Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je potrebno uložiti dodatne napore u cilju povećanja broja zaposlenih osoba sa invaliditetom (OSI), a održivost procesa socijalne inkluzije je od ključne važnosti, ocijenjeno je na panel diskusiji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

U projekat „Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije“ koji realizuju CEDEM, Centar za strane jezike i prevođenje Double L i Institut za medije uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, uključeno je deset OSI, a njih šestoro će biti radno angažovano.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da u Crnoj Gori, prema statistikama, ima više od deset odsto građana sa nekim oblikom invaliditeta, a na Zavodu za zapošljavanje je oko pet hiljada OSI.

„To su osobe koje su prijavljene na biro. Ali, postoji veliki broj OSI koje nisu na birou. Svi zajedno moramo uložiti dodatne napore da se te brojke promijene, jer je to naša obaveza kao društva“, pojasnila je Bešić u PR Centru.

Razlozi koji utiču na problem zapošljavanja OSI, kako smatra, mogu se tražiti u izraženim predrasudama i stereotipima kod poslodavaca.

„Razlozi mogu da budu i nizak nivo obrazovanja OSI, možda nedostatak odgovarajućih znanja i vještina, kao i nedostatak službi podrške“, rekla je Bešić.

Procjena je, kako je dodala, da je tretman OSI danas lošiji nego prije četri godine a to, kako je kazala, pokazuje da ono što je do sada učinjeno nije dovoljno ili nije adekvatno.

Potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Slaviša Šćekić, smatra da je, za dugotrajno rješenje, najvažnija održivost procesa socijalne inkluzije OSI.

„Potrebno je precizno birati model, način i vid obrazovanja da bi ušli na tržište rada i da ono što se uradi ne bude samo na tri, šest mjeseci ili godinu. Održivost te priče je najvažnija. Bolje je pet slučajeva riješiti dugotrajno nego deset ad hok“, smatra Šćekić.

Potrebno je, kako je dodao, da se ulože veliki napori, kako bi svi ljudi bili jednako tretirani od starta do kraja.

„Treba uložiti volju i napore da ljude koji imaju bilo kakav nedostatak planski i smišljeno obrazujemo da nađu svoj prostor i da ekonomski naprave svoje mejsto održivim. Mislim da zajednički možemo da dosadašnje rezultate multipliciramo samo preciznim planiranjem, zapošljavanjem, i uvažavanjem svih relevantnih faktora koje sa sobom nosi inkluzija“, poručio je Šćekić.

Samostalni savjetnik za zapošljavanje lica sa invaliditetom u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Stanko Laković, ocijenio je da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom pruža velike benefite poslodavcima koji zapošljavaju OSI.

„Imamo subvenciju zarade za zapošljavanje OSI, subvenciju koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta, odnosno pomagača u radu zaposlenoj OSI. Treća subvencija je primamljiva poslodavcima i riječ je o bespovratnim sredstvima za prilagođavanje radnog mjesta i uslova radu OSI“, kazao je Laković.

Svaki poslodavac koji zaposli OSI koja ima 50 odsto invaliditeta ili više, kako je kazao, može da ostvari pravo na subvenciju zarade od 75 odsto od bruto zarade zaposlenog, tokom čitavog radnog odnosa.

„Za one poslodavce koji zaposle OSI koja ima procenat invaliditeta ispod 50 odsto, subvencija u prvoj godini zaposlenja iznosi 75 odsto, u drugoj 60 odsto, a u trećoj i svakoj narednoj godini 50 odsto od bruto zarade zaposlenog“, pojasnio je Laković.

On je istakao da postoje 194 poslodavca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade za 310 lica sa invaliditetom, od čega je 197 lica zaposleno na neodređeno vrijeme.

„U toku ove godine Zavod je finansirao 74 projekta, ukupne vrijednosti tri i po miliona eura. U ove projekte je uključeno 580 OSI, od čega će biti zaposleno 389 lica, a nakon završetka projekata očekujemo zapošljavanje minimum 48 lica“, kazao je Laković.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da na državi nije samo da se uzdržava od uplitanja u privatnu sferu pojedinca, već je njena obaveza, kako je ocijenio, da podstiče ekonomska i socijalna pitanja kada su u pitanju OSI.

„Nemamo precizno definisane indikatore, ni obaveze koje država treba da ispuni, da bi odgovarajućom politikom ili drugim mjerama ostvarila efekat, a to je zaštita ekonomskih i socijalanih prava OSI“, pojasnio je Bjeković.

On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala skoro sve ključne instrumente u međunarodnom pravnom poretku, napominjući da pravne praznine nema, ali postoji manji ili veći stepen ostvarivanja ljudskih prava i sloboda.

