četvrtak, 23 novembar 2017 12:00

NVO Juventas organizuje okrugli sto

Nevladina organizacija (NVO) Juventas će, u četvrtak 23. novembra sa početkom u 12 sati organizovati okrugli sto „Mladi i zdravstveni radnici“, u Omladinskom centru u Podgorici (Trg Nikole Kovačevića br. 13).

Govoriće:

  • Marija RUŽIĆ STAJOVIĆ, koordinatorka omladinskog programa u NVO Juventas;
  • Nenad KOPRIVICA, generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta (tbc);
  • Alma DREŠEVIĆ, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvo zdravlja;
  • Agima LJALJEVIĆ, direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje;
  • Fehmija FETAHOVIĆ, spec. ginekologije i akušerstva (tbc);
  • Jovan DAŠIĆ, saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas;
  • Polina ČEČINA, vršnjačka edukatorka, SMŠ „Mladost“ u Tivatu.

Okrugli sto je završna aktivnost projekta „Promocija populacionih savjetovališta među mladima u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržalo Ministarstva sporta Crne Gore, tj. Direktorat za mlade.

Glavni cilj projekta se odnosi na poboljšanje životnih uslova mladih u Crnoj Gori, kroz jačanje vještina, podizanje svijesti o rizičnom ponašanju i povećanje nivoa informisanosti o zdravim stilovima života.

Crnogorski Telekom i Hipotekarna banka, će u utorak 21. novembra s početkom u 11 sati, organizovati pres konfernciju povodom predstavljanja novog proizvoda u okviru zajedničkog Premium programa: Premium Gift karticu, u prostorijama PR Centra.

Premium Gift kartica je prva kartica na crnogorskom tržištu koja ne zahtijeva obavezan odlazak u banku i potpisivanje ugovora

Govoriće:

  • Gordana SPAHIĆ, rukovodilac marketinga, Crnogorski Telekom
  • Nikola ŠPADIJER, direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom, Hipotekarna banka

 

U razgovoru sa novinarima biće predstavljene brojne pogodosti ovog inovativnog proizvoda, uključujući i popuste do 30% na preko 1200 prodajnih mjesta u Crnoj Gori.

Podgorica, PR pres servisProjekat „Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje - SREDNJOVJEKOVNA TEMA“, doprinio je predstavljanju tradicionalnih vrijednosti i kulturno-istorijskih atrakcija Zapadne Hercegovine i Crne Gore, kao i uspješnom povezivanju pružalaca usluga sa posjetiocima te regije.

To je ocijenila izvršna direktorica Centra za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI), Svetlana Vujičić, na završnoj prezentaciji projekta, koji finansira Evropska unija, sa približno 85 odsto sredstava.

Prema njenim riječima, kroz komplementarnu ponudu, četiri tematske staze koje su razvijene u okviru projekta, bogatstva kulturno istorijskih spomenika, u kombinaciji sa raznovrsnom ponudom domaćih proizvoda i usluga, u okviru domaćinstava koja njeguju tradicionalne vrijednosti, kreirana je jedinstvena turstička ponuda.

Ta turistička ponuda je zanimljiva prosječnom zaljubljeniku u istoriju, putniku namjerniku ili turisti koji sa posebnim interesovanjem želi da otkrije slojeve i značenje istorije destinacije koju posjećuje“, navela je Vujičić.

Kako je istakla, uspostavljanjem tematske rute srednjovkjekovne Hercegove zemlje, namijenjene turistima, koji traže autentični doživljaj i ambijent, želi se podstaći društveno-ekonomski razvoj prekogranične oblasti između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

„Prilikom realizacije projekta, akcenat je stavljen na turističko oživljavanje istorije srednjeg vijeka  u vezi sa istorijskom ličnošću Herceg Stjepana Vukčića Kosače koji je vladao starom Hercegovinom. Na projektnom području u Crnoj Gori, odabrana su četiri lokaliteta srednjovjekovnih gradova za sprovođenjem malih, infrastrukturnih intervencija“, pojasnila je Vujičić.

