Podgorica, PR pres servis – Grupa građana „Građanska akcija“ zatražila je danas od Ustavnog suda da Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske stavi van snage, jer je, kako ocjenjuju, donijet neustavno.

Predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, kazao je na pres konferenciji da su Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona podnijeli Ustavnom sudu, zajedno sa odbornikom Skupštine Opštine Budva Stevanom Džakovićem.

 „Predlažemo Ustavnom sudu da do donošenje konačne odluke obustavi primjenu Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske i da donese odluku kojom se pomenuti Zakon proglašava neustavnim i stavlja van snage“, poručio je Vujičić u PR Centru.

On je pozvao ambasadore zemalja članica NATO-a da upoznaju svoje državljane da su u društvo Sjevernoatlantske alijanse, kao 29. članicu primili Crnu Goru, u kojoj, kako je istakao, birači ne mogu da ostvare Ustavom propisano biračko pravo.

„Pravo na neposredni izbor predstavnika imaju državljani svih preostalih 28 članica Alijanse. Neposredni izbor poslanika je osnovni preduslov za uspostavljanje vladavine prava u jednoj zemlji“ pojasnio je Vujačić.

On je dodao da su odluku o pristupanju NATO-u donijeli nelegalni poslanici, koji su izabrani „od malog broja ljudi u vrhovima političkih partija, koji su interesno povezani i izraz su visoke korupcije“.

„Na dan izbora za poslanike Skupštine Crne Gore, 16. oktobra 2016. godine, birači nisu mogli da neposredno daju glas kandidatu sa liste već su mandate dobili posredno od političkih subjekata koji su učestvovali na izborima“, pojasnio je Vujičić.

Crnogorsko društvo su, kako smatra, zarobili ljudi koji su na čelu parlamentarnih političkih partija, jer su, kako je istakao, od građana uzeli pravo da biraju predstavnike za parlament.

“Rukovodioci parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori su zarobili crnogorsko društvo jer oni biraju poslanike, a ti poslanici biraju organe koji ne štite interese građana, već interese malog broja ljudi koji se nalaze u vrhovima parlamentarnih političkih partija”, ocijenio je Vujičić.

On smatra da su rukovodioci parlamentarnih političkih partija“vlasnici države i života građana Crne Gore” jer, donose sve odluke u Crnoj Gori, a na to, kako je kazao, nemaju pravo.

 

 

 

 

Grupa građana “Građanska akcija” će, u četvrtak 22. juna sa početkom u 11 sati, organizovati pres konferenciju povodom podnošenja Inicijative za pokretenja postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, u prostorijama PR Centra.

Govoriće:

 Božidar VUJIČIĆ – predstavnik Građanske akcije.

Uprava za javne nabavke (UzJN) i Svjetska banka (SB)  će, u četvrtak 22. juna sa početkom u 9 sati i 30 minuta, organizovati radionicu “Poboljšanje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori”, u hotelu  Hilton u Podgorici.

Govoriće:

  • Mersad MUJEVIĆ - direktor UzJN;
  • Aleksandar Andrija PEJOVIĆ - ministar evropskih poslova;
  • Hiba TAHBOUB - menadžerka prakse globalnog upravljanja, SB;
  • Manjola MALO - vođa projektnog tima i specijalista za javne nabavke, SB.

Na prvoj sesiji, na kojoj će bit predstavljene smjernice za mala i srednja preduzeća, govoriće:

  • Vladimir BORIČIĆ - ekspert SB;
  • Mersad MUJEVIĆ - direktor UzJN;
  • Velimir MIJUŠKOVIĆ - predsjednik privredne komore Crne Gore;
  • Suzana RADULOVIĆ - generalni sekretar Unije poslodavaca;
  • Refik BOJADŽIĆ - generalni sekretar zajednice opština Crne Gore;
  • Ivana ZEČEVIĆ - načelnica sektora za konkurentnost u Direkciji za mala i srednja preduzeća.

Na drugoj sesiji, na kojoj će biti predstavljen priručnik o inidkatorima, govoriće:

  • Joao de ALMEIDA - ekspert SB;
  • Mara BOGAVAC - pomoćnik direktora UzJN;
  • Rada MARKOVIĆ - pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove;
  • Danijel IVARSSON - viši službenik u organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD i inicijativi za podršku osnaživanju u upravi i menadžmentu - SIGMA;
  • Dragan KOPRIVICA - izvršni Direktor Centra za demokratsku tranziciju.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servisU Crnoj Gori je potrebno nastaviti sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednjim preduzećima u cilju poboljšanja sistema javnih nabavki, ocijenjeno je na radionici Uprave za javne nabavke i Svjetske banke (SB).

Direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević, kazao je danas na radionici “Poboljšanje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori” da ta institucija sprovodi dva projekta sa SB – projekat „Izrada smjernica za podsticanje učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u Crnoj Gori i projekat „Izrada smjernica za sistem nadgledanja-monitoringa javnih nabavki od Uprave za javne nabavke“.

Govoreći o prvom projektu, Mujević je rekao da su identifikovani problemi koji se ogledaju u ponudi nedovoljno prilagođenih finansijskih proizvoda potrebama malih i srednjih preduzeća, alternativni izvori finansiranja nisu zaživjeli, preduzeća nisu dovoljno spremna za pristup finansijama, "odnosno nemaju potrebnu kreditnu sposobnost, a često ni odgovarajuća sredstva obezbjeđenja kredita".

„Takođe, finansijska, a i druga pismenost nije na potrebnom nivou i preduzeća nemaju dovoljno znanja da na odgovarajući način predstave, a sposobnost upravljanja finansijama u cilju redovong izvršavanja finansijskih i kreditnih obaveza su često ograničene. Ovo sve utiče na osnovne uslove tih preduzeća i ugovorene obaveze sa državom kroz tendersku proceduru“, kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, evidentno je da preduzeća neadekvatno primjenjuju propisane standarde neophodne za nastup na ino-tržištima, nedovoljno koriste usluge konsultantskog tržišta i mogućnosti umrežavanja što, kako je naveom dovodi do niskog nivoa konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, regionalne nejednakosti u razvoju, kao i nedovoljne valorizacije izvoznih mogućnosti.

Mujević je podsjetio da je Crna Gora dobila preporuku da nastavi da olakšava sprovođenje mjera finansijske i nefinansijske podrške malim i srednim preduzećima od kojih je jedna „Unapređenje finansijske podrške sektrou malih i srednjih preduzeća, koja se, kako je naveo, sprovodi po planu, a druga je „Unaprjeđenje nefinansijske podrške sektortu malih i srednjih preduzeća“.

Govoreći o drugom projektu koji Uprava sprovopdi sa SB, Mujević je kazao da su se bavili izradom sistema za upravljanje informacijama u saopštavanju rezultata, uvećanom komunikacijom između institucija i angažovanjem svih strana u sistemu, izradom ocjene o usklađenosti učinkana osnovu informacija o poslovanju prikupljenih iz konsultacija sa tržištem.

„U okviru drugog projekta smo se bavili i optimizacijom uloge i odgovornosti institucija, revizijom koncepta nadgledanja kako bi se uključilo što više materijalnih i procesnih aspekata“, naveo je Mujović.

Vođa projektnog tima i specijalista za javne nabavke SB, Manjola Malo, kazala je da se Crna Gora treba fokusirati na izradu smjernica za mala i srednja preduzeća.

„Kao SB bili smo pozitivno iznenađeni kulturom dijaloga koji je uspostavljen u privatnom sektoru, posebno kada je u pitanju pristup malim i srednjim preduzećima tržištu javnih nabavki. Ovo je prioritet za mala i srednja preduzeća“, navela je Malo.

Međutim, kako je ukazala, mala i srednja preduzeća ne mogu dovoljno da odgovore na veoma zahtjevne procedure javnih nabavki i mnoga od njih rade samo na lokalnom nivou „i nisu svjesna kako mogu upotrijebiti javne nabavke u svoju korist“.

„Kada je u pitanju izrada smjernica za mala i srednja preduzeća, imamo mnogo prepreka koje usporavaju i srpiječavaju učešće malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki.Tu su administrativne prepreke za njih, finansijske, jer imaju problema da dođu do sredstava, institucionalne, same procedure nabavke zbog složenosti troškova, smjernice nisu dovoljno jasne“, rekla je Malo.

SB, kako je istakla očekujemo da ovi faktori toliko neće uticati na dalju konkurentnost malih i srednjih opreduzeća i da će kroz razvoj projekta sve veći broj malih i srednjih produzeća učestvovati u sistemu javnih nabavki.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, rekao je da temelj evropskog sistema javnih nabavki predstavljaju načela transparentnosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog nadmetanja i nediskriminacije.