U procesu socijalne inkluzije OSI, veoma je važno, kako je naglasio da postoje resursi.

„Resursi nisu samo novac. Resusrsi su prije svega ljudi i to ne samo oni kojima treba stvoriti uslove za zapošljavanje, nego i oni koji o tome odlučuju. Senzitivizacija donosilaca odluka jedan je od ključnih argumenata sa kojim će svaka OSI u Crnoj Gori izaći i reći da nema dovoljno razumijevanja za njihov status“, pojasnio je Bjeković.

Projektni koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, kazao je da je cilj projekta „Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije“ doprinos socijalnoj inkluziji, većoj zapošljivosti, povećanju konkurentnosti OSI na tržištu rada, kao i podizanje nivoa svijesti poslodavaca i javnosti o zapošljavanju OSI.

„Ciljna grupa projekta su OSI koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, starosti od 18 do 55 godina, kao i poslodavci sa teritorije Podgorice sa poslovanjem dužim od deset godina koji imaju preko deset zaposlenih osoba“, pojasnio je Marković.

Projekat je, kako je pojasnio, podijeljen na program obuke i radni angažman.

„Program obuke se sastoji od dva edukativna modula. Prvi čine kratke radionice i obuke o radu na računaru i ekselu, zatim obuka o komunikacionim vještinama i poslovnoj korespodenciji, a krajem mjeseca ćemo imati obuku o pisanju projekata. Drugi edukativni model obuhvatiće kurs engleskog jezika“, rekao je Marković.

Od ukupno dest osoba koje prođu obuku, kako je precizirao, šest će biti radno angažovano u CEDEM-u, DOUBL L-u i Institutu za medije.

Podgorica, PR pres servis – Predstava „Mlijeko u prahu“, koja će premijerno biti izvedena u subotu, govori o napadu na Dubrovnik 1991. godine i njegovom uticaju na sudbinu trojice muškaraca iz Podgorice, najavljeno je na pres konferenciji nevladine organizacije (NVO) Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK).

Predstava “Mlijeko u prahu”, po tekstu Dragane Tripković u režiji Stevana Bodrože, biće premijerno izvedena u subotu u Velikoj Sali Kulturno-informativnog centra KIC “Budo Tomović” u 20 sati, a ulaz je slobodan.

Uloge tumače Marko Todorović, Omar Bajramspahić i Pavle Popović, scenografiju potpisuje slikar Miloš Popović, a produkciju Slobodan Radović.

Reditelj Stevan Bodroža, objasnio je da predstava govori o vremenu raspada Jugoslavije i sudbini trojice muškaraca iz Podgorice.

„Konkretne ljudske priče i sudbine koje se obrađuju u ovom tekstu dešavaju se na fonu napada na Dubrovnik 1991. godine. Ta priča o tom besmislenom ratu je nešto što iz pozadine utiče na sudbine tri muškarca u Podgorici iste godine“, pojasnio je Bodroža.

U tekstu je, kako je dodao, na vješt i dramatičan način prepletena priča o zabranjenoj ljubavi sa političkim događajima.

„Tekst je duboko antiratan i i priča o nježnim i osjetljivim ljudima koji su u takvim vremenima i na takvim prostorima tragično osuđeni na propast. Njihove sudbine su neminovno teške i o njima treba progovoriti“, poručio je Bodroža.

On je istakao da je važno razumjeti mehenizme koji su doveli do rata, kako se stvari ne bi ponavljale.

„Da se stvari na bi ponovile, moramo razumjeti mehanizme koji su doveli do toga da neko nekoga vodi u rat ili ga manipuliše kako bi ga odvukao u rat. To je način na koji se gube životi i čitave generacije brišu. Ovaj tekst ima hrabrosti da o tome progovori na dirljiv i psihološki višeslojan način“, kazao je Bodroža.

O velikim društvenim i političkim fenomenima i problemima, kako smatra, treba govoriti kroz pojedinačne, specifične ljudske sudbine.

„Kada se na taj način govori o tim problemima, onda publika ima šansu da doživi empatiju, katarzu, da se poveže sa tim sudbinama, da joj istinski bude žao tih ljudi i da poželi da se te stvari ne ponove“, pojasnio je Bodroža.

Izvršna direktorica ATAK-a, Dragana Tripković, ocijenila je da je prostor suočavanja sa ratnom prošlošću „prostor očišćenja“.

„Nove generacije drugačije tumače događaje iz naše istorije i prošlosti. To je ono što je najinteresantnije. Gledajući proces, primijetila sam da mladi glumci imaju totalno drugačiju perspektivu, očišćenu od bilo kakvih političkih, društvenih ograničenja i pristupaju zadatku na način kako treba umjetnik da se odnosi prema bitnom pitanju“, istakla je Tripković.

