Inženjerska komora Crne Gore će, u petak 22. septembra sa početkom u 12 sati, organizovati pres konferenciju povodom Predloga zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u prostorijama PR Centra

Govoriće:

  • Boris OSTOJIĆ - predsjednik Inženjerske komore Crne Gore;
  • Maja VELIMIROVIĆ – Petrović – predsjednica Izvršnog odbora Strukovne komore arhitekata;
  • Duško LUČIĆ - predsjednik Izvršnog odbora Strukovne komore građevinskih inženjera;
  • Željko MARAŠ - predsjednik Izvršnog odbora Strukovne komore elektro inženjera;
  • Vuk JANKOVIĆ - predsjednik Izvršnog odbora Strukovne komore mašinskih inženjera;
  • Slavko HRVAČEVIĆ - predsjednik Izvršnog odbora Strukovne komore drugih inženjerskih struka i planera neinženjerskih struka.

Javna ustanova Umjetnička kolonija Danilovgrad će, u petak 22. septembra sa početkom u 11 sati organizovati pres konferenciju povodom predstavljanja učesnika „Internacionalnog simpozijuma skulpture 2017“, u prostorijama PR Centra.

Govoriće:

  • Anna KORVER – akademska vajarka iz Novog Zelanda;
  • Daniel PEREZ – akademski vajar sa Kanarskih ostrva;
  • Sutthisak PHUTHARARAK – akademski vajar iz Tajlanda;
  • Vesna JOVOVIĆ – direktorica Javne ustanove Umjetnička kolonija Danilovgrad.

 

Podgorica, PR pres servis – Nasilje prema LGBT populaciji spada u nešto što se može definisati kao šovinizam i fašizam, ocijenio je reditelj, Danilo Marunović, navodeći da borba sa takvim fenomenom mora biti mnogo odlučnija.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, kazao da je tokom svog profesionalnog angažmana uradio spot koji promoviše LGBT prava, nakon kojeg je, kako je naveo, osjetio šta znači biti žrtva nasilja tim povodom.

„To je nešto što traje evo peta godina, s čim čovjek nauči da živi. Kroz profesionalne projekte i lično sam objavio rat društvenom svijetonazoru i taj rat se intenzivno vodi kroz sprovođenje lične ideologije. Jako je teško ući u klinč sa onim što znači diktat malograđanštine, jedna brutalna, intenzivna, malograđanska, divljačka svijest koja pokušava da se obračunava sa svim onim što je drugačije“, rekao je Marunović.

Taj društveni sloj, kako smatra, ne bi se mogao definisati kao konzervativan, "jer je konzervativizam stara, respektabilna, evropska, svjetska i politička ideja"

„Nasilje ove vrste spada u nešto što se formuliše kao šovinizam, kao fašizam, i borba sa takvim fenomenima mora biti mnogo odlučnija, konkretnija“, poručio je Marunović.

On je rekao da bi šetnja u okviru prajda, trebalo da ima za cilj animaciju opšte javnosti, kao i „poziv u pomoć da se borba za LGBT prava osvijesti kroz mnoge druge manifestacije“.

„Za mene to nije samo borba za prava LGBT zajednice. Za mene je to borba za nove vrijednosti, estetike, slobodu uopšte, nove umjetničke forme, za društvo koje poštuje i razumije različitosti“, istakao je Marunović.

Pjevačica, Nina Žižić, smatra da je tolerancija ono što svima nama nedostaje.

„Nasilje nikad nije bilo niti će biti rješenje. S toga, poštujmo razlike i budimo tolerantniji jedni prema drugima“, poručila je Žižić.

Hana, koja je transrodna osoba, kazala je da je višegodišnja fizičkog, psihičkog i emocionalnog nasilja.

„O nasilju imam da kažem je da je, makar u mom slučaju, sve nakon prvog udarca i prve uvrede bilo kao repriza. Ne sjećam se da me ikad sam čin povrijedio koliko ono što ostaje nakon nasilja“, navela je Hana.

Ona je rekla da je, u trenutku kad se nasilje dešava, u stanju šoka i da nema osjećaj koliko zapravo traje.

„Ono što ostaje nakon nasilju jesu žrtva, povrijeđeno dostojanstvo, manjak samopoštovanja, traume koje će vas promijeniti, a nerijetko i nevoljenje sebe“, kazala je Hana.