Projekat je finansijski podržan od strane EU sa približno 85 odsto u iznosu od oko 167,5 hiljada eura u Crnoj Gori i preko 224 hiljade eura u Bosni i Hercegovini iz IPA prekograničnog programa Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma, Zvonko Saveljić, ocijenio je da projekat doprinosi razvoju kulturne i ekonomske saradnje među opštinama, među građanima, a sve to na srenjovjekovnim rutama.

„Sa aspekta Ministarstva, ovo je prepoznato kao poseban oblik turizma, ne samo tematske rute, nego su tu i panoramske rute. To je jedan oblik turizma koji u zadnjih par godina doživljava veliki bum i ima veliku stopu razvoja u svijetu, doprinosi lokalnim zajednicama, kroz veću zaradu, zaposlenost, plasiranje proizvoda kada se radi o poljoprivrednicima“, naveo je Saveljić, ocijenjujući da projekat doprinosi sveukupnom razvoju turizma.

Predstavnik Javne ustanove Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Ivan Jelčić, kazao je da je siguran da su u okviru projekta napravili proizvod koji će trajno ostati iza njih.

„Sklopili smo puno prijateljstava, poznanstava, stvorena je pregranična saradnja. Ja sam uvjeren da ćemo sa CSTI-em i Ministarstvom održivog turizma i razvoja pripremati neke projekte i nastaviti dalje sarađivati“, naveo je Jelčić.

Konsultantkinja na projektu, Alma Henić je, govoreći o projektu, kazala da su htjeli da iskoriste to što u svijetu, kako je navela, postoji interesovanje za srednji vijek.

Osim potencijala za domaće tržište, koji može da bude ovaj proizvod, on može da bude mnogo veći potencijal za tržište turista koji dolaze iz inostranstva i koji su u svojim putovanjima po drugim destinacijama vidjeli ovakvih stvari na pretek“, navela je Henić.

Ono što smo zatekli od Blidinja, Posušja, Gruda, Širokog brijega, Ljubuškog, Blagaja, Stolca, sa jedne strane i sa druge strane, ekipa je radila od Herceg Novog, Kotora, Nikšića, Plužina, Žabljaka, Šavnika i Pljevalja to je stvarno nešto što se zove autentični svijet sela i gradova koji u mnogim svojim osobinama neke principe življenja nije pomjerio od onoga što se zove srednjovjekovni način razmišljanja.

Predstavnica CSTI, Milica Božović, kazala je da su u okviru projekta štampali brošure u tiražu osam hiljada komada, kao i mape u tiražu od četiri hiljade komada na Engleskom i četiri hiljade komada na lokalnom.

„Kroz projekat smo napravili četiri hiljade DVD-jeva koji će predstaviti promotivni film.  Sav promotivni materijal ćemo distribuirati lokalnim turističkim organizacijama, domaćinstvima, nacionalnom parku, nacionalnoj turističkoj organizaciji, turoperatorima, partnerima na teritoriji Bosne i Hercegovine“, navela je Božović.

Veb sajt ovog projekta će, kako je rekla, biti predstavljen u sklopu već postojećeg portala ethnogastro-balkan.net., kao i na aplikaciji izitravel.

Partneri na projektu iz Bosne i Hercegovine su Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke (TZŽZH), Opština Ljubuški i Javna ustanova za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa "Radimlja“. Projektni partneri iz Crne Gore su Ministarstvo održivog razvoja i turizma i CSTI.

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori je neophodno prevazići negativne patrijarhalne vrijednosti, koje zbog tradicije muškog nasljednika, dovode do selektivnih abortusa i djevojčice stavljaju u negativan položaj, poručila je izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević.

Ona je danas, u okviru kampanje „Neželjena“ u Univerzitetskom parku kod spomenika Svetog Petra Cetinjskog, otkrila ploču koja je posvećena djevojčicama koje nisu dobile priliku da budu rođene.

Raičević je kazala da je inicijativa usmjerena na sistem vrijednosti, koji diskriminiše djevojčice i na negativnu tradiciju društva u kojoj su djevojčice manje željene nego dječaci.

„Tema naše kampanje i naše inicijative je da pokrenemo društveni dijalog koji će prevazići sistem vrijednosti u kome ženska djeca ne uživaju jednaka prava kao muška. Taj problem se odražava na položaj žena u svim oblastima društva i posljedice su tako drastične da imamo porast broja selektivnih abortusa u Crnoj Gori i zloupotrebu prenatalnih testova“, istakla je Raičević.