Važno joj je, kako je dodala, bilo da ispriča priču o kojoj se, kako je kazala malo govori.

„Postoje dokumentarni filmovi koji su zabilježili ono što je pitanje tog dijela naše bliske prošlosti Međutim, nekog većeg umjetničkog zahvata nije bilo. Vjerujem da se ova predstava može gledati i osjetiti samo ako dođete otvorenog srca i prepustite se lavini emocija“ smatra Tripković.

Kako je dodala, predstava je na neki način opomena da društvo promisli kuda želi da ide kao zajednica koja, kako je pojasnila, teži evropskim vrijednostima i civilizacijskim standardima.

Glumac Omar Bajramspahić, kazao je da u predstavi igra ratnog profitera, koji je prije rata bio „niko i ništa“, a kada je rat počeo, kako je dodao, na površinu je ispilivao čovjek koji voli da manipuliše drugima.

„To je čovjek koji uživa u svom zlu. On je u zlu svoj na svome. Drago mi je što sam bio dio predivnog procesa u kome se radilo, ali je sve bilo opušteno i imali smo slobodu da griješimo, a time smo i došli do pravih rješenja“, kazao je Bajramspahić.

Glumac Pavle Popović, smatra da će se publika rado vraćati predstavi „Mlijeko u prahu“.

„Do sada sam uglavnom radio komedije i ovo mi je prva ozbiljnija dramska uloga. Imao sam veliki strah prije nego što smo počeli da radimo. Mislim da smo napravili veoma lijepu stvar koju će publika da prepozna i mislim da će rado dolaziti na predstavu, ne samo jednom“, kazao je Popović.

Predstavu „Mlijeko u prahu“ realizuju ATAK, KIC “Budo  Tomović” i „Taurs production“, uz podršku Ministarstva kulture, Glavnog grada Podgorice i nevladinih organizacija Kvir Montenegro i Juventas.

 

  

  

  

Podgorica, PR pres servis – Terenski radnici nevladine organizacije (NVO) Juventas su, u proteklih deset dana, organizovali tri akcije čišćenja kontaminiranog pribora za injektiranje droga u Podgorici, tokom kojih su sakupili 5,4 hiljade odbačenih igala i približno toliko špriceva.

Kako je saopšteno iz Juventasa, očišćeni su šetačka zona i groblje na brdu Gorica, napušteni vojni objekti na pruzi između naselja Drač i Stari aerodrom, šetačke zone u naselju Zagorič u blizini pješačkog mosta, na obali Morače - Sastavci, kao i na Gorici, kod nekadašnjeg teniskog terena iza Kluba Boćara.  

„Tokom akcije čišćenja sakupljeno je šest specijalizovanih kutija kontaminiranog pribora, približno 5,4 hiljade odbačenih igala i približno toliko špriceva, koji ćemo odnijeti u specijalizovano postrojenje za uništenje ove vrste otpada, koje se nalazi u krugu Kliničkog centra Crne Gore“, navodi se u saopštenju.

Iz Juventasa su podsjetili da, u okviru Programa smanjenja štete, čije su aktivnosti usmjerene na podizanje kvaliteta života osoba koje koriste droge, ali i lokalnih zajednica u kojima oni žive, organizuju periodične akcije čišćenja lokacija u lokalnoj zajednici, a da je jedna od ovih lokacija očišćena nakon obraćana građana.  

„Koristimo priliku da pozovemo građane da nas obavijeste ukoliko primijete odbačene špriceve i igle, kako bi pribor sakupile osobe koje su obučene za ovu vrstu aktivnosti. Našoj organizaciji se možete javiti pozivom na broj telefona – 020 624 608, kao i slanjem mail-a na juventas@t-com.me“, kazali su iz Juventasa.

 

 

 

četvrtak, 28 septembar 2017 10:33

Ojačaće radne sposobnosti mladih na sjeveru

Podgorica, PR pres servisCentar za monitoring i istraživanje (CeMI) počeo je sa realizacijom projekta tokom kojeg će, mladima iz Pljevalja, Nikšića, Žabljaka i Plužina, biti ojačane radne sposobnosti u cilju prevazilaženja jaza između školskog sistema i potreba tržišta rada.

Kako je saopšteno iz CeMI-ja, tokom projekta „Osposobljavanje mladih iz sjevernih opština Crne Gore za tržište rada“ biće sprovođena procjena potreba među učenicima u srednjim školama u Pljevljima, Nikšiću, Žabljaku i Plužinama.