Ona je rekla da nasilje nikad nije prijavila iz straha da njeni roditelji i porodica ne budu uznemireni, povrijeđeni, zbog osjećaja sažaljena, „a i da ne bih morala da se autujem i saopštim roditeljima da sam trans“.

„Nakon niza godina nasilja koje sam trpjela, potpuno nesvjesno, počela sam nasilje usmjeravati ka sebi – psihički i emocionalno se ranjavati. Sve ove godine osjećala sam da zaslužujem sve što mi se dešava, jer šta je to na meni, u meni i ko sam to ja pa ne mogu da prođem hodnikom, ulicom ili parkom a da neko ne osjeti potrebu da vrši agresiju, ugrožava moj duševni mir, ili privatni prostor“, navela je Hana.

Kako je istakla, sada zna da žrtva nasilja nikad nije kriva zbog nasilja i da su, kako je navela, nasilnici ti koji bi trebalo da se zapitaju šta i zašto to rade.

„Željela bih da poručim svim onima koji trpe nasilje ili su ga pretrpjeli da potraže adekvatnu pomoć, da rade na sebi i osnažuju se, jer jednog dana, možda slučajno, osobe koja je vršila nasilje nad vama, neće biti, a ostaćete vi sami, sa traumama i svim onim što je ostalo od onoga što ste mogli biti da je bilo drugačije“, kazala je Hana.

Nasilnicima bi, kako je dodala, poručila da je na ulici jedna osoba više „koja im neće dozvoliti da svojim nečovjčnim ponašanjem ugrožavaju bilo koga na bilo koji način“.

 

Predsjednici opština Kotor, Budva i Herceg Novi će, u četvrtak 21. septembra sa početkom u 13 sati i 30  minuta, organizovati pres konferenciju povodom predloga Zakona o planiranju i izgradnji prostora, u PR Centru.

Govoriće:

  • Vladimir JOKIĆ - predsjednik opštine Kotor; 
  • Dragan KRAPOVIĆ - predsjednik opštine Budva;
  • Stevan KATIĆ - predsjednik opštine Herceg Novi.

 

 

Podgorica, pres servisPredsjednici opština Kotor, Budva i Herceg Novi pozvali su poslanike Bošnjačke stranke (BS), Hrvatske građanske inicijative (HGI) i albanskih partija da ne prisustvuju sjednici crnogorskog parlamenta, koja je zakazana za utorak, i tako spriječe usvajanje Zakona o planiranju i izgradnji.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, ocijenio je danas na pres konferenciji da će svi poslanici, koji daju glas za usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, dati glas za to da se sve opštine Crne Gore presele u Podgoricu.

“Daće glas da uprava svih opština bude Vlada i daće glas za privatne interese pojedinaca”, poručio je Jokić u PR Centru.

On je naglasio da su opštine Budva, Kotor i Herceg Novi dale primjedbe na Nacrt Zakona o planiranju i izgradnji i da su, kako je dodao, jasno ukazali na neustavnost tog akta.

“Međutim, iako je u gradovima iz kojih dolazimo sprovedena javna rasprava sa značajnim učešćem, kako stručne, tako i laičke javnosti, nijedna od suštinskih primjedbi nije usvojena”, istakao je Jokić.

Zakonom i njegovim rješenjima se, kako je kazao, ukidaju lokalna planska dokumenta i ostaju, kako je pojasnio, samo dokumenta i planovi koje će donositi Vlada ili Skupština.

“Na taj način se iz procesa odlučivanja o sudbini jednoga prostora direktno isključuju svi oni koji su stanovnici toga prostora i koji bi morali da daju svoj sud o načinu na koji će se taj prostor razvijati”, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine Budva, Dragan Krapović, kazao je da se upravljanje prostorom pokušava centralizovati i staviti, kako je istakao, pod kontrolu jednog centra i jedne partije.

“Ovaj predlog koji je sada u proceduri može da rezultira ogromnim posljedicama po ukupno crnogorsko društvo, prije svega po primorje, i može da rezultira finalnom poharom resursa države Crne Gore”, ocijenio je Krapović.

Prema njegovim riječima, Zakon je koncipiran da odgovara unaprijed poznatim investitorima, koji, kako je dodao, planiraju da zauzmu nekoliko ključnih lokacija na primorju.