Kampanja, kako je kazala, uključuje potpisivanje peticije koja će biti upućena Vladi Crne Gore, a odnosi se, kako je pojasnila, na zahtjev za rješavanjem problema prenatalnog odabira pola u Crnoj Gori.

„Ovo nije samo naša kampanja, ovo je sada kampanja čitavog crnogorskog društva i način da nešto uradimo za naše dječake i djevojčice. Ovo je kampanja za budućnost crnogorskog društva“, poručila je Raičević.

Ona je naglasila da u kampanji nije riječ o reproduktivnim pravima žena, tj. pravu na abortus, već je, kako je istakla, isključivi cilj uticaj na negativne patrijarhalne vrijednosti koje zbog tradicije muškog nasljednika djevojčice stavljaju u negativan položaj.

Raičević je ocijenila da postojeći Zakon nije loš, ali je, kako je rekla, upitna kontrola nad primjenom Zakona, kao i uloga Zdravstvene inspekcije.

„Od Vlade Crne Gore ćemo tražiti da pokrene izradu Akcionog plana koji će obuhvatiti stručnjake reznih profila, koji će na multidisciplinarni način rješavati problem o kojem govorimo. Obrazovanje je tu ključno i to je proces koji će, vjerovatno, potrajati, ali vrijeme je da se nešto po tom pitanju radi“, smatra Raičević.

Ljekarka Olivera Miljanović, kazala je da se evidencija o selektivnim abortusima ne može vidjeti direktno, već, kako je pojasnila, kroz trend poremećaja ravnoteže polova na rođenju.

„U Crnoj Gori postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za posljednjih 15 godina, kreće, prema našim istraživanjima, 110 dječaka na 100 djevojčica. Taj trend jedino ima otklon u 2016. godini, kada imamo normalan odnos 103 na prema 100. Da li je ovo svjetlo na kraju tunela, da li smo nešto zaista uradili ne možemo zaključiti na osnovu jedne godine“, pojasnila je Miljanović.

Prema njenim riječima, selektivni abortus koji se događana nakon sprovedenog genetičkog teksta je medicinski, etički i moralno neprihvatljiva radnja i predstavlja kršenje Zakona.

„Vi uvijek morate imati i onoga ko želi da uradi određeni akt, ali morate imati i dostupnost takvih testova. Danas je ta dostupnost moguća zahvaljujući internetu, odlasku u zemlje okruženja. Veoma je važno pitanje da li se na pravilan način, stručno pa i zakonski koriste dobrobiti prenatalne dijagnostike“, smatra Miljanović.

Ona je istakla da je važno ojačati ženu i porodicu da se odupre patrijarhalnim normama.

„Ovdje govorimo o dvije žene koje su u neravnopravnom položaju. Jedna je nerođena ili neželjena, a druga je žena koja je pritisnuta da ostvari određene stereotipne norme, koje još uvijek postoje. Ovo nije samo crnogorski problem, ovo je globalni problem“, navela je Miljanović.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da ne treba da bude neželjene djece i da je potrebno stvarati budućnost u kojoj će djevojčice i dječaci biti ravnopravni.

„Dobro je da kroz ovakve kampanje utičemo na svijest svih da je potrebno da sprječavamo selektivne abortuse i zaštitimo buduće generacije. Čini mi se da današnjom kamanjom počinje naša budućnost“, rekla je Pejović.

Novinarka Svetlana Slavujević, kazala je da u određenim dijelovima crnogorskog društva i dalje postoje stereotipi da je muškarac taj koji produžava prezime, čuva kuću, brani državu.

„Ovdje ne govorimo o abortusima koji su po našem Zakonu dozvoljeni do 10. nedjelje trudnoće. Danas govorimo o biranju pola, o biranju da se ne rodi djevojčica, o više abortusa sve dok se ne dobije dječak. To je pogrešno“, ocijenila je Slavujević.

Ona je rekla da je šestomjesečno istraživanje koje je sprovedeno u saradnji sa BIRN-om i CIN-om u okviru projekta "Istražuj za MeNE i EU!", uz podršku Evropske unije, pokazalo je da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.