„Na taj način biće identifikovani njihovi interesi, preferencije i očekivanja u pogledu daljeg obrazovanja i posla, nakon čega će biti podijeljeni u tri grupe -  na učenike koji će pokušati da nađu posao poslije srednje škole, na one koje žele da upišu fakultet i one koji vide mogućnosti za samozapošljavanje i preduzetništvo“, kaže se u saopštenju.

Na osnovu navedene stratifikacije, kako se pojašnjava, CeMI će organizovati obuke i savjetovanje za razvoj karijere za učenike prve grupe, info dan o visokom obrazovanju za učenike druge grupe i orijentacionu obuku o preduzetništvu za učenike treće grupe.

„Projekat će biti usmjeren na realizaciju dijela mjera Nacionalnog akcionog plana za mlade, koji predviđa usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, stimulisanje programa za preduzetništvo mladih i sprovođenja kampanje u cilju isticanja značaja stručnih kompetencija prilikom zapošljavanja“, navodi se u saopštenju.

Projekat finansira Ministarstvo sporta Crne Gore, kroz konkurs za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata na osnovu godišnjeg plana ostvarivanja Nacionalne strategije za mlade za 2017. godinu.

Podgorica PR pres servis – Odgovor države na nasilje u porodici i nad ženama je neodgovarajući, ocijenio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, navodeći da krivični postupci traju dugo, a da kaznena politika nije dovoljno efikasna.

On je danas, na nacionalnoj konferenciji “Međunarodni standardi o nasilju u porodici i njihova primjena u Crnoj Gori”, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, ocijenio da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici zabrinjavajuće prisutno.

“Ukazuje se da krivični postupci uglavnom dugo traju, da se nasilje u porodici tretira kao izolovani događaj, da žrtve nisu dovoljno zaštićene kada prijave nasilje, niti kasnije u toku postupka, kao i da se većinom izriču novčane kazne i uslovna osuda i da ove sankcije nisu efikasne”, pojasnio je Baković.

Prema podacima Sudskog savjeta, kako je rekao, sudovi u Crnoj Gori su prošle godine u radu imali 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici.

“Okončan je 181 slučaj, u 167 predmeta je donijeta osuđujuća presuda, a u šest slučajeva donijeta je oslobađajuća presuda”, istakao je Baković.

Ukupno je, kako je dodao, prošle godine bilo 1.863 žrtve nasilja, od čega 1,7 hiljada punoljetnih žrtava.

“Od ukupno 1,7 hiljada punoljetnih žrtava nasilja, u 1.143 slučaja, to su bile žene”, rekao je Baković.

On je naglasio da posebnu pažnju treba usmjeriti na kaznenu politiku.

“Primjena Instituta odloženog krivičnog gonjenja pokazala se kao neefikasna i može predstavljati veliki rizik za povratništvo. Potrebno je dodatno raditi na razvijanju i unapređenju servisa podrške žrtvama nasilja”, smatra Baković.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, kazala je da zabrinjava što su, kazne za nasilnike sve blaže, iako se, kako je dodala, povećava broj žrtava nasilja.

“Veliki broj je uslovnih kazni, i same politike, tj, startegije na nivou države se ne implementiraju u dovoljnoj mjeri, a argument je da država nema dovoljno sredstava i da sve iziskuje neke naknadne troškove”, istakla je Zeković.

Prema njenim riječima, najvažnije pitanje je do koje mjere svi nadežni organi, uključujući nevladine organizacije poštuju “princip dužne pažnje prema žrtvama nasilja”.

“To se isključivo tiče odnosa prema žrtvi, informisanja žrtve, prevencije i same zaštite tokom postupka”, pojasnila je Zeković.

Direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da se nasilje može dogoditi svakoj ženi i da ono nije posljedica ženinog ponašanja, već, kako je objasnila, sistema patrijarhata, u kome muškarci imaju moć.

“Nasilje nad ženama je način da oni tu moć i održe. Nakon izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, te donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Crna Gora je objavila da nasije u porodici nije lična stvar člana porodice, nego je to društveno i državno pitanje”, pojasnila je Laković Drašković.

Ona smatra da nadležne institucije treba da se uvežu u sistem, gdje će svako znati svoj dio posla, i kako je dodala, dio posla drugoga.

“Ako tako funkcionišemo onda se nasilje može prepoznati i spriječiti na vrijeme. Takođe, veoma bitnim smatramo da građani reaguju, kada saznaju da se nasilje desilo, a ne da to smatraju kao nečiji lični ili porodični problem”, istakla je Laković Drašković.