“Kada je riječ o Budvi u pitanju su Buljarica, Miločerski park, Kraljičina plaža, plaža Jaz itd. Nakon što te lokacije budu privatizovane, potpuno je svejedno ko će biti na vlasti. Znači to će biti u privatnim rukama i time više neće upravljati građani Crne Gore”, objasnio je Krapović.

On smatra da je Zakon u suprotnosti sa Ustavom, kao i sa evropskim Poveljama i Konvencijama o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, ocijenio je da se predlaganjem Zakona o planiranju i izgradnji, crnogorske opštine vraćaju u 1948. godinu.

“Predlaganjem ovakvog Zakona opštine jednostavno postaju mjesne zajednice. Ovo je presedan da država sebi može da da za pravo da protivno evropskoj Povelji o lokalnoj samoupravi i potrebi što šire decentralizacije, ovakvu jednu stvar centralizuje. Ovakav primjer ne postoji u Evropi ni u okruženju”, istakao je Katić.

On je dodao da se usvajanjem Zakona, lokalnim samoupravama i dalje vezuju ruke da mogu da donose planove razvoja.

“Imamo situacije opstrukcija od strane državne vlasti, odnosno od strane resornih ministarstava. Konkretno u Herceg Novom, imamo nekoliko slučajeva gdje od države moramo da dobijemo saglasnot za pojedine razvojne projekte, kada je u pitanju lokalna infrastruktura, a mi te saglasnosti čekamo četiri, pet, šest mjeseci”, rekao je Katić.

 

 

Podgorica, PR pres servis - Prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji zanemaruje sve mehanizme zaštite prirode, ostavlja prostor za korupciju i isključuje učešće javnosti u pocesu donošenje odluka, ocijenjeno je na okruglom stolu Koalicije 27.

Koalicija 27, koju čini 20 ekoloških nevladinih organizacija (NVO), organizovala je danas okrugli sto “Ekološka država Crna Gora - Od vizije do realnosti“ povodom obilježavanja 26 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Izvršna direktorka NVO Green Home, Nataša Kovačević, ocijenila je da nije ispunjena ustavna odrednica ekološke države i da ona postoji samo na papiru.

„Može se reći da smo skoro i posramljeni što jednu takvu odrednicu imamo u Ustavu, a nismo u stanju nikakvim činjenicama da to i potkrijepimo“, kazala je Kovačević u PR Centru.

Prema njenim riječima, najvidljiviji problem predstavlja komunalni i industrijski otpad.

„Naše najvrednije rijeke poput Tare, Morače, Ibra su zagađene otpadnim vodama. Zapravo sistemi za prečišćavanje otpadnih voda ne funkcionišu gotovo nigdje. To pitanje je riješeno samo u nekoliko gradova“, pojasnila je Kovačević.

Crna Gora se posljednjih godina, kako je rekla, sve više suočava sa intenzivnim i prekomjernim korišćenjem prirodnih resursa, na račun, kako je dodala, određenih interesnih grupa.

„Kapital se slio u ruke pojedinaca i postavlja se pitanje na koji način je došlo do prekomjernog korišćenja resursa. A sa druge strane, štete u životnoj sredini i štete po građane su ogromne“ ocijenila je Kovačević.

Ona je kazala da su rijeke na sjeveru Crne Gore pregrađene, a kako je naglasila, od megalomanskih investicija nisu pošteđena ni zaštićena područja.

„Otvoreno se govori o nekim rješenjima turističkih vila, za komercijalne usluge, sa bazenima , heliodromima. Da li je to nešto što bi trebalo da bude dio jedne ekološke države“, upitala je Kovačević.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, kazao je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji, ostavlja prostor za korupciju i sužava mogućnost da građani kontrolišu donošenje odluka.

„Ukoliko ovakav Zakon bude usvojen i ukoliko počne da se primjenjuje Vlada će imati odriješene ruke da sve interese i megalomanske projekte strateških investitora dovede do kraja, bez mnogo miješanja lokalnih uprava na čijim teritorijama će to da se dešava“, kazao je Milovac

Usvajanje zakona o planiranju prostora bi, prema njegovim riječima, stvorilo „apsolutnu urbanističku stihiju“.

„Jednostavno neće postojati niti jedna prepreka za bilo koga ko bude odlučio da prostor definiše po svom nahođenju, a ne u skladu sa javnim interesom. Rješenja koja donosi Zakon su prije svega u pojedinačnom, a ne u javnom interesu “, istakao je Milovac.