„Nijedna žena koja je uradila takav abortus nije željela pred našu kameru. Pritisak koji one trpe je izuzetno veliki. I taj pritisak dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice. Svaka od tih žena koja je uradila takav abortus nosi ogroman ožiljak na duši“, rekla je Slavujević.

Ona smatra da samo postojanje Zakona nije dovoljno, već država, ljekari, mediji i svi treba više da se angažuju, zbog toga što, kako je kazala, zabrinjava to što ne postoji nijedan registrovan slučaj selektivnog abortsua, iako statistika pokazuje drugačije.

„Zamislimo se i zapitajmo se koliko će Crnoj Gori faliti žena za 10, 20, 30 godina ukoliko se ovakav trend nastavi. Nadam se da će ova kampanja, bolja edukacija, i veće angažovanost institucija učiniti da se ovakva statistika prekine“, poručila je Slavujević.

Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) i Ministarstvo održivog razvoja i turizma će, u ponedjeljak 20. novembra sa početkom u 11 sati i 30 minuta organizovati svečanu prezentaciju povodom zatvaranja projekta „Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje - SREDNJOVJEKOVNA TEMA“, u prostorijama PR Centra.

Govoriće:

  • Svetlana VUJIČIĆ - projektna menadžerka, CSTI;
  • Zvonko SAVELJIĆ - Ministarstvo održivog razvoja i turizma;
  • Ivan JELČIĆ - direktor Razvojne agencije Županije Zapadnohercegovačke (HERAG-a);
  • Milica BOŽOVIĆ - projektna koordinatorka, CSTI;
  • Alma HENIĆ STRAHINJA - konsultantkinja na projektu;

Projekat „Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje - SREDNJOVJEKOVNA TEMA“ je finansiran u okviru IPA prekograničnog programa Bosna i Hercegovina - Crna Gora.

Podgorica, PR pres servis – U posljednjih godinu, 325 transrodnih osoba širom svijeta je ubijeno, od čega većinu čine migranti i seksualni radnici/e, a nasilje prema trans osobama nije zaobišlo ni Crnu Goru, saopštio je izvršni direktor Asocijacije „Spektra“ Jovan Ulićević.

On je, povodom 20. novembra, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve transfobije, kazao da se taj dan obilježava, kako bi se odala počast svima koji su bili žrtve nasilja zbog svog rodnog identiteta ili rodnog izražavanja.

“Svake godine na današnji dan, sjećamo se svih transrodnih osoba, koje su izgubile svoje živote zbog svoje različitosti, ali i svih onih koji su preživjeli fizičko, psihičko i/ili seksualno nasilje zbog toga što ih je društvo vidjelo kao drugačije”, istakao je Ulićević.

On je kazao da podaci evropske krovne organizacije, koja se bavi ljudskim pravima trans osoba TGEU, pokazuju da je u proteklih 12 mjeseci, 325 transrodnih osoba širom svijeta ubijeno, od čega većinu čine migranti i seksualni radnici/e.

“Ukupno 2.609 trans osoba je ubijeno u 71 zemlji u periodu od januara 2008. godine do septembra ove godine”, naveo je Ulićević.

Prema njegovim riječima, nasilje prema trans osobama nije zaobišlo ni Crnu Goru, gdje je, kako je pojasnio, u septembru ove godine osoba iz LGBT zajednice napadnuta zbog pretpostavljene seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

“Ta osoba je doživjela uvrede od strane napadača, a zatim i udarce u predjelu tijela, prilikom čega je zadobila lakše tjelesne povrede. Ovaj slučaj nije usamljen, te smo još uvjek svjedoci niske stope prijavljivanja nasilja, ali i prijetnji prema trans osobama, koje se upravo zbog straha od dalje diskriminacije i nasilja u društvu, rijetko odlučuju da prijave nasilje”, istakao je Ulićević.

Nasilje prema trans osobama je, kako je kazao, višestruko i predstavlja sistemsko, institucionalno i direktno nasilje na ulici, poslu, u školi, porodici.