Zamjenica predsjednice Vrhovnog suda, Stanka Vučinić, smatra da je Crna Gora još uvijek visokotradicionalna zajednica, a to, kako je objasnila, ima za posljedicu da se jedan od ključnih uzroka nasilja u porodici nalazi u patrijarhalnom modelu porodičnih odnosa.

“Prema takvom modelu, nasilje je prihvatljiv način disciplinovanja članova porodice. Često ćete od mnogih čuti da je prut iz raja izašao. To je naša tradicija koju treba iskorijeniti, pa se postavlja pitanje da li je možemo iskorijeniti krivičnim sankcijama ili još nečim dodatnim ili prije svega tim dodatnim”, poručila je Vučinić.

Suština borbe protiv nasilja u porodici je, kako je ocijenila, poboljšanje odnosa prema ženi.

“Na taj način ćemo spriječiti ono što sada imamo, a sada imamo za posljedicu da žena trpi nasilje i ne prijavljuje nasilnika. Česte su situacije da prijavi nasilnika, pa se predomisli”, pojasnila je Vučinić.

Zamjenica šefa Operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije, Audrone Urbonaviciute, kazala je da pravosuđe treba da obezbijedi izgradnju kapaciteta za sudije, tužioce i druge službenike koji su angažovani za primjenu zakona Istanbulske konvencije.

„Učinioci rodno zasnovanog nasilja treba da budu osuđeni i sankcionisani u zavisnosti od težine krivičnog djela. Ne smijemo zaboraviti važnu ulogu policije, parlamenta, centara za socijalni rad, civilnog društva i medija“, pojasnila je Urbonaviciute.

Ona je ocijenila da rodno zasnovano nasilje povređuje porodicu, ali i cijelo društvo.

„Evrospka Unija (EU) je posebno prepoznala važnost uloge organizacija civilnog društva kada je riječ o nasilju nad ženama. Žrtve su veoma često bez volje da prijave nasilje, jer imaju jako malo znanja o tome kako da dođu do zaštite. Organizacije civilnog društva pomažu im u tom smislu“, istakla je Zeković.

Načelnica u Direktoratu za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvo zdravlja, Senka Klikovac, rekla je da je u skladu sa strateškim opredjeljenjima i svim mjerama, kada je u pitanju nasilje, neophodno obezbijediti multidisciplinarni pristup.

“To je jedini način za smanjenje nasilja i stvaranje uslova za slobodan i ravnopravan život. Kada kažem multidisciplinaran pristup, ne mislim samo na institucije sistema. Važna je saradnja sa civilnim sektorom, koji ulože ogromne napore u podizanje svijesti da ne treba praviti nasilje i da treba da se oslobodimo toga zla u našem društvu”, pojasnila je Klikovac.

Načelnica Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti u Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da je najrasprostranjenije nasilje nad ženama i da su njemu više izložene mlade i žene koje žive na selima.

“Onda kažemo da su žene sa sela višestruko diskriminisane. Učestalije je nasilje nad manje obrazovanim ženama, ali to ne znači da i obrazovane žene nisu izložene nasilju”, kazala je Pejović.

Psihičko nasilje je, kako je dodala, najčešći vid nasilja.

“Nasilnik koristi dominaciju, ponižavanje, zastrašivanje, prijetnje, koje se često odnose na djecu i na nama bliske osobe, roditelje, sestru ii braću”, objasnila je Pejović.

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Ljiljana Klikovac, rekla je da je, prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, učešće krivičnih djela, koja spadaju u krivična djela protiv braka i porodice u odnosu na ukupan broj svih krivičnih djela prijavljenih u 2015. i prošloj godini, sedam i po procenata.

“U okviru krivičnih djela protiv braka i porodice, nasilje u porodici je jedno od djela i njegovo učešće u 2015. godini iznosilo je 25 odsto, a u prošloj godini 35 odsto”, pojasnila je Klikovac.

Ona je objasnila da je u 2015. godini, kada je riječ o nasilju u porodici, bilo malo izrečenih kazni zatvora, ali se u prošloj godini, kako je dodala, taj broj znatno povećao.

“Za prošlu godinu imamo preko 60 odsto povećanja broja presuda u kojima su izrečene kazne zatvora. Kazena politika se pojačava. Takođe je i povećan broj odluka kojima je određen pritvor u odnosu na prethodni period, al ii dalje dominira uslovna osuda kao sankcija za ova krivična djela", kazala je Klikovac.

Predsjednik Višeg suda za prekršaje, Milivoje Rašović, kazao je da su sudovi za prekršaje uspjeli da, u relativno kratkom vremenu, podignu kvalitet rada u predmetima iz oblasti nasilja u porodici, napominjući da je vrijeme trajanja postupka, skraćeno.