„Ova oblast je utoliko značajnija što 16 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije, prema procjenama, ide kroz sistem javnih nabavki. U Crnoj Gori je taj procenat daleko veći i značajniji“, istakao je Pejović.

On je kazao da se očekujemo da će na plenarnom zasijedanju Skupštine Crne Gore 29. juna biti razmatrane izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, u cilju unaprjeđenja te oblasti.

„Siguran sam da će te izmjene donijeti cijeli niz pogodnosti za javne nabavke kroz ono što je uočeno kao barijera za poslovanje i efikasniju djelatnost“, rekao je Pejović.

On je ukazao da su po da su Zakon  o javno-privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama takođe bitni za oblast javnih nabavki.

„Time ćemo kroz ova tri osnovna zakonska akta u potpunosti uskladiti ovu oblast i ispuniti zakonodavni okvir koji je neophodan“, istakao je Pejović.

Službenih za operacije u Kancelariji SB Denis Mesihović, kazao je da SB trenutno radi na pripremi tri nova projekta, koji bi, kako je naveo, trebalo da budu odobreni u narednoj fiskalnoj godini. „To će imati direktan pozitivan uticaj na kvalitet javnih nabavki u Crnoj Gori“.

„U pripremi je projekat „Reforma poreske uprave“, koji će modernizovati Poresku upravu i unaprijediti efikasnost njenog poslovanja, drugi projekat je instituconalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore MIDAS, koji ima za cilj dalji razvoj poljoprivrednog sektora, kao i povećanje broja zaposlenih, a u pripremi je i projekat Energetske efikasnoti“, naveo je Mesihović.

Kako je podsjetio, Trenutno SB implementira četiri projekta u Crnoj Gori čija je vrijednost 119 miliona dolara.

Menadžerka prakse globalnog upravljanja SB, Hiba Tahboub, smatra da je ključno da se u Crnoj Gori uključi privatni sektor u sistem javnih nabavki, navodeći primjer Brazila koji je dobro riješio to pitanje.

„Kada su oni uradili Zakon o javnim nabavkama 2004.godine jedan od ciljeva je bio kako da se podstaknu mala i srednja preduzeća i oni su to uradili. To se može uraditi ili putem neke politike, obuka, kako da mala i srednja preduzeća budu konkuretnija, ali i kako građani da cijenesama preduzeća više“, navela je Tahboub.

 

 

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – Polovina crnogorskih studenata smatra da Evropska unija (EU) i NATO imaju pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju države, pokazalo je istraživanje Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacije MESA 10 iz Slovačke.

Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove i u decembru prošle godine, na uzorku od 3,4 hiljade studenata sa sedam Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke.

Ekspert za spoljnu politiku iz organizacije MESA 10, Milan Ježovica, kazao je da više od polovine studenata iz država koje su obuhvaćene istraživanjem želi da njihova država postane ili ostane članica EU, a da 65 odsto smatra da EU igra pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju njihovih država.

“Da EU ima pozitivnu ulogu u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore vjeruje 51 odsto crnogorskih studenata, dok njih 40 odsto ulogu EU doživljava negativnom”, saopštio je Ježovica u PR Centru.

On je dodao da 78 odsto ispitanih studenata u Moldaviji ima stav da EU igra pozitivnu ulogu u njihovoj državi, dok je taj procenat najmanji u Bosni i Hercegovini i iznosi 38 odsto.

Ježovica je istakao da 44 odsto ispitanih smatra da su za njihove države korisni bezbjednost i prosperitet koje pruža NATO, dok skoro trećina njih misli da je uloga tog vojnog saveza u političkom i ekonomskom razvoju država pozitivna.

“Ulogu NATO-a u političkom i ekonomskom razvoju Crne Gore pozitivnom ocjenjuje 49 odsto studenata sa crnogorskih univerziteta, dok isti procenat ispitanih bosanskohercegovačkih studenata smatra da je uticaj NATO-a na njihovu državu negativan”, rekao je Ježovica.

Više od polovine ukupno ispitanih, kako je kazao, privlače vrijednosti koje dijele EU i NATO, dok je taj procenat najveći kod moldavskih studenata, a najmanji kod bosanskohercegovačkih.

„Demokratija, prosperitet i socijalna zaštita su vrijednosti koje 52 odsto ispitanih studenata smatra privlačnim kada su u pitanju EU i NATO. Kada napravimo presjek po zemljama, najveći postotak studenata koji dijeli isto mišljenje, ima Moldavija od 75 odsto, a najmanji Bosna i Hercegovina gdje manje od trećine studenata privlače vrijednosti EU i NATO,“ objasnio je Ježovica.