 “To nasilje može imati razne forme, od psihičkog, preko fizičkog, do seksualnog. Rodno zasnovano nasilje je još uvjek izuzetno izražena pojava u društvu i pogađa sve one koji se ne uklapaju u jasno nametnute rodne uloge, ili odbijaju da se povinuju rodnim normama”, objasnio je Ulićević.

On smatra da nasilje pogađa sve koji zbog izgleda, ponašanja, oblačenja, izražavanja, imena i zamjenica koje koriste, izlaze iz jasno određenih prostora koje im je društvo odredilo, napominjući da svako ulaženje u „tuđi prostor“ biva osuđeno i najoštrije kažnjeno.

“Danas, kad se sjećamo svih onih koji su dali život za šansu da budu to što jesu, svih onih koji su primili udarac, bili pljunuti, trpjeli razne uvrede i dobacivanja na ulici, podsjećamo društvo da postojimo. I ne samo to, postojimo ponosno, spremni da živote damo za društvo u kojem smo svi jednaki i u kojem su sve naše razlike slavljene”, poručio je Ulićević.

Podgorica, PR pres servis - Crna Gora treba da bude članica Evropske unije (EU) najkasnije do 2023. godine, ukoliko, pokaže jaku volju da ispuni sve preduslove, ocijenio je zamjenik predsjednika panevropske unije (PEU) Slovenije, Peter Zimmerman.

On je danas, u drugom dijelu internacionalne konferencije Crnogorske panevropske unije “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, pojasnio da je to optimističko predviđanje zasnovano na činjenici da ne postoje veće prepreke na putu ka EU, „osim možda onih koje Crna Gora može sama da ukloni“.

“Ovo su npr. nedostaci u pravnim procedurama, korupcija i postojanje organizovanog kriminala”, smatra Zimmerman.

Prema njegovim riječima, Crna Gora lobira u Briselu, tj. pokušava da obezbijedi da zvaničnici država članica EU podrže njeno pristupanje.

“Igru bi trebalo uskoro dobiti, ukoliko se ostvari podrška Francuske i Njemačke”, smatra Zimmerman.

Najbitnije je, kako je kazao, da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima.

“Svađe sa susjednim zemljama su nešto što nikako ne smijemo imati. EU nikada ne smije da prihvati kandidate koji imaju nesuglasice sa svojim susjedima. Taj rizik je veliki”, pojasnio je Zimmerman.

Predsjednik PEU Hrvatske, Mislav Ježić, objasnio je da na putu integracije u EU postoje mnogi konkretni problem, a jedan od primjera je, kako je kazao, podjela Bosne i Hercegovine po Dejtonskom sporazumu.

“Dejtonski sporazum je donio mir, ali je donio podjelu koja je rezultat rata i etničkog čišćenja i ne omogućava da ta država funkcioniše kao prava država. Naravno, ta podjela nije bilo nešto što se može pripisati samo odnosima među narodima u ovome regionu. To je takođe, bila odluka svjetske politike. Ali danas i evropska politika, a nadamo se i svjetska, može vidjeti da treba naći bolje ustavno rješenje za BiH”, pojasnio je Ježić.

Drugi primjer na kome se vidi vanjski uticaj na region je, kako je kazao, blokada Mekedonije da uđe u EU.

“PEU se uvijek zalagala za integraciju Makedonije i za uklanjanje te blokade. Naravno, napore treba da ulože i naši makedonski prijatelji, ali sigurno da je takva blokada, načelno neprihvatljiva sa gledišta PEU. Takođe, jedan od problema su i uređenje odnosa Srbije i Kosova”, rekao je Ježić.

Prema njegovim riječima, EU može ne samo očekivati, veći i pomoći da države regiona riješe probleme.

“Očekujemo od EU da pomogne u rješavanju tih problema, ali ne tako da nameće, nego tako da dogovara sa građanima i zemljama u ovome području. Želimo graditi budućnost utemeljenu na miru, u kojoj ćemo biti svjesni zajedničkih kulturnih korjena”, kazao je Ježić.

Predsjednik PEU Bosne i Hercegovine, Haris Ćutahija, rekao je da je prvi put u istoriji da sve zemlje regiona imaju isto opredjeljenje za budućnost, napominjući da je to važno iskoristiti.