“Od početka primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici do kraja juna ove godine, prvostepeni sudovi za prekršaje su imali preko 8,3 hiljade predmeta iz oblasti nasilja u porodici. Procenat rješavanja na godišnjem nivou se kretao između 60 i 70 odsto”, istakao je Rašović.

 

Konferencija je dio projekta "Zaštita od rodno zasnovanog nasilja - uslov demokratije i vladavine prava“ koji sprovode SOS telefoni za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice, Berana i Ulcinja, a finansira ga Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Podgorica, PR pres servis - Kompanija Voda “Suza” obezbijedila je sredstva za izgradnju učionice na otvorenom u dvorištu podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, koja će, kako je saopšteno, pomoći učenicima da lakše usvajaju gradivo i jačaju svijest o važnosti čuvanja okoline.

Iz kompanije Voda “Suza” su ocijenili da je kvalitetno obrazovanje temelj svakog naprednog i zdravog društva.

“Podrška institucijama obrazovanja nameće se kao logična za nas. Vjerujemo da će učionica na otvorenom, tj. zelena učionica, pomoći podgoričkim gimnazijalcima da lakše usvajaju gradivo, dodatno gradeći svijest o tome koliko je važno da čuvamo okolinu u kojoj živimo”, saopšteno je iz te kompanije.

Iz uprave podgoričke Gimnazije saopšteno je da je učionica na otvorenom jedan od niza projekata uređivanja školskog ambijenta.

“Učenici i zaposleni sve više dobijaju prostor koji zadovoljava najviše standarde. Raduje nas što naši bivši đaci prepoznaju značaj škole u kojoj su stekli dio obrazovanja. Budući da se u našoj školi održavaju brojne svečanosti, radionice, kreativni časovi, takmičenja javila se ideja da se izgradi amfiteatar/učionica na otvorenom”, pojasnili su iz gimnazije “Slobodan Škerović”.

Postojanje takvog objekta, kako su ocijenili, obogatiće kulturni život Gimnazije, ali i Podgorice.

“Osnovni cilj je promocija djece i njihovih talenata u raznim sferama: književnim, muzičkim, dramskim, besjedničkim i mnogim drugim”, poručeno je iz podgoričke Gimnazije.

Iz kompanije “Suza” su podsjetili da su ove godine obnovili servise za bicikla na dvije lokacije u Glavnom gradu i najavili realizaciju još nekoliko društvenoodgovornih projekata širom Crne Gore.

“Suza voda je ove godine obnovila servise za bicikla na dvije lokacije u Podgorici, na Glavnom i Rimskom trgu koje su prethodno uništili vandali”, saopšteno je iz te kompanije. 

Podgorica, PR pres servis – Govora mržnje najviše ima na interentu i prema pripadnicima LGBT populacije, a mediji i roditelji trebalo bi da aktivnije učestvuju u kampanjama protiv te pojave, ocijenjeno na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Prima.

Okrugli sto “Uloga javnog i civilnog sektora u borbi protiv govora mržnje - domaća i regionalna iskustva", dio je projekta “Svi ustajemo protiv govora mržnje”, koji traje do kraja mjeseca.

Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović - Ivanović, ocijenila je da govora mržnje najviše ima na internetu.

“Internet je ostavljao mogućnost da anonimno možete da kažate šta mislite ili bar na način, koji u direktnom obraćanju nije primjeren. Danas, ljudi sve otvorenije govore stavove, koje jasno i precizno možemo definisati kao govor mržnje”, pojasnila je Perović-Ivanović.

Prema njenim riječima, oni koji bi radije širili inkluzivni stav, mnogo su tiši.

“Nažalost, oni koji bi mnogo radije i uvjerenije širili govor ljubavi, tj. govor prihvatanja drugih i različitih, mnogo su tiši. Ili su mnogo manje ohrabreni da takve pozitivne stavove i javno iskažu”, poručila je Perović-Ivanović.

NVO Prima je, kroz projekat “Svi ustajemo protiv govora mržnje”, kako je pojasnila, sarađivala sa omladinskim volonterskim centrima u Podgorici, Nikšiću, Tuzima, kao i Tivtu.

“Iz tih opština smo imali ogroman broj mladih koji su željeli da se uključe. Obučavali smo mlade, kroz lokalne i međunarodne treninge, zajedno sa mladima iz još deset evropskih zemalja. U tom prvom dijelu, gdje smo obučavali, nismo mogli sve zainteresovane da uključimo, ali u drugom dijelu gdje je bila kampanja uspjeli smo da uljučimo mnogo više mladih”, pojasnila je Perović-Ivanović.

Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, rekao je da Crna Gora aktivno učestvuje u programima Savjeta Evrope, koji se odnose na kampanju suzbijanja govora mržnje, a koja se, kako je objasnio naziva “Borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma koji vodi terorizmu”.

“Crna Gora, zajedno sa 42 članice Savjeta Evrope, aktivno učestvuje i sprovodi obaveze koje ima u tom sistemu. Izrazi govora mržnje predstavljaju veliku brigu za Savjet Evrope, jer su vrlo često izraz diskriminacije i mogu dovesti do kršenja ljudskih prava”, pojasnio je Koprivica.

Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u suzbijanju govora mržnje imaju mediji.

“Madiji su ti koji imaju ključnu ulogu, naravno pored institucija sistema. Svi mi, kao članovi ovoga društva, treba da radimo na stvaranju klime gdje će biti manje govora mržnje i manje netolerancije”, kazao je Koprivica.

Kao važnu aktivnost Uprave za sport i mlade, naglasio je prevođenje Bukmarksa, tj. priručnika za suzbijanje govora mržnje.

“Priručnik je objavio Savjet Evrope, dok ga je na crnogorski jezik prevela i štampala Uprava za sport i mlade. Taj priručnik se koristi u obuci trenera, koji stečeno znanje prenose u školama, ali i kreiraju i sprovode nove aktivnosti u cilju suzbijanja govora mržnje”, rekao je Koprivica.

Pedagogica i koordinatorka Volonterskog kluba Gimnazije „Slobodan Škerović“, Vanja Rakočević, kazala je da postoje primjeri govora mržnje i nasilja na internetu, koji se kako je objasnila, dešava između učenika, ali i između učenika i nastavnika.

“U pokušaju da odgovorimo na taj problem osmislili smo projekat “No hate offline, no hate online” u uvjerenju da osnovna ljudska prava i vrijednosti treba da se jednako poštuju i u realnom i u virtuelnom svijetu”, pojasnila je Rakočević.

Projekat je počeo da se realizuje 2014. godine, a od tada, kako je kazala, najmanje želje da se uključe u rješavanje problema govora mržnje, pokazali su roditelji.

“Nadamo se da ćemo u novim vremenima biti kreativniji i da ćemo uspjeti da na malo bolji način uključimo i roditelje”, rekla je Rakočević.

Program menadžerka u NVO Forum mladi i neformalna edukacija, Tamara Čirgić, kazala je da je prošle i ove godine 150 nastavnika prošlo obuku u kampanji protiv govora mržnje, ističući da je bilo otpora.

“Imali smo dosta otpora kada je ova tema u pitanju i zbog toga se javlja potreba da se nastavi rad na ovome. Imali smo nastavnike koji su otvoreni, ali i nastavnike koji smatraju da ova tematika uopšte nije važna za današnje vrijeme. Negdje su čak smatrali da internet treba ukinuti mladima” pojasnila je Čirgić.

Koordinator kampanje za Bosnu i Hercegovinu iz opštinske organizacije Crveni križ u Novom Sarajevu, Ismail Šehić, poručio je da na Balkanu ima mnogo govora mržnje, a cilj je, kako je objasnio, kroz razne programe, pokrenuti ljude koji u svojim zajednicama mogu da rade na suzbijanju govora mržnje.

“Statistički podaci pokazuju da svakim danom imamo sve više govora mržnje na interenetu. Ljudi nisu toliko otvoreni da kažu neke stvari u lice, pa se sve bazira na interentu. Problem je i taj što oni koji to vide ne prijavljuju govor mržnje”, pojasnio je Šehić.

On je istakao da govor mržnje na portalima i društvenim mrežama treba prijaviti, napominjući da svaka osoba zaslužuje poštavanje.

“Kao što poštujemo druge vjere i nacije, treba da poštujemo osobu koja želi da bude to što želi da bude”, kazao je Šehić.

Koordinatorka kampanje za Srbiju iz NVO Edit centar, Teodora Radanović, objasnila je da je govor mržnje bilo koji govor koji može da povrijedi nekoga, navodeći da je kampanja u Srbiji uglavnom bila usmjerena na LGBTIQ populaciju.

“Smatramo da je u Srbiji, govor mržnje najviše upućen toj populaciji, pa smo zbog toga pokušavali da osvijestimo mlade sa kojim problemima se svakodnevno suočavaju LGBTIQ oosbe. I pozitivno smo iznenađeni načinom na koji su ljudi željeli da doprinesu borbi protiv govora mržnje”, istakla je Radanović.