MANS će, kako je najavio, apelovati na poslanike, struku i nevladine organizacije da pruže otpor, a od Skupštine će, kako je dodao, tražiti da se Zakon o planiranju prostora vrati na javnu raspravu.

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, istakla je da prijedlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji nije usaglašen sa propisanim mehanizmima zaštite prirode.

„Stiče se utisak da autor ovih zakonskih rješenja gotovo uopšte nije konsultovao Zakon o zaštiti prirode, a da ne govorimo o činjenici da se na taj način grubo ogriješio o sve one mehanizme koji su osmišljeni sa ciljem zaštite prirode“ rekla je Janjušević.

Ona je objansila da Zakon ne prepoznaje ekološku mrežu Natura 2000.

„Imajući u vidu značaj definisanja granica budućih Natura 2000 područja, čija adekvatna zaštita predstavlja uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju, postavlja se pitanje na koji način predloženi Zakon može istu prostorno tretirati, a da je apsolutno i ne prepoznaje“, rekla je Janjušević.

Prema njenim riječima, novi Zakon ne prepoznaje kategorije koje je definisao Zakon o zaštiti prirode, već „izdvaja samo jednu kategoriju nacionalno zaštićenih područja i to nacionalne parkove i jednu od međunarodno prepoznatih kategorija UNESCO“.

„Iz ovoga je dalje nejasno šta je sa ostalim kategorijama nacionalno zaštićenih područja poput: strogog rezervata prirode, posebnog rezervata prirode, parka prirode, spomenika prirode i predjela izuzetnih odlika“, kazala je Janjušević.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma, Brankica Cmiljanović, kazala je da Crna Gora prati savremene trendove u oblasti zaštite životne sredine.

„To činimo na način što usvajamo pravnu tekovinu Evropske Unije, primjenom međunarodnih ugovora, unapređenjem učešća javnosti, transparentnosti svega onoga što proizilazi iz domaće zakonske regulative“, poručila je Cmiljanović.

sreda, 20 septembar 2017 08:11

VIDEO: Udruženim snagama suzbiti nasilje

Podgorica, PR pres servis -  Većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara može vrlo lako da se ruši kada se ljudi udruže zajedno i pokažu moralnu snagu, poručio je brat biseksualne djevojke, Luka.

On je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, ocijenio da živimo u vremenu gdje je većina ljudi svjesna da je nasilje loše.

„Ali osjećam da većina ljudi ne shvata da moć koju nasilje stvara i može da stvori se vrlo lako ruši kada se ljudi sastave zajedno. Mislim da je vrlo važno da se ljudi spoje i da pokažu pravednu i moralnu snagu“, istakao je Luka.

Dvadesetogodišnja biseksualna djevojka kazala je da je nedavno pretrpjela nasilje jer je njena drugarica trans djevojka.

„Prije nekoliko noći vraćala sam se iz grada i srela sam pored doma za učenike i studente na klupi dvije drugarice sa kojima je sjela, od kojih je jedna trans djevojka. Sjedili smo i pričali i nakon pola sata neki momci su nas zvali sa terase iz tog doma“, navela je ona.

Jedan od tih momaka, kako je dodala, pitao je da pozove drugaricu koja je sjedala pored nje, a koja je trans, da se okrene.

„Pitao je da li je ona muško ili žensko, šta je ona, gdje mu je ona odgovorila da nema potrebe da odgovara na ta pitanja. Oni su nastavili da psuju, da nas vrijeđaju. Nakon pet minuta izašlo je njih više, na balokonima je bilo ljudi i iz drugih domova. Prijetili su nam da će da nas pretuku i siluju. Zvali su nas da uriniraju na nas, a usred toga je jedna metalna kanta pala pored nas sa prozora“, navela je ona.

Ona je, kako je ispričala, predložila drugaricama da odu u policiju i prijave ih jer se nalazila u blizini.

„Na raskrnici smo odlučile da one odemo u policiju, jer smo se plašili da bi naši roditelji morali da dolaze“, kazala je dvadesetogodišnjakinja.

Drugarica, koja je trans, joj je nakon toga rekla da je ona navikla na nasilje.

„Niko ne može da navikne na nasilje i ne bi trebao da navikne na nasilje“, poručila je dvadestogodišnja djevojka.  

Dvadesetojednogodišnja lezbejka iz Podgorice, ocijenila je da ljudi ne treba da doživljavaju nasilje niti da budu nasilni.