“Došlo vrijeme da istoriju sukoba na ovim prostorima zamijenimo evropskom budućnošću, koja će se desiti u našim državama, a ne u onim zemljama u koje naši mladi emigriraju. Ovo neće biti lako postići i znamo da je pred nama dug i težak put promjena, posebno pred zemljama koje još nisu ni dobile kandidatski status”, rekao je Ćutahija.

Crna Gora je, kako smatra, pozitivan primjer u regionu kada su u pitanju evroatlantske integracije.

“Mislim da sve države od nje mogu naučiti ponešto. Treba da radimo zajedno, da učimo jedni od drugih i koristimo sve mehanizme koje nam EU pruža za saradnju. I na kraju krajeva, treba da budemo priajtelji jedni drugima. To prijateljstvo je naročito bitno za moju državu s obzirom na njenu političku situaciju, retoriku i političke probleme”, poručio je Ćutahija.

Predsjednik PEU Makedonije, Marjan Gjorcev, je istakao da skoro niko ne zna da je Republika Makedonija, u dijelu poljoprivrede i prehrambene industrije, punopravna članica EU.

“A kako to može važiti samo za poljoprivredu? To su dvojni standardi, kojima mi ne smijemo podleći. Za nas je još veća opasnost promjenljivost stavova”, ocijenio je Gjorcev.

Što se tiče promjene pravosudnog sistema, unutrašnjeg reda, granične policije, nacionalnih manjina, Makedonija, kako je rekao, ima sve što jedna evropska država treba da ima.

“Recimo, Grčka ne poštuje nacionalne manjine, ali je dio EU. To su dvojni standardi i tako se ne može raditi u EU”, smatra Gjorcev.

On je rekao da regionalna saradnja između zemalja Balkana nije privilegija, već obaveza razvoja modernog društva i parola za budućnost.

“Budućnost punopravnih članova EU je naš apsolutni minimum. Maksimum ne postoji. Svaka naša buduća generacija ima pravo na ljudsku sreću, jer samo ljudska sreća, u ovom robotizovanom, bezdušnom globalnom svijetu, može biti čuvar dobrote i solidarnosti” ocijenio je Gjorcev.

Predsjednik PEU Kosova, Arian Krasnići, smatra da bi EU trebalo jednoglasno da se zauzme za region, naročito za Kosovo jer bi to, kako je rekao, doprinijelo smanjenju razlika između država.

“Nezavisnost Kosova je postala faktor mira i stabilnosti naše zemlje i promoter dobrih prijateljskih odnosa sa zemljama Jugoistočne Evrope i snažni promoter demokratskih reformi u regionu” ocijenio je Krasnići.

Republika Kosovo, kako je kazao, ima aspiraciju da postane članica sa punim pravima u Evropskoj Uniji.

“To zavisni od svih nas, od institicija, političkih stranaka, civilnog društva, poslovne zajednice i svih građana. Na osnovu iskustava država koje su prošle kroz isti proces, konsenzus koji uključuje sve je od ključne važnosti i taj konsenzus će imati svoju snagu u budućnosti”, rekao je Krasnići.

On je istakao da je Kosovo ostalo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu, čijim građanima je potrebna viza da bi putovali u Evropu, bez obzira što su, kako je rekao, ispunjeni tehnički kriterijumi.

Direktorka evropskih poslova u PEU Bugarske, Bisserka Benisheva, smatra da je najbitnije da se održi politički konsenzus unutar same zemlje kandidata, u vezi sa transformacijom, kako bi se, kako je rekla, ispunili zahtjevi za pristupanje.

“Potreban je nacionalni konsenzus da bi se spremilo javno mnjenje za prihvatanje, nekada teških odluka. Sa stane EU, izazov je u njenim kapacitetima da apsorbuje nove članice. Taj kapacitet se smanjuje u vrijeme ekonomskih kriza i podjela kakve postoje”, navela je Benisheva.

Prema njenim riječima EU treba da preduzme korake da poboljša i produbi proces integracija.

“Kada je u pitanju politika proširenja, glavni izazov za Uniju jeste da uspostavi pravu ravnotežu između unutrašnje konsolidacije i postizanja rezultata u skladu sa očekivanjima EU za one koji još nisu članovi EU, da se izbjegne upadanje u beskrajne debate i da se ulože energija i resursi u podršku onima koji su spremni da se pridruže EU”, smatra Benisheva.