On je istakao da bi 53 odsto ispitanih, sa svih Univerziteta, da su u mogućnosti, završilo studije u zemljama EU i NATO, dok bi njih 10 odsto svoje obrazovanje vezalo za Rusiju.

„Kada je u pitanju zaposlenje, skoro 40 odsto studenata bi izabralo zemlje EU i NATO, dok bi se njih 11 odsto zaposlilo u Rusiji“, pojasnio je Ježovica.

On je istakao da najveće iznenađenje u istraživanju predstavlja veliki procenat studenata koji su spremni da aktivno učestvuju u političkom životu svojih država, jer bi, kako je pojasnio, njih 61 odsto glasalo na sledećim parlamentarnim izborim, dok bi se 26 odsto kandidovalo za neku političku poziciju.

“U Crnoj Gori 83 odsto studenata bi možda razmotrili ideju da se kandiduje za političku funkciju, dok je njih devet odsto reklo da bi se kandidovalo ”, kazao je Ježovica.

On je objasnio da su studenti u anketi odgovarali na pitanje da li populizam i ekstremizam percipiraju kao prijetnju i da li su te pojave u porastu u njihovim državama.

“Rezultati su pokazali da 34 odsto studenata misli da su ekstremizam i populizam u njihovoj zemlji u porastu, 16 odsto ispitanih smatra da su u padu, 30 odsto studenata je izrazilo stav da se po tom pitanju ništa nije promijenilo posljednjih godina, dok 20 odsto vjeruje da tih pojava nema ili da su marginalne”, pojasnio je Ježovica.

Prema njegovim riječima, da su populizam i ekstremizam u porastu, vjeruje tek 16 odsto crnogorskih studenata, dok je u Slovačkoj taj procenat najveći i iznosi 57 odsto.

Projektna menadžerka CEAS-a Anđa Petković, kazala je da je iskustvo Crne Gore, kada je riječ o ulasku u NATO, ključno za države Zapadnog Balkana.

“Iskustvo Crne Gore bi trebalo da bude pomno analizirano i što prije primijenjeno od strane evroatlantski nastrojenih političara u Srbiji, kao i od drugih javnih aktera koji se bave pitanjima NATO-a u regionu”, rekla je Petković.

Ona je pojasnila da je sprovedena anketa dio projekta “Studentske debate - Promovisanje demokratskih vrijednosti među mladima”, koji partnerski sprovode organizacije MESA 10 i CEAS, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju iz Vašingtona.

 

Centar za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i organizacija MESA 10 će, u srijedu 21. juna sa početkom u 10 sati, organizovati predstavljanje rezultata istraživanja stavova studenata iz pet država, o NATO-u, Evropskoj Uniji, bezbjednosnoj situaciji, saradnji država regiona, kao i uticaju Rusije, u prostorijama PR Centra.

Istraživanje je sprovedeno u aprilu ove, kao i u decembru prošle godine, a anketirano je oko 3.400 studenata sa sedam Univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Slovačke.

Govoriće:

  • Anđa PETKOVIĆ - projektna menadžerka CEAS-a;
  • Tomka ŽIVKOVIĆ - univerzitetska koordinatorka Univerziteta u Podgorici;
  • Milan JEŽEVICA - ekspert za spoljnu politiku, MESA 10;
  • Lucia KLAPACOVA - ekspert za Zapadni Balkan, MESA 10.

Sprovedena anketa je dio projekta “Studentske debate – Promovisanje demokratskih vrijednosti među mladima”, koji partnerski sprovode organizacije MESA 10 iz Slovačke i CEAS, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju iz Vašingtona. 

Podgorica, PR pres servis – Ukupna ugovorena vrijednost javnih nabavki za prošlu godinu iznosila je 447,7 miliona eura u okviru čega je zaključeno 7.653 ugovora, saopštio je direktor Uprave za javne nabavke, Mersad Mujević.

On je, danas na pres konferenciji povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama za 2016. godinu,  kazao da su troškovi učešća javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u poslednjih nekoliko godina ujednačeni.

„Učešće javnih nabavki u ukupnom bruto društvenom proizvodu, u prošloj godini kreće se oko  11,7 odsto, što, gledajući period od 2011. do 2016. godine, znači da su troškovi ujednačeni“, pojasnio je Mujević.