„Ljudi ne treba da budu nasilni zato što niko ne treba da živi u strahu od bilo čega – ne samo od toga da će dobiti batine nego i da će povrijediti nekog drugoga“, istakla je ona.

Ona je kazala da joj se desilo da bude istučena zato što izgleda kao dječak.

„Ne mogu da shvatim zašto. Nije bitno da li sam djevojčica ili dječak, zašto me biješ? Postavila sam to pitanje toj osobi. Dobila sam čudan odgovor. Da on zna zašto to radi i da je njemu bitno da te osobe ne budu više takve. Mislim da niko ne treba to da doživi“, istakla je ova dvadesetjednogodišnja djevojka. 

 

 

 

utorak, 19 septembar 2017 14:49

VIDEO: Čojstvom suzbiti nasilje

Podgorica, PR pres servis – Čovjek bi trebalo da podstakne čojstvo u sebi kad osjeti da nasilje progovara iz njega kako bi sačuvao druge od svega što bi ih moglo povrijediti, smatra dvadesetogodišnja biseksualna djevojka Marija.

Ona je, u okviru kampanje za peti Montenegro prajd koji će biti održan u subotu, ocijenila da je nasilje u Crnoj Gori veoma prisutno i da se, kako je dodala, može primijetiti od najranijeg djetinjstva, kroz vaspitne mjere, školu i društvo.

“To se primjećuje kroz način na koji govorimo, način na koji se određene grupe ljudi percipiraju i kroz neprihvatanje svega što je drugačije”, kazala je Marija.

Ona je objasnila da svi treba da rade na sebi i da se na različite situacije ne smije reagovati fizičkim ili psihičkim nasiljem.

“Moramo da mijenjamo način na koji pričamo sa drugim ljudima, način na koje se odnosimo prema njima. Kada čujemo da nasilje progovara iz nas moramo da se uhvatimo za ono čojstvo u nama kako bismo sačuvali druge od svojih osuda i bilo čega što povređuje ostale”, istakla je Marija.

Biseksualna djevojka Katja, kazala je da niko ne zaslužuje da trpi fizičko ili verbalno nasilje.

“Pošto smo jedina bića na svijetu koja posjeduju stanje svijesti, smatram da tu svijest treba i da upotrijebimo, a ne da reagujemo neljudski i nečovječno”, poručila je Katja.

Dvadesetčetvorogodišnja studentkinja iz Podgorice kazala je da je bila žrtva fizičkog i psihičkog nasilja od strane partnera.

“Misliš da nema šanse da se tebi to može desiti, ali se dogodi i to od osobe koju prilično dobro poznaješ, kada najmanje očekuješ. I poslije svega kriviš sebe, iako znaš da nisi kriv”, rekla je studentkinja.

Ona je kazala da je povjerovala u nasilnikovu priču da ga je „sama isprovocirala i da je on u svemu žrtva“.

“On je fizički nasrnuo na mene, pokušao da me prisili na seksulani odnos i kasnije me je psihički maltretirao, tjerajući me da povjerujem da sam ja nasilnik u tom odnosu, iako sam bila žrtva fizičkog i psihičkog nasilja”, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, nasilje nije prijavila, jer je, kako je kazala, zbog svega, bilo sramota.

“Željela sam da to ostane između nas, zbog toga što sam bila jako postiđena zbog svega toga. Jer ja sam osoba koja dolazi iz okruženja u kojem se ženska prava jako poštuju i podržavaju i u kojem takve stvari ne prolaze. A onda se to meni desilo i ja sam mislila da sam ja negdje omanula” objasnila je studentkinja.

Ukoliko se nasilje ponavlja i ukoliko osoba nema nikoga da je zaštiti, kako je kazala, treba prijaviti nasilnika.

“Ali ovdje i dalje postoji stigma i rijetko koja djevojka i žena će se odlučiti da ode u policiju i ispriča sve ovo, i druge mnogo gore stvari koje im se dešavaju”, rekla je Podgoričanka.

Ona je istakla da niko ne može znati kada i od koga može doživjeti nasilje.

“Jedino što možete da uradite je da budete jako pametni kada je u pitanju izbor partnera. I kada vam unutrašnji osjećaj kaže da nešto nije u redu treba da ga poslušate”, poručila je ona.

 

 

Strana 1 od 32