Ona je saopštila da je najnovije istraživanje u Bugarskoj pokazalo da više od 50 odsto Bugara podržava desetogodišnje članstvo u EU, napominjući da više od polovine građana podržava i pristupanje cijeloga Balkana Uniji.

Predsjednik PEU Albanije, Genc Pollo, smatra da države regiona treba same da se suoče sa problemima koje imaju, napominjući da te zemlje uvijek gledaju ka Briselu i EU.

“Moramo sa shvatimo da postoje teškoće posljednjih godina. Ali sva kriza, izbjeglice, Bregzit, situacija u Ukrajini, predstavljaju prepreke, što naravno dovodi do odlaganja nečega”, objasnio je Pollo.

Prema njegovim riječima, ako postoje zastoji u demokratiji, države regiona to ne treba da “stavljaju pod tepih”.

“Recimo, imamo pitanje sa slobodom medija i to nisu stvari koje treba gurati pod tepih, bez obzira o kojoj se zemlji radi. A nije dobro ni za Evropu da uvozi zemlje, koje mogu izazvati neke probleme kada postanu članice”, objasnio je Pollo.

Predsjednica PEU Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da crnogorska PEU uspostavila saradnju sa pet opština i sa nekoliko univerzitetskih jedinica, napominjući da je život u panevropskom drušvu vrlo dinamičan.

“Pogled unaprijed je nastavak jačanja organizacije, njena vidljivost, prvenstveno u Crnoj Gori, komunikacija sa regionom i EU. Ono što je obećavajuće je puno mladih, koji svaki dan sve više kucaju na naša vrata i žele da se učlane. Što se tiče Crne Gore još pet teških poglavlja da otvorimo, a onda da se fokusiramo na zatvaranje”, poručila je Đurović.

Podgorica, PR pres servisReforme, koje su povezane sa pristupanjem Evropskoj uniji (EU), donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, a kontinuirani rad Crne Gore na tom putu, unaprijediće dinamiku integracionog procesa, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.

On je danas, na internacionalnoj konferenciji Crnogorske panevropske unije (CPEU) “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, kazao da su izazovne okolnosti u zadnjih nekoliko godina zahtijevale obnovljeni fokus EU na interna pitanja te zajednice, ali, kako je pojasnio, to nije na štetu politike proširenja, „koja ostaje naš prioritet i naša najuspješnija spoljna politika“.

„Reforme, koje su povezane sa pristupanjem EU, donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, kao i samoj EU, i to ojačava našu predanost na zajedničkom radu prilikom prevazilaženja ovog izazova“, istakao je Orav.

Strateški prioritet EU je, kako je poručio, da dodatno osnaži rad u cijelom regionu, „uključujući Crnu Goru i Srbiju, koje su trenutno predvodnici u uspješnom procesu pristupanja“.

„Uvjeren sam da će kontunuirani, naporni rad Crne Gore, unaprijediti dinamiku integracionog procesa“, rekao je Orav.

Predsjednik Internacionalne PEU, Alain Terrenoire, kazao je da Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Albaniju, zemlje koje su tako blizu Crnoj Gori, nisu dobile priliku da „podijele evropsku avanturu“ kao što je, kako je podsjetio, već to bio slučaj sa Slovenijom, Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom.

„Žalim se jer je to nefer,diskriminacija“, rekao je Terrenoire.

On je kazao da postoje različiti eksterni uticaji, kojima je cilj da Evropa ne postane velika sila.

„Svi znaju da je naša sloboda i nezavisnost pod ozbiljnom prijetnjom. Ove prijetnje imaju mnogo lica, imamo terorizam islamističkog proijekla, i sve ervopske države moraju biti zabrinute zbog toga“, naveo je Terrenoire.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović, smatra da jedna od poruka sa današnjeg događaja treba da bude da se potrebno zalagati za bolju komunikaciju o evropskim integracijama.

„Komunikacija je nedovoljno vidljiv i vrlo važan dio procesa integracija. Da bi građani, koji su u centru samog procesa, bili na pravi način zaista informisani, kako građani članica EU, tako i građani našeg regiona, koji nekada o procesu ne znaju dovoljno“, navela je Đurović.