On je naglasio da je većina zaključenih ugovora, njih 93 odsto, ugovoreno otvorenim postupkom javnih nabavki.

„Otvorenim, odnosno najtransparentnijim postupkom javnih nabavki, zaključeno je 93 odsto od ukupno 7.653 ugovora, dok je od 17 do 20 miliona eura zaključeno sporazumnim ugovorima“, rekao je Mujević u PR Centru.

On je istakao da je konkurencija u postupku javnih nabavki mogla biti veća i da u prošloj godini nije bilo više od tri ponuđača po tenderu.

„Taj intenzitet konkurencije je mogao biti bolji, ali zbog malog tržišta, u prošloj godini imamo 2,21 ponuđača po tenederu. Na tome moramo raditi odgovorno i ozbiljnije“, kazao je Mujević.

On je, govoreći o planiranom i potrošenom novcu određenih institucija, kazao da je, u zdravstvenom sistemu, u prošloj godini planirano preko 110 miliona eura, a potrošeno oko 56 miliona.

Mujević smatra da sistem mora posvetiti veliku pažnju lokalnim samoupravama jer one, kako je kazao, „odokativno rade svoje planiranje“.

„Od ukupno planiranih 55 miliona eura, lokalne samouprave potrošile su manje od 50 odsto, odnosno oko 24 miliona eura“, istakao je Mujević.

Što se tiče javnih nabavki za potrebe državnih organa, kako je pojasnio, ministarstva su realizovala preko 80 odsto planiranih sredstava.

„Izuzetak je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je imalo određene specifičnosti, gdje je od 180 realizovano oko 37 miliona eura“ kazao je Mujević.

Prema njegovim riječima, Uprava za javne nabavke počela je četiri projekta od kojih se prvi, vrijedan 875 hiljada eura, odnosi na unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti državne pomoći i javnih nabavki.

Drugi projekat, kako je objasnio Mujević, odnosi se na uvođnje elektronskog sistema javnih nabavki, vrijedan je 1,65 miliona eura, a tender će, kako je rekao, biti raspisan početkom jula.

„Vjerujem da će taj elektronski sistem javnih nabavki povećati transparentnost i efikasnost javnih nabavki, doprinoseći borbi protiv korupcije i drugih neregularnosti. Ne možemo više bježati od unifikacije i standarda koji su propisani evropskim pravilima“, pojasnio je Mujević.

U partnerstvu sa Svjetskom bankom će, kako je rekao, biti realizovan projekat „Vodič za podsticanje većeg učešća malih i srednjih preduzeća na tržištu javnih nabavki u CG“, kao i projekat vezan za jačanje monitoringa u javnim nabavkama.

Mujević je kazao da je prošle godine ostvarena dobra saradnja sa civilnim sektorom i da je Uprava za javne nabavke primila 109 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

„Odgovorili smo na sve zahtjeve, a mislim da nismo imali nijednu žalbu zbog kašnjenja ili nedavanja korektnonog odgovora“, istakao je Mujević.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije u sistemu javnih nabavki ostvarena je, kako je pojasnio, inventivna saradnja sa nadležnim institucijama, a uređeni su i pravilnici koji, kako je kazao, daju dobra uputstva i ohrabruju i ponuđače i naručioce, da pokrenu postupke, kada je riječ o koruptivnim radnjama i sukobima interesa.

„Na našu adresu su prošle godine stigle dvije, veoma ozbiljne prijave korupcije. Jedna se odnosila na falsifikovanje bankarske garancije, a druga na favorizovanje, odnosno tenedersku dokumentaciju, gdje je lice prijavilo da smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđenja konkurencije i ravnopravnosti“, saopštio je Mujević.

On je najavio da će Uprava za javne nabavke raditi na smanjenju broja neuspjelih ponuda, unaprijediti praksu pregovaračkog postupka i ohrabriti sprovođenje postupka javnih nabavki od strane malih naručioca. 

***Iz attahcmenta možete preuzeti Izvještaj o javnim nabavkama za 2016.godinu.

 

 

 

 

Podgorica, PR pres servis – U državama Zapadnog Balkana još uvijek ne postoji potpuno povjerenje između vlada i civilnog sektora kada je u pitanju uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja, ocijenio je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske Unije  (EU) u Podgorici, Andre Lys.

On je danas, tokom prvog dana regionalnog skupa "Raditi zajedno", koji je organizovao TACSO, kazao da EU revidira svoj višegodišnji finansijski plan za period 2017/20. godina, navodeći da treba da razgovaraju sa parlamentom šta će konkretno biti urađeno u tom periodu.

