnosti CeMI-ja na organizaciji treninga za predstavnike MOD-a, biti od izuzetnog značaja za bolji rad službenika Ministarstva.

Ana Novaković, izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO,  konstatovala je da nedostatak transparentnosti utiče na nepovjerenje građana u državne institucije, te da će umrežavanje različitih struktura društva, na prvom mjestu NVO i medija, biti podloga za uticaj civilnog sektora na oblast odbrane. 

Izvještaj „Transparentnost i odbrana u Crnoj Gori“ predstavile su Ana Selić, direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika, i Dubravka Popović, saradnica na projektu. Selić je naglasila da jačanje opšte transparentnosti u sektoru odbrane zahtijeva  da državne institucije mehanizam javnog nadzora prihvate kao najbolji način za uspostavljanje i razvijanje otvorene saradnje sa javnošću, te da je potrebno raditi na mehanizmima obavještavanja javnosti o realizaciji budžeta i izboru kandidata za školovanje i zapošljavanje, kao i na usaglašavanju zakonske regulative sa preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a.

Dubravka Popović kazala je da, kada je u pitanju transparentnost javnih nabavki, ključni problem predstavlja neadekvatno planiranje budžeta, zakonska regulativa, nedostatak razgraničenja između javnih i povjerljivih nabavki, te potreba jačanja nadležnosti Državne revizorske institucije i Komisije za javne nabavke u pokretanju istraga.

VIDEO: Izjava Alma REDŽEPAGIĆ, načelnica Direkcije za NATO i EU, Ministarstvo odbrane

VIDEO: Izjava Ana SELIĆ, direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI

 

VIDEO: Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora CeMI

VIDEO: Alma REDŽEPAGIĆ, načelnica Direkcije za NATO i EU, Ministarstvo odbrane, o aktivnostima ministarstva i saradnji sa NVO

VIDEO: Ana NOVAKOVIĆ, Izvršna direktorka CRNVO

VIDEO: Ana SELIĆ, direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI, predstavljanje istraživanja

VIDEO: Dubravka POPOVIĆ, saradnica na projektu Centar za monitoring i istraživanje - CeMI, predstavljanje istraživanja I dio

 VIDEO: Dubravka POPOVIĆ, saradnica na projektu Centar za monitoring i istraživanje - CeMI, predstavljanje istraživanja II dio

VIDEO: Alma REDŽEPAGIĆ, Načelnica Direkcije za NATO i EU, Ministarstvo odbrane

 

Strana 27 od 29