Sledeća poruka je, kako je dodala, borba za dinamičnije integracije zemalja regiona.

„Proces traje već duži period vremena. Očekujući nove dokumente na proljeće sledeće godine, kao što je Strategija proširenja, novi izvještaj Evropske komisije, želimo kroz današnji dijalog da damo doprinos sa nekoliko pozitivnih poruka o tom procesu“, navela je Đurović.

Jačanje socijalne svijesti i kohezije u samome procesu pregovora o članstvu je, kako je kazala, još jedna ideja koja je važna.

„To je vrlo velika tema danas u EU, kroz evropski, ekonomski i socijalni bilans koji treba da afirmiše socijalna prava“, istakla je Đurović.

Ona smatra da je važno da se sve zemlje jugositočne Evrope nađu u Stretegiji proširenja.

„Vjerujem da će progres jedne grupe zemalja biti vrlo snažan podsticaj da druge zemlje regiona idu u snažiji proces i da nema nikakvih evropskih blokada na tom putu“, poručila je Đurović.

Članica Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Ivana Maletić, podsjetila je da je ta država samostalno prošla put pristupanja EU.

„Nije toliko bitno da li idete sami ili u paketu kad je u pitanju pristupanje EU. Važno je da se posao odradi. A najveći posao i ono što trebate odraditi je na vama. Ključne su ocjene koje sa nivoa Evropske komisije i svih evropskih institucija moraju biti vrlo objektivne i profesionalne“, navela je Maletić.

Ona je poručila da će se, kao predstavnica u EP, zalagati da to bude jasan i transparentan proces i kad, kako je navela, država sve dobro odradi da ima priliku ući u EU, „a ne da se ponavljaju naknadne prepreke koje joj to onemogućavaju“.

Član Evropskog parlamenta iz Slovenije, Ivo Vajgl, kazao je da je, kao pobornik ideje mira, jako zabrinut zbog situacije u svijetu.

„Ne mogu se pomiriti sa time da u Evropi imamo Hladni rat. Mislim da nije bilo potrebno „čačkati mečku“ i zabiti klin između Evrope i Rusije. Mislim da je ta konfrontacija bila nepotrebna. Mislim da je strateški interes Ervope da živi sa svim susjedima u miru, a takav je susjed i Rusija“, smatra Vajgl.

On je ocijenio da mora postojati geostrategija mira i da je potrebno „djelovati u korist svoje koristi, a ne u korist svoje štete“.

Generalni sekretar Internacionalne PEU, Pavo Barišić, je, govoreći o ervopskim vrijednostima, upitao koje su to vrijednosti koje okupljaju građane Evrope.

„Da li je to valuta euro, koja se takođe koristi u Crnoj Gori? Mi, u Hrvatskoj, počinjemo da razgovaramo kako da uvedemo euro. Tako da možemo uzeti vaš patent. Da li je to eurozona? Da li je to zajedničko tržište? Da li je to Šengenski prostor slobodnog kretanja, koji je ponovo osporavan u zadnjih nekoliko godina?“, naveo je Barišić.

Svi ovi instrumenti su, kako smatra, važni za ujedinjenje Evrope.

Zamjenik predsjednika PEU Njemačke, Andreas Raab, rekao je da su fundamentalne vrijednosti EU malobrojne, ali jako važne i, kako je naveo, opisuju principe slobodnog i demokratskog društva i evropskog načina zajedničkog života.

„Unija je zasnovana na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, vladavine zakona i poštovanja ljudskih prava, uključujući pravo osoba koje pripapaju manjinama. U društvu koje ima pluralizam, nediskriminaciju i toleranciju, pravdu solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Bez prepoznavanja fundamentalnih vrijedosti nema mjesta u EU“, poručio je Raab.

Član Predsjedništva Internacionalne PEU, Andrej Lepavcov, rekao je da bi vrata EU trebalo da ostanu otvorena sve dok, kako je naveo, zadnja država iz regiona ne uđe u EU.

„Integracija u EU je takođe važna iz geopolitičkog konteksta i njen doprinos dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu države i regiona“, istakao je Lepavcov.

Strana 1 od 38