„Svrhe za koje ćemo koristiti finansijska sredstva i dalje ostaju jačanje kapaciteta, ali i upravljanje, jer jasno je kada država pristupi EU, sva sredstva će ići preko Vlade, ne više direktno od EU ka civilnom sektoru. Onda je bitno da zemlja preuzme odgovornost za ta sredstva“ pojasnio je Lys.

Za to su, kako je ocijenio, neophodne dvije stvari.

„Prva je povjerenje između Vlade i civilnog društva, da li mogu da sarađuju i da li civilno društvo može da vjeruje Vladi da će adekvatno raspodjeljivati ta sredstva, kao i da li Vlada može vjerovati civilnom društvu da će ta sredstva adekvatno koristiti“, naveo je Lys.

On je kazao da je druga stvar uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja.

„Odgovor je da, u nijednoj od zemalja, ne postoji potpuno povjerenje, tako da na tome treba dalje da radimo, a kada sam pomenuo stagnaciju, mislio sam na to da postoji dijalog, spremnost, ali još uvijek nemamo puno povjerenje u mogućnost saradnje. Zato nam je civilno društvo sa jedne strane stola, a predstavnici Vlade sa druge“, istakao je Lys.

On je poručio da između Vlade i civilnog društva ne može biti suprostavljenosti inače će, kako je upozorio, doći do porasta populizma, „što nažalost vidimo na djelu u nekim državama članicama EU“.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, kazala je da Crna Gora prati trendove koji se odnose na oblast nevladinih organizacija u zemljama EU, kao i da čini značajne napore u cilju razvoja civilnog sektora.

„Crna Gora  je bila prva zemlja u regionu koja je 2012. godine normativno uredila pitanja koja se odnose na funkcionisanje ovog sektora i time poslužila kao primjer drugima“, podsjetila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je nakon dvije godine sistematskog rada na izradi optimalnog modela finansiranja, Skupština Crne Gore nedavno donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, čiji je glavni cilj, kako je kazala, usmjeren na uspostavljanje kvalitetnog modela budžetskog finansiranja projekata NVO.

„Jedna od krucijalnih novina i specifičnosti, u odnosu na uporedna iskustva, jeste definisanje procentualnog iznosa tekućeg budžeta koji će se korisiti za finansiranje projekata NVO, ukupno 0,5 odsto tekućeg budžeta“, pojasnila je Pribilović.

Ona je podsjetila da je u toku priprema Strategije razvoja nevladinih organizacija 2018-2020, koja bi trebalo da, kako je kazala, na bazi do sada urađenog, definiše buduće ciljeve i aktivnosti u ovoj oblasti.

„Nacrt dokumenta je pripremljen i očekujemo da će se vrlo brzo naći na javnoj raspravi“, istakla je Pribilović.

Direktor projekta, SIPU International, Ake Sahlin, podsjetio je da TACSO traje već osam godina, i da druga faza treba da se završi u novembru ove godine, „tako da je ovo jedna vrsta preliminarnog završnog skupa“.

On je ocijenio da je reformski proces bitan i da je on donio koristi na različitim nivoima u različitim zemljama.

„Različite zemlje su se bavile temama koje su od značaja, bez obzira da li je u pitanju obaveza politike ili obaveza civilnog društva. Mislim da treba da izvučemo pouke iz onog što je naučeno, ne samo u smislu reforme, nego i vrijednosti te reforme u kojoj je mjeri unaprijeđeno odlučivanje kroz angažman građana i civilnog društva.

Direktor Kancelarije za dobro upravljanje u kabinetu premijera Kosova, Habit Hajredini, kazao je da većina država regiona, uključujući i Kosovo, prolaze kroz značajne procese u razvoju politika koji se tiču saradnje između vlada i NVO, utvrđujući insititucionalni mehanizam za njihovu primjenu.

Istovremeno, kako je naveo, postavljaju određene standarde koji se tiču građanske participacije i čine proces otvorenijim.

„Nadam se da će iskustva koja ćemo podijeliti, učiniti lakšim zadatak institucijama koje rade sa civilnim sektorom. Očekujem da napredujemo, dobijemo povratnu informaciju od ovog projekta, identifikujemo probleme koje odlikuju naše zemlje i izazove sa kojima smo se do sada suočili, kako ne bismo pravili iste greške“, rekao je Hajredini.

 

 

 

Strana 1 od 27