Ona je kazala da se govor mržnje najviše širi online i u tinejdžerskim grupama.

Aktivistkinja Omladinskog kluba Tivat i učesnica projekta ARAHS u Crnoj Gori, Polina Čečina, kazala je da u Tivtu ima manje govora mržnje, nego u većim sredinama.

“Mi smo mala sredina, svi se poznajemo i to ima dosta uticaja na količinu govora mržnje. Ipak treba da se radi u sferama koje uključuju LGBT populaciju, kao i Rome. To su najranjivije grupe koje najviše stradaju od govora mržnje”, smatra Čečina.

Prema njenim riječima, podizanje svijesti o problemu govora mržnje, i prevencija su veoma bitni, jer su, kako je rekla, mladi budućnost.

“Martin Luter King kazao je da mrak ne može potjerati mrak već da to može samo svjetlost. Tako i mržnju ne može otjerati mržnja već to može samo ljubav”, poručila je Čečina.

Podgorica, PR pres servis U Crnoj Gori je potrebno kontracepciju učiniti pristupačnijom, promovisati kontraceptivna sredstva u školama, i uvesti predmet Zdravi stilovi života kao obavezan u cilju smanjena broja neželjenih trudnoća, abortusa i seksualno prenosivih infekcija, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Iz te NVO su, povodom Svjetskog dana kontracepcije, koji se danas obilježava, ukazali na značaj unapređenja svijesti o korišćenju kontracepcije i njenoj povećanoj dostupnosti.

„Ovaj dan koristimo da skrenemo pažnju na važnost dalje promocije kontraceptivnih sredstava, posebno među mladima i parovima koji planiraju da odlože rađanje djeteta. Kada su mladi u pitaju, važno je kroz edukative sadržaje, koji treba da budu obavezni, u školi promovisati kontracepciju“, kaže se u saopštenju.

Iz Juventasa su apelovali da Zdravi stilovi života budu obavezan predmet u školi, dostupan svim učenicima.

„Takođe, savjetovališta za mlade treba da budu poznata mjesta na kojima se mogu dobiti važni savjeti u procesu odrastanja. Na kraju, skrećemo i pažnju da je među kontraceptivnim sredstvima, kondom jedino sredstvo koje štiti i od seksulano prenosivih bolesti“, istakli su iz te NVO.

Oni su ukazali da podaci međunarodnih organizacija, koje se bave promocijom planiranog roditeljstva ukazuju da, kao najčešće razloge za nezaštićen seksualni odnos, mladi navode to da im je u tom trenutku kontracepcija bila nedostupna, „mada ima onih koji navode da su zaboravili, ili jednostavno ne vole da upotrebljavaju kontraceptivna sredstva“.

„U regionima, gdje je efektivna kontracepcija dostupna i široko korištena, ukupan broj abortusa se veoma smanjio, ali se i dalje ovaj metod pojavljuje se u značajnom postotku kao metoda planiranja porodice sa svim posljedicama i rizicima za reproduktivno zdravlje žene“, naveli su iz Juventasa.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije, kako se novid, pokazuju da od 210 miliona trudnoća koje se dese svake godine, oko 22 odsto završi namjernim prekidom i, gledano globalno, vjerovatnoća je da velika većina žena ima bar jedan pobačaj do 45. godine života.

„Prema podacima Instituta za javno zdravlje iz 2015. godine, u Crnoj Gori, na 100 porođaja bilo je 13,5 abortusa“, kaže se u saopštenju.

Iz Juventasa su podsjetili da su ranija istraživanja iz 2005, ukazivala da nezadovoljavajuću kontracepciju u Crnoj Gori ima skoro trećina udatih žena, što, kako smatraju, predstavlja veoma bitan indikator koji je povezan sa zaštitom seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena.

„Ujedno, nezadovoljavajuća kontracepcija se može nekada tretirati i sa pozicije zaštite ljudskih prava“, istali su iz Juventasa.

 Oni su ukazali da, na osnovu statistike, u Crnoj Gori svake godine abortus obavi više od 1,4 hiljade žena, „dok je u više od 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće“.

„Crna Gora se obavezala da će smanjiti stopu prekida trudnoće i unaprijediti kvalitet usluga vezanih za prekid trudnoće koje su uslovljene medicinskim indikacijama, kao dijela usluga oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja, kroz Strategiju očuvanja i unapređenja reproduktivnog i seksualnog zdravlja 2013 – 2020“, podsjetili su iz Juventasa

Tom Strategijom je, kako su dodali, predviđena edukacija o kontraceptivnim metodama i sredstvima te o komplikacijama abortusa i neželjenim efektima na zdravlje.

 

        

Strana 3